MKM: Krivokapić i Konjević zaobišli zakon
Izvor, foto: Dan
Autorka MIlica Krgović
U slučaju postavljanja spomen-obilježja u Morinju došlo je do zaobilaženja procedura, jer je teško povjerovati da raniji ministri vanjskih poslova i ministar odbrane (Ranko Krivokapić i Raško Konjević) sa dugim iskustvom u državnoj upravi nisu bili upoznati sa obavezama i procedurama koje zakon propisuje, naveli su u odgovorima "Danu" iz Ministarstva kulture i medija (MKM).
Iz Vlade nijesu odgovorili na pitanja "Dana" da li će se ukloniti sporna ploča u Morinju, nakon što je ministar odbrane Dragan Krapović rekao da o tome odluku može donijeti samo izvršna vlast.
Iz Vlade su nas uputili na resor kulture gdje nijesu konkretno odgovorili na ovo pitanje.
- Spomen-obilježja u Crnoj Gori podižu se u skladu sa Zakonom o spomen-obilježjima.
Zakon je definisao da se spomen-obilježje za značajan događaj ne može podići prije isteka roka od 50 godina od dana kada se događaj zbio, a istaknutoj ličnosti ne može se podići prije isteka roka od 20 godina od dana kada je lice umrlo (član 9 st. 1 i 2), kao i u kojim slučajevima nije dozvoljeno podizati spomen-obilježje (član 10)-objašnjavaju u MKM.
Dalje navode da je odredbama člana 12 i 13 citiranog propisa definisano da se predlog programa dostavlja nadležnom organu radi davanja saglasnosti u odnosu na vrijednosti iz člana 11, stav 1, tačka 1 za koje se planira podizanje spomen-obilježja i na razloge za izmjenu, doradu, izmještanje, zamjenu ili uklanjanje spomen-obilježja, a nadležni organ dužan je da razmotri predlog programa i da donese rješenje najkasnije u roku od 60 dana od dana dostavljanja predloga programa.
- Te isti može zatražiti da se predlog programa dopuni u skladu sa članom 11, a ako nadležni organ u navedenom roku ne donese rješenje, smatra se da postoji saglasnost na predlog programa.
Skupština opštine (SO) može donijeti program samo u okviru date saglasnosti nadležnog organa.
SO je dužna da dostavi nadležnom organu program najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja.
Nadalje, spomen-obilježje izgradnjom ili postavljanjem spomen-objekta može podići Crna Gora, opština, mjesna zajednica, vjerska zajednica i drugo pravno lice, strana država ili međunarodna organizacija, dok se spomen-obilježje davanjem naziva javnoj ustanovi ili javnom preduzeću može podići osnivač ovih pravnih lica, a davanjem naziva naselju ili javnom objektu može podići opština (član 14).
Spomen-obilježje se, kako je propisano članom 15 zakona, podiže na mjestu gdje se značajni događaj zbio, u mjestu gdje je istaknuta ličnost rođena, stvarala, djelovala, poginula ili umrla, odnosno na mjestu koje je adekvatno za ostvarivanje cilja koji se podizanjem spomen-obilježja želi ostvariti, te izgradnjom ili postavljanjem spomen-objekta podiže se na vidnom i pristupačnom mjestu.
SO, saglasno članu 16, stav 1 zakona, u skladu sa programom, uz prethodnu saglasnost nadležnog organa, donosi odluku o podizanju spomen-obilježja.
Pored navedenog, zakonom (član 19) precizirano je da ako se spomen-obilježje postavlja na objektu ili ako se gradi na zemljištu koje pripada objektu, za podizanje spomen-obilježja potrebna je saglasnost vlasnika, odnosno korisnika objekta.
Organi lokalne uprave nadležni za poslove kulture i građevinarstva dužni su da spriječe bespravno podizanje spomen-obilježja, a inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona vrši Uprava za inspekcijske poslove-navode u odgovorima iz ovog Vladinog resora.
Dodaju da je MKM neposrednom provjerom u službenoj evidenciji, utvrdilo da od strane predsjednika Opštine Kotor do sada tom organu nije dostavljan predlog programa koji uključuje navedeno obilježje, kao ni program podizanja spomen-obilježja, a nakon usvajanja istog od SO Kotor.
- U slučaju hipotetičkog prihvatanja predloga od strane ovog ministarstva, isti bi se razmatrao na sjednici Vlade, jer od događaja nije prošlo 50 godina kao što je to nedavno bio slučaj sa Predlogom za davanje saglasnosti Opštini Bar za podizanje spomen-obilježja žrtvama zemljotresa iz 1979. godine, prije isteka zakonskog roka koji je ovo ministarstvo dostavilo Vladi na razmatranje i usvajanje-navode u ministarstvu.
Procedura kompleksna
U MKM objašnjavaju da je procedura podizanja spomen-obilježja prilično kompleksna, s obzirom na to da zakon propisuje da SO usvaja program i odluku o podizanju spomen-obilježja, na koje ministarstvo daje saglasnost, a u slučajevima predviđenim zakonom potrebna je i saglasnost Vlade.
– Upravo ovo obezbjeđuje da se otkloni svaka mogućnost da podizanje nekog spomen-obilježja bude sporno sa istorijskog, faktografskog, političkog ili bilo kojeg drugog aspekta i da ono što ostane iza nas postane predmetom sporenja ili nedoumica, zaključuju u ovom Vladinom resoru.
