Fokusirati se na poštovanje prava LGBTIQ osoba
Izvor, foto: PR pres servis
– Opšti društveni ambijent u Crnoj Gori ne pogoduje zaštiti prava LGBTIQ osoba, stoga im je neophodno što prije obezbijediti život bez diskriminacije, nasilja i svakodnevicu u kojoj pravni propisi kroje put ka pravičnoj i svakog čovjeka dostojnoj budućnosti-poruka je sa nacionalne konferencije “Prava LGBTIQ+ osoba – od strateških rješenja do praktične primjene zakona”, koju je organizovao Kvir Montenegro u okviru istoimenog projekta, koji je finansijski podržala Evropska unija.
Izvršni direktor Kvir Montenegra, Miloš Knežević, kazao je da posebno zabrinjava činjenica da, iako je Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola usvojen u julu 2020. godine, LGBTIQ osobe i dalje nisu u mogućnosti koristiti sva prava garantovana ovim zakonom i Ustavom Crne Gore.
-Vlada i Skupština nisu uskladile zakonodavni okvir, što bi uključivalo izmjene u svih 27 zakona i 14 podzakonskih akata.
Još uvijek nema naznaka kada možemo očekivati početak rada na izradi nove Strategije za period od naredne četiri godine, pravilnici o medicinski potpomognutoj oplodnji, koje je usvojilo Ministarstvo zdravlja, direktno diskriminišu LGBTIQ osobe, a pristup zdravstvenoj zaštiti za transrodne osobe i dalje predstavlja izazov, što je rezultat nedostatka hormonske terapije i nedostatka aktivnosti Ministarstva zdravlja u rješavanju ovog problema-akcentovao je Knežević.
Iako je Strategijom predviđeno usvajanje Zakona o rodnom identitetu baziranom na samoodređenju, to se, kako je dodao, nije dogodilo u prošloj godini.
-Nasilje, napadi i govor mržnje na LGBTIQ+ osobe i dalje su neadekvatno procesuirani, čime institucije sistema šalju poruku društvu da se takvi vidovi ponašanja tolerišu, dok mi, LGBTIQ+ osobe, imamo osjećaj da je naš pristup pravdi i dalje nedostižan-jasan je Knežević.
Naveo je da je Kvir Montenegro kroz projekat „Prava LGBTIQ+ osoba – od strateških rješenja do praktične primjene zakona“ uradio Izvještaj o realizaciji Strategije za unapređenje kvaliteta života LGBTI osoba 2019 – 2023.
-Izvještaj je pokazao da je od ukupno 52 definisane mjere, svega 31 mjera realizovana, odnosno 59,61 odsto u odnosu na postavljene indikatore uspjeha.
Tačnije, od 31 mjere, njih 18 je realizovano, a 13 djelimično realizovano-kazao je Knežević.
Naglasio je da je 60 odsto realizovanih i djelimično realizovanih mjera ostvareno od nevladinih orgaizacija ili u saradnji institucija sa nevladinim organizacijama, devet odsto uz finansijsku podršku međunarodnih organizacija a preostalih 31 odsto su ostvarile državne institucije.
-Sam Izvještaj dao je donekle generalan zaključak a to je da u cjelini, opšta atmosfera i odnos prema LGBTI osobama u suštini ostaje nepromijenjen u odnosu na prethodni period, s tim da treba uvažiti da je aktuelni period u Crnoj Gori obilježen političkom nestabilnošću i pojačanim socijalnim tenzijama indukovanim različitim faktorima, zbog čega opšti društveni ambijent nije pogodovao zaštiti ljudskih prava u cjelosti, kao i u kontekstu LGBTIQ osoba-zaključak je Kneževića.
Generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava (MLJMP)
Mirjana Pajković, kazala je da u tom ministarstvu sa dužnom pažnjom prate očekivanja LGBTIQ zajednice od države i da li je i kolika bila efikasnost ključnih strateških i zakonskih rješenja.
-Implementacija Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola, ali i posvećenost izradi Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja dodatno čine Crnu Goru državom u kojoj nema mjesta za diskriminaciju po bilo kom osnovu-rekla je Pajković.
Dodala je da je će novi strateški dokument za unapređenje kvaliteta života LGBTIQ osoba predstavljati odgovor na uočeni izazov u vezi sa društvenim prihvatanjem LGBTIQ osoba.
-U daljem radu ćemo uvažiti izvještaje i preporuke brojnih međunarodnih tijela, koji prepoznaju značaj posvećenosti rada MLJMP u cilju unapređenja zaštite LGBTIQ osoba posebno sa aspekta primjene zakona, zaštite njihovih prava i sloboda, kao i sa aspekta njihove bolje inkluzije u različitim sferama društvenog života-istakla je Pajković.
Vizija je, kako je rekla, da Crna Gora postane društvo bez predrasuda, da LGBTIQ osobe imaju jednak tretman i mogućnosti u svim oblastima života, da budu bezbjedne od bilo kakvog oblika diskriminacije, uznemiravanja, zastrašivanja i nasilja.
Pajković je dodala da MLJMP opredjeljuje značajna sredstva za finansiranje projekata za oblast LGBTIQ osoba.
Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević, jasna je da u borbi za ljudska prava nema zauvijek dobijenih bitaka.
-Tome svjedočimo dnevno zapljusnuti talasima primitivizma i konzervativizma, za koje smo mislili da su prevaziđeni u Crnoj Gori, ali i klerikalizma, koji opasno nagriza građansko biće u Crnoj Gori, a kojem se za sada najjače suprotstavlja upravo istinsko civilno društvo-poruka je Uljarević.
Prema njenim riječima, posvećen ljudskopravaški rad je i poruka vlastima da dok se Vlade mijenjaju “ima nas koji stameno stojimo na principima i zajedno ćemo biti uvijek front odbrane onih koji to nisu trenutno u mogućnosti, ali i svih naših prava i sloboda”.
-Dinamično, budno i glasno civilno društvo, spremno na kritiku, uz svijest da ona nosi odricanja i izloženost najprizemnijim napadima, sada predstavlja najvažniji oslonac trezvenosti i čuvanja građanskih vrijedosti, čiji sastavni dio predstavljaju ljudska prava-smatra Uljarević.
Direktorica CEDEM-a, Milena Bešić, podsjetila je na rezultate istraživanja koji su pokazali da samo 23 odsto građana smatra da zna koja su njihova osnovna ljudska prava i pred kojim institucijama bi mogli da brane ta prava, a pripadnici LGBTIQ zajednice nisu zadovoljni sa odgovorom pravosudnih institucija, kada su u pitanju predmeti koji su procesuirani.
-Ako vidimo da je odgovor pravosuđa neadekvatan, pitam se šta će se desiti ukoliko ubrzano ne budemo radili na edukaciji i na primjeni onoga što su standardi, koje imamo u svom zakonodavstvu i onoga što su preporuke konvencija, kojih je Crna Gora potpisnica-upitala je Bešić.
Kada je riječ o Poglavlju 23, u javnosti se, kako je primijetila, stiče utisak da se ono odnosi isključivo na vladavinu prava i borbu protiv korupcije.
-A šta ćemo sa trećim dijelom mjerila tog pravila, koji se odnosi na ljudska prava? Nikada nakon duže stagnacije u ljudskim pravima ne možemo očekivati rast, nego vraćanje unazad.
I mi smo upravo u toj fazi. Cjelokupni društveni ambijent odiše utiskom da idemo u suprotnom smjeru.
To pokazuje još jedan podatak iz 2020. godine, koji govori da generacije mladih u Crnoj Gori imaju konzervativnije i rigidnije stavove od svojih roditelja-navela je Bešić.
Poručila je da odgovor treba da bude snažniji, da prilikom pisanja nove Strategije za unapređenje kvaliteta života LGBTI osoba treba voditi računa da mjere imaju i plan B, a potrebno je razmisliti i o metodologiji.
-Štete koje pretrpimo kao društvo ako nazadujemo u oblasti ljudskih prava ne mogu lako da se isprave.
Za neke stvari nemamo mnogo vremena i moramo da pružimo jak pritisak i za oblast ljudskih prava, jer te su štete nenadoknadive-rekla je Bešić.
Generalna direktorica Direktorata za normativne poslove i razvoj policije u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Iva Vukoslavčević, kazala je da se spremaju izmjene Zakona o centralnom registru stanovništva, Zakona o crnogorskom državljanstvu, Zakona o ličnom imenu, Zakona o matičnim registrima, Zakona o strancima i Zakona o registrima prebivališta i boravišta.
-Kada se navedeni zakoni izmjene u određenim dijelovima biće u velikoj mjeri omogućena bolja implementacija Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola-kazala je Vukoslavčević.
Prošle godine je, kako je navela, 58 polaznika, odnosno službenika/ca Uprave policije pohađalo neku od obuka koja se tiče zaštite prava LGBTIQ osoba.
-Poseban akcenat je stavljen na jačanje povjerenja između policije i LGBTIQ zajednice kroz zajedničku saradnju u okviru tima povjerenja koji je formiran između Uprave policije i LGBTIQ zajednice.
Pored tima povjerenja, bezbjednost LGBTIQ osoba je ojačana i kroz uspostavljanje mreže policijskih službenika/ca, koji su kontakt tačke za komunikaciju sa LGBTIQ osobama-navela je Vukoslavčević.
Pravni konsultant, Bojan Bugarin, ukazao je da kada je riječ o punoj implementaciji Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola, najviše posla je pred Ministarstvom unutrašnjih poslova i Ministarstvom pravde.
-Vrlo je bitno da set propisa iz oblasti ličnih i građanskih stanja budu usaglašeni sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola. Jako je bitno usaglasiti Zakon o crnogorskom državljanstvu, kako bi životni partneri crnogorskih državljana imali sva prava kao ona lica koja su u braku sa crnogorskim državljanima-rekao je Bugarin.
Što se tiče propisa iz nadležnosti Ministarstva pravde postoji određeni broj propisa, koji moraju biti izmijenjeni i dopunjeni, a istakao je Zakon o zaštiti nasilja u porodici, Zakon o parničnom postupku, Zakon o vanparničnom postupku, Zakonik o krivičnom postupku, Zakon o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti, Krivični zakonik Crne Gore, Zakon o obligacionim odnosima, Zakon o notarima.
-Zakon o zdravstvenoj zaštiti je, takođe, jako bitan za životne partnere. On još nije usaglašen. U suštini ništa nije rađeno u posljednje tri godine.
Što se tiče propisa iz nadležnosti Ministarstva rada i socijalnog staranja pohvalno je da je izvršeno usaglašavanje Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti. Međutim, u pogledu Zakona o radu nije bilo nikakvih izmjena i dopuna-kazao je Bugarin.
Poručio je da je istrajavanje na punoj primjeni Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola najbolji test za crnogorsko društvo i Vladu “da se vidi da li smo zbilja na pravcu evropskih principa, ili smo šampioni deklarativnog i kobajagi zalaganja za evropske principe”.
Analitičarka u DAMAR-u, Hakile Resulbegović, ukazala je da su učesnici fokus grupe, odnosno članovi LGBTIQ zajednice rekli da su duboko nezadovoljni radom državnih institucija.
-Kada je u pitanju ocjena rada civilnog sektora, učesnici fokus grupe smatraju da taj sektor ima ključnu ulogu kada je u pitanju borba za ljudska prava, a pogotovo borba za prava LGBTIQ zajednice.
Smatraju da treba da se ojača saradnja između civilnog sektora i državnih institucija-kazala je Resulbegoviq.
Prema riječima učesnika fokus grupe, iako postoje zakoni, mnogi su mrtvo slovo na papiru, a postoji i selektivna primjena zakona.
-Ovaj Izvještaj nam pomaže da utičemo da izazovi ljudi iz zajednice postanu vidljiviji, da te informacije koristimo za kreiranje novih poitika i mjera, a i motivator je za bolju borbu za rješenje problema-kazala je Resulbegoviq.
Aktivistkinja iz Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Ervina Dabižinović, smatra da u Crnoj Gori nema političke volje, da crnogorsko društvo nije zdravo i da je od usvajanja i usaglašavanja zakona i podzakonskih akata, mnogo važnija suštinska primjena u praksi.
-Stalno mi se vraća sjećanje na Zakon o rodnoj ravnopravnosti. Do dana današnjeg niko nije kažnjen zbog toga što ne upotrebljava rodno senzitivni jezik-ukazala je Dabižinović.
Prema njenim riječima, MLJMP služi samo za određeni broj manjina, odnosno u fokusu su nacionalne manjine.
-To je praksa koja traje dosta dugo. Nema suštine, formalno je.
Najveća je stvar da se jedna zajednica proglasi uspješnom, kvalitetnom, zdravom, kad imamo poštovanje ljudskih prava svih-rekla je Dabidžinović.
Od nove Vlade, kako je kazala, nema nikakva očekivanja ali, kako je dodala, već primjećuje da se urušava osvojeni nivo krhkih prava.
Projekat “Prava LGBTIQ+ osoba – od strateških rješenja do praktične primjene zakona” podržan je kroz M’BASE program, koji sprovodi CGO, u partnerstvu sa njemačkom fondacijom Fridrih Ebert, Centrom za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) i NVO Politikon mreža, u saradnji sa Ministarstvo javne uprave i Ministarstvo evropskih poslova Vlade Crne Gore, a koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
- Tagovi:
- LGBTIQ
- Ljudska prava
- Diskriminacija
- MLJMP
