.jpg)
Prag: Izložba Matice crnogorske „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ u Nacionalnoj biblioteci Češke u Pragu
Izvor, foto: Matica crnogorska
Izložba „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ sa 24 ilustrovana panoa i pratećim katalogom na češkom i engleskom jeziku, koju je Matica crnogorska priredila u čast 530 godina štamparske tradicije u Crnoj Gori, otvorena je sinoć u Pragu u Nacionalnoj biblioteci Češke u prisustvu brojne publike.
Program je realizovan uz podršku Ambasade Češke u Crnoj Gori i ambasadorke Janine Hrebičkove, saopšteno je iz Matice crnogorske.
Prema riječima predsjednika Matice crnogorske Ivana Jovovića, izložba „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ je ujedno i povod da se prisjetimo zajedničke, kako staroslovenske tako i hrišćanske baštine Crne Gore i Češke, u čijim temeljima je ugrađena ćirilo-metodska tradicija, koja je dominantno oblikovala kulturno-jezički habitus crnogorskog i češkog naroda.
– Zahvaljujući djelatnosti ovih slovenskih svetitelja i prosvetitelja, te njihovih učenika, tj. sljedbenika, slovenski jezik je postao jedan od službenih, odnosno sakralnih jezika, uz grčki i latinski, tadašnje jedinstvene hrišćanske crkve, koji je sa svojim autentičnim pismima, glagoljicom i ćirilicom, bio raspostranjen kod Zapadnih, Istočnih i Južnih Slovena, a što je bilo od presudnog značaja za razvoj dalje pismenosti među slovenskim narodima.
U tom kontekstu možemo sagledati i pojavu štamparstva u slovenskom svijetu, imajući, prije svega, u vidu činjenicu da među slovenskim narodima samo Česi, Hrvati, Crnogorci i Ukrajinci imaju inkunabule, s tim da Česi među spomenutim narodima posjeduju najbogatiji fond inkunabula – šezdesetak koje su štampane latiničnim pismom, dok Crnogorci imaju pet ćiriličnih inkunabula, zbog čega je bibilioteka „Klementinum“ upečatljivi ambijent za prezentaciju srednjevjekovnog crnogorskog štamparstva – rekao je Jovović na otvaranju izložbe.
Štamparska djelatost na prostoru Crne Gore krajem XV i početkom XVI vijeka, prema njegovim riječima, predstavlja bogatu zaostavštinu koja je trajno oplemenila crnogorsku kulturnu riznicu, pri čemu treba ukazati da navedeni civilizacijski iskorak je napravljen u krajnje nepovoljim društveno-političkim okolnostima, u vrijeme osmanske invazije na Crnu Goru.
– Takav razvoj događaja je dalekosežno izmijenio kulturološki obrazac Crne Gore u narednim stoljećima.
To je uzrokovalo da se djela srednjevjekovne tehnike štampe iz Crne Gore, kao i onih štampara sa crnogorskog prostora, poput Božidara Vukovića Podgoričanina, koji su djelovali u drugim sredinama, u kratkom periodu, do kraja XVI vijeka, potisnu i izgube na tlu Crne Gore, mada bogoslužbene ćirilske knjige iz ovih štamparija nalazimo u svjetovnim i crkvenim ustanovama širom država Balkana, ali i na tlu nekadašnje Austrougarske – rekao je Jovović.
Kako je nasljeđe crnogorskog srednjevjekovnog ćirilskog štamparstva bilo rasuto daleko van zemlje porijekla, Matica crnogorska je uspjela u namjeri da fragmente pomenutih knjiga sabere u cjelinu, simbolički otvarajući proces vraćanja ove baštine u crnogorsku kolektivnu memoriju, pri čemu je prezentovano nasljeđe dobilo internacionalno značenje, o čemu svjedoči i manifestacija u Pragu, istakao je Jovović.
– Smatramo da je ova izložba događaj koji dodatno otvara horizonte na polju kulturne saradnje između institucija Crne Gore i Češke, s obzirom da odnosi između ove dvije države, odnosno naroda naročito su sadržajni u posljednja dva stoljeća, što je razlog da te relacije do danas počivaju na obostranom iskrenom prijateljstvu – zaključio je predsjednik Matice crnogorske.
Na otvaranju izložbe „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ u Pragu govorili su direktor Nacionalne biblioteke Češke Tomaš Foltin, rukovodilac Slovenske biblioteke pri Nacionalnoj biblioteci Češke republike Lukaš Babka, zamjenik ministra vanjskih poslova Češke republike Jan Marjan i češki istoričar František Šistek, saradnik Matice crnogorske.
Izložba će biti otvorena do 30. aprila.
