.jpg)
Matica crnogorska obilježila prvih 30 godina (VIDEO)
Autor: Radomir Petrić
Foto: Privatna arhiva
Matica crnogorska proslavila je danas prvih 30 godina rada.
Tom prilikom, predsjednik Matice crnogorske mr sci Ivan Jovović uručio je Povelju istaknutom crnogorskom intelektualcu i dugogodišnjem generalnom sekretaru Matice Novici Samardžiću, za njegov doprinos ovoj ustanovi i crnogorskoj kulturi.
Povodom jubileja, objavljena je i prigodna publikacija “30 godina Matice crnogorske 1993-2023” koju su predstavili urednici Jovović i prof. dr Vesna Kilibarda, članica Upravnog odbora Matice.
-Matica crnogorska osnovana je 22. maja 1993. godine kao odgovor antiratno orijentisanih crnogorskih intelektualaca na nasrtaje i negiranje crnogorskog identiteta i rušenje društvenih vrijednosti.
Od nastanka, jasno je prepoznatljiva njena kulturna i prosvjetna profilacija u cilju afirmisanja, njegovanja i čuvanja identiteta crnogorskog naroda, odnosno Crne Gore kao interkulturne društvene zajednice koja baštini evropske civilizacijske vrijednosti.
Ovo prigodno izdanje povodom tri decenije kontinuiranog rada Matice prikazuje u osnovnim crtama njeno djelovanje i projekte koje je podarila crnogorskoj kulturi i društvu uopšte.
Kredibilitet Matice crnogorske u minulim decenijama temeljio se na dokazano profesionalnom odnosu prema misiji koja joj je povjerena.
Potvrda toga svjedočanstvo su i stranice ove publikacije-naveo je Jovović.
Na svečanosti su govorili Dragan Radulović, bivši predsjednik i sadašnji clan Savjeta Matice, Samardžić koji se zahvalio na uručenoj povelji, te od prijatelja i gostiju prof. dr Božidar Šekularac, prof. dr Adnan Prekić i prof. dr Radovan Radonjić.
Moderatorka je bila Ivana Mrvaljević.
Predsjednik Matice Jovović istakao je da se tridesetogodišnji jubilej postojanja i rada Matice crnogorske obilježava “u još jednoj godini velikih iskušenja za državu Crnu Goru i crnogorski narod”.
-Vjerujemo da bi izazovi sa kojima se danas susrijećemo bili manji da su ključni politički i društveni činioci u prethodnom periodu prihvatili bitne odrednice dva programska dokumenta Matice-“Crna Gora pred izazovima budućnosti” (1999) i “Crna Gora na evropskom putu” (2013).
Svojom sveobuhvatnošću i porukama oni imaju snagu nacionalnog programa, objektivizirajući sliku Crne Gore u mnogim oblastima, a naročito na polju kulture, identiteta, prosvjete i nauke-istakao je Jovović.
On je ukazao da programi Matice crnogorske svjedoče o njenom temeljnom pristupu u promišljanju društvene problematike, ali, i o intelektualnom kapacitetu njenih članova.
-Mnogi apeli, saopštenja i javni istupi čelnika i članova Matice zasnovani na našim temeljnim dokumentima, kao i na crnogorskoj slobodarskoj tradiciji, etici, kulturi, antifašizmu i multietničkom karakteru crnogorskog društva, nijesu, nažalost, uspjeli da ostvare snažniji uticaj na političku elitu kako bi ona istinski djelovala u pravcu izgradnje pravednijeg društva, jačanja vladavine prava, promovisanja građanskih vrijednosti i zaštite crnogorskog identiteta i crnogorske kulturne i duhovne baštine-naveo je Jovović.
Kako je dodao, obilježavanje ovog jubileja ima šire značenje od prigodne proslave jer je odsustvo kontinuiranog institucionalnog djelovanja organizacija i ustanova sa crnogorskim predznakom “za Maticu crnogorsku predstavljalo svojevrsni izazov”.
-Politička svijest o potrebi da država institucionalno podrži Maticu crnogorsku sazrela je tek poslije 15 godina njenog uspješnog djelovanja, ispunjenog neizvjesnošću i zavisnošću od finansijske pomoći donatora koji su prepoznali neophodnost njenog postojanja.
Skupština Crne Gore je 2008. usvojila Zakon o Matici crnogorskoj, čijim je odredbama definisana kao samostalna ustanova koja obavlja djelatnost od javnog interesa, afirmišući u prvom redu državotvornu kulturu i nacionalni identitet crnogorskog naroda.
Neophodno je naglasiti da budžetska sredstva dodijeljena Matici crnogorskoj nijesu bila dovoljna da obezbijede realizaciju mnogih ambicioznijih projekata, kao ni planirani organizacioni razvoj kroz profesionalizaciju ogranaka širom Crne Gore ili povjereništava u zemljama regiona-kazao je Jovović.
U osvrtu na publikaciju, Jovović je ocijenio da je Matica crnogorska od 1993. bila sudionik i svjedok svih značajnijih društvenih zbivanja u Crnoj Gori “i predstavljala supstitut pasivnim nacionalnim institucijama nauke i kulture”.
-Kao odraz građanske i demokratske Crne Gore koja se protivila ratovanju za tuđe nacionalne interese, Matica crnogorska je od samog početka predano učestvovala u formiranju i djelovanju Pokreta za nezavisnu i evropsku Crnu Goru, o čemu svjedoči dokumentovana monografija.
Dajući sažet pregled djelatnosti Matice crnogorske, počev od njenog izdavaštva, preko naučnih skupova, tribina, prigodnih izložbi i obilježavanja značajnih godišnjica i jubileja, ova publikacija pokazuje da je njena aktivnost bila osmišljena i planska, obilježena emancipatorskim duhom, osjećajem mjere i sluha za naslijeđene i aktuelne društvene procese.
Tri decenije brojnih promocija knjiga, okruglih stolova, naučnih skupova i simpozijuma, izložbi, koncerata, programa posvećenih značajnim ličnostima i krupnim događajima iz prošlosti i savremenosti, kao i ostale manifestacije kulture sjećanja vjerodostojno su dokumentovani u Godišnjacima Matice crnogorske.
Upravo Godišnjaci pružaju jasnu predstavu o učincima, odnosno uspješnosti realizacije programa i proklamovanih vrijednosti ove ustanove.
Sadržajan pregled svih temeljnih akata, programskih smjernica i društvenog djelovanja predstavljen je u monografiji Matica crnogorska 1993–2018, koja je nastala povodom proslave dvadesetpetogodišnjice osnivanja-rekao je Jovović.
Prema njegovim riječima, izdavačka produkcija Matice je u stručnoj i laičkoj javnosti prepoznata kao jedna od njenih važnijih djelatnosti, koja je učvršćuje i kao referentnu ustanovu kulture.
-Prezentacija izdavaštva, odnosno bibliografski podaci o njenim izdanjima, jasno upućuju na činjenicu da je Matica crnogorska okupljala respektabilne ličnosti crnogorske intelektualne i kulturne scene, od akademika i univerzitetskih profesora, stručnjaka iz različitih oblasti, ali i mladih autora kojima je ova ustanova otvorila vrata za dalju afirmaciju.
Obradom širokog spektra tema Matica crnogorska je demonstrirala osmišljen pristup obradi različitih nacionalnih tema i kulturnih fenomena, a naročito bliže ili dalje prošlosti Crne Gore, uključujući i najaktuelniju problematiku poput procesa evropeizacije crnogorskog društva-poručio je Jovović.
Izdavačka djelatnost Matice crnogorske
-Među objavljenim naslovima, jedan dio obuhvata ličnosti, datume i događaje od izuzetnog značaja za crnogorsku kulturu, identitet i nauku, poput publikacija i izložbi o Svetom Vladimiru Dukljanskom, inkunabulama štamparije Crnojevića i paleotipima iz venecijanske knjigopečatnje Božidara Vukovića i njegovog sina Vićenca ili Trinaestojulskom ustanku crnogorskog naroda, do sabranih dokumenata o Šćepanu Malom i djela posvećenih knjazu Danilu Petroviću Njegošu.
Saznanja montenegristike o crnogorskim vladarima koji su dugo bili predmet različitih kontroverzi, prisvajanja i mistifikacija, upotpunjena su zbornicima o crnogorskim dinastijama Vojislavljevića, Balšića i Crnojevića.
Osim prevoda putopisne literature o Crnoj Gori, objavljeno je i prvo interdisciplinarno istraživanje o slojevitim kulturnoistorijskim vezama Crne Gore i Makedonije u kontekstu civilizacijskih kretanja od antike do XIX vijeka.
Upravo je iz štampe izašlo drugo izdanje prvog toma Istorije crnogorskog naroda, Dragoja Živkovića (1989), koje je osvijetlilo mnoge malo poznate epohe crnogorske srednjovjekovne istorije i ukazalo na nenaučna tumačenja i prisvajanja crnogorske tradicije, kulture i duhovnosti.
Izdavaštvo Matice crnogorske prepoznatljivo je i po časopisu za društvena pitanja, nauku i kulturu Matica, koji zavrjeđuje poseban tretman, s obzirom na to da je nakon skoro četvrt vijeka kontinuiranog izlaženja postao zaštitni znak ove ustanove.
Gotovo da nema ličnosti iz javnog i naučnog života Crne Gore koja nije sarađivala s ovim časopisom, objavljujući stručne članke, pregledne radove, eseje itd.
Pored domaćih, biobliografija časopisa Matica sadrži i respektabilan broj bibliografskih jedinica inostranih autora i saradnika.
U časopisu je do sada svoje radove objavilo preko pet stotina autora zastupljenih sa preko hiljadu i petsto priloga-podsjetio je Jovović.
