Gusarska pustolovina u susret Dječijoj nedjelji
Izvor, foto: Radio Kotor
U susret Dječijoj nedelji, a povodom Dana evropske baštine 2020, koji se organizuju na temu ,,Baština i obrazovanje'', JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica u saradnji sa JU Pomorski muzej Crne Gore iz Kotora, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, u galeriji Pomorskog muzeja organizovali su zabavno-edukativnu manifestaciju „Vodimo vas u gusarsku pustolovinu“ .
Bibliotekarska savjetnica Jelena Vukasović, viša bibliotekarka Danijela Nikčević i dokumentaristkinja Dijana Đurašković djeci su govorile o romanu ,,Mali pirat’’ Anta Staničića i o istorijskom liku, poznatom turskom osvajaču i piratu Hajrudinu Barbarosi. Moderatorka programa bila je bibliotekarska savjetnica Jasmina Bajo.
-Dani evropske baštine pokrenuti su kroz saradnju Evropske komisije i Savjeta Evrope u cilju približavanja kulturne baštine široj javnosti. Ova manifestacija, koju 50 zemalja potpisnica evropske Konvencije o kulturi tradicionalno obilježava svakog septembra, bazirana je na organizovanju događaja na lokalnom i nacionalnom nivou, na temama koje propagiraju kulturnu baštinu.
Ove godine posebna tema jeste nasljeđe i obrazovanje. Predstavljamo i pokušavamo da objasnimo na koji način su povezani obrazovanje i naslijeđe, odnosno kakvu ulogu kulturna baština ima u obrazovanju – navodi Bajo.
Prema njenim riječma, cilj ovog događaja jeste, prije svega, ukazati djeci na razliku između književnog i istorijskog lika, kao i na ulogu koju su imali gusari u bogatoj prošlosti Boke kotorske.
-Ideja je da kroz obrazovanje pokažemo značaj, ulogu i snagu kulturne baštine kao oruđa za učenje. Mi smo željeli da pružimo djeci edukativan, zabavan, poučan program. S jedne strane željeli smo da vas upoznamo sa načinom života bokeljskih pomoraca, njihovoj snažnoj želji, volji i hrabrosti da sačuvaju sovje domove, svoje voljene, slobodu, a sa druge strane da prikažemo tradicionalnu izradu drvenih barki koja predstavlja značajan segment kulturne baštine – kaže Vukasović, navodeći da su inspiraciju za ovaj događaj našli u romanu Anta Staničića “Mali pirat”.
-Zanimljivo je da je ovaj pisac rođen 1909. godine u susjednom Tivtu i on nas vodi u daleki 18. vijek, u Boku naših predaka kada su Jadranskim morem vladali gusari. Bokeljski vješti pomorci, hrabri, vjekovima su se borili protiv njih.
Glavni junak romana Mali pirat je četrnaestogodišnji dječak Miljan koji ima osobine gusara u smislu što je vješt, opasan, ali ne odustaje od svojih ciljeva. Znamo da su gusari uvijek htjeli da opljačkaju svilu, zlato, dijamante, međutim blago za našeg lika je njegova sestra i on je zapravo i krenuo u ovu avanturu da bi spasio svoju voljenu sestru Jelenu– objašnjava Vukasović.
Ona je prisutnima pročitala i odlomak iz romana “Mali pirat” u kojem je detaljno opisana Bokeljska nošnja.
-Rijetka je bila kuća u Boki koja nije žalila za nekim. Često su zvona po Boki oglašavala smrt nekog pomorca koji je nastradao bilo u oluji, bilo u borbi sa gusarima. Mnogi su, opet, poginuli braneći zastavu Mletačke republike ili drugih gospodara.
Svi su oni uz pomoć plemića, imućnih ljudi, koristili sposobnost bokeljskih mornara. Možda su zbog toga odjela Bokeljske mornarice crna i svečana. Crna kapa sa kićankom, zatim prsluk, širok pojas za zadijevanje kubura i noževa, onda čakšire ispod koljena stegnute kao i dokoljenice – sve je crnom bojom obojeno– navodi se, između ostalog, u romanu.
Ona ističe da roman “Mali pirat” obiluje romanizmima, te da je inspirisan istinitim događajima.
Nikčević je govorila o istorijskom liku Hajrudinu Barbarosi.
-Hajrudin Barbarosa rođen je kao Hizir Hajredin-paša. U literaturi on se još može naći pod imenom Hajrudin Reis jer je nosio titulu reisa prije nego što je postao paša i kapetan flote Osmanskog carstva, ali i pod imenom Haradin što u prevodu sa arapskog jezika znači dobrobit islamske vjere i taj nadimak dodijelio mu je Sulejman Veličanstveni.
Evropljani su ga zvali Barbarosa. Barba rossa u prevodu znači crvenobradi. On je imao crvenu bradu i to je bio njegov naziv upravo zbog nje, ali zbog sličnosti sa njegovim bratom. Rođen je na ostrvu u današnjoj Grčkoj 1478. godine, a umro je u Istanbulu 1546. godine-.
Ona je govorila i o razlici između gusara i pirata.
-Gusari su bili pomorski ratnici koji su ovlašćeno ili u interesu svoje zemlje ili vladara napadali i plijenili neprijateljske brodove i time slabili protivnika, dok su pirati sve to radili za sopstvenu korist i protivzakonito – objašnjava Nikčević.
Đurašković je govorila o opsadi grada Kotora 1539. godine. Naime, kako ističe, Hajrudin Barbarosa spremao se da napadne Boku kotorsku, odnosno Herceg Novi, Risan i Kotor. Kotorani, da bi osnažili zidine grada, a kako bi se odbranili od napada Barbarose, ističe Đurašković, srušili su dva samostana: jedan kod Parila, a drugi kod Gurdića.
I pored toga što su se borili samo sa 2 mletačke galije protiv 70 galija koje su ih napadale, objašnjava Đurašković, odbranili su se zbog toga što su bili hrabri, odlučni i vođeni ljubavlju prema bližnjima i prema gradu.
Pokrovitelj projekta je Ministarstvo kulture Crne Gore.
-Ministarstvo kultutre je ove godine finansiralo 22 projekta na temu Baština i obrazovanje” – zaključuje Bajo.
- Tagovi:
- Kotor
- Pomorski muzej
