.JPG)
Romaneskna priča Gorana Pejovića Gule predstavljena na Ljetopisu
Hrvatski Gala teatar večeras je gost pozorišnog programa 33. Barskog ljetopisa: u 21:00 na sceni u Starom Baru počinje tragikomedija „Samo jedna žena“ koju je po djelu uglednog italijanskog književnika i nobelovca Daria Foa i France Rame, preveo i režirao Đuro Roić. Ulogu Marie tumači poznata hrvatska filmska, televizijska i pozorišna glumica Matija Prskalo.
-Tragikomedija „Samo jedna žena“ naivno ali na duhovit, komičan način, progovara o svakodnevnici, ljubavi i nezadovoljstvu sa kojima se glavna glumica Maria stalno susreće. Prepoznajemo u njenoj priči kolotečinu u koju ponekad neprimjetno i sami upadnemo kao u živo blato i koja nas odvodi sve dalje od nas samih. Kako to Maria podnosi, kako se nosi sa svim ulogama koje su je, kako ona kaže, dopale i kako ih na koncu rješava? Možemo li je razumjeti?-navode iz Ljetopisa
Poznati barski pjevač, kompozitor, tekstopisac i vođa grupe „Katapult“ Goran Pejović Gula, promovisao je sinoć na Ljetopisu svoj književni prvijenac, roman „Let plavog safira“ koji opisuje istinite događaje u Baru na početku ovog milenijuma.
Osim što predstavlja neobičan i prvi Gulin književni poduhvat, roman je struktuiran kao mozaik proznog teksta i sedam pjesama. Osim utisaka nakon večeri, poznati Baranin podijelio je i priču o načinu na koji je došlo do toga da se poželi izraziti i kroz književnost, a i kako je tekao proces stvaranja.
-Najprije, prezadovoljan sam. Baš ovako sam i zamišljao ovo veče, ne previše klasično i relaksirajuće, tako da publiku – ne zabavimo – nego da učinimo da se osjećaju prijatno, i da na pravi način dožive roman. Zato sam i rekao – istresi gorčinu do kraja.
Ideja je došla sama po sebi, ali ja to nisam tako jednostavno napisao. Nije mi išlo tako lako kao što su mi recimo pjesme dolazile. Ja sam taj roman prije objavljivanja kontrolišući 60-70 puta pročitao od početka do kraja, dok nisam rekao sebi da ne mogu više, pa neka bude šta bude-kazao je Gula.
Glavni junak njegove urbane priče je muzičar Zoran Popović, sa umjetničkim imenom Džoni Kontra, kojeg Gula opisuje kao cinika, egomanijaka, kompleksaša prljavog jezika, jednosmjernog, bez imalo ljubavi i svjetlosti.
Čitalac upoznaje i njegov alter ego – Džonija Polupjesnika, sanjara koji se raduje životu, ljudima, proljeću, sitnicama. Kako ta dva bića koegzistiraju i za koga je u njegovom svijetu bilo iskustveno više prostora?
-Glavni junak je dvostruka ličnost. Kada se kaže dvostruka ličnost ljudi obično misle na neke devijantne ličnosti, ali to smo svi mi. Svi smo mi Džoni u nekim teškim životnim trenucima.
U jednom momentu smo sanjari, ljudi žedni života, radujemo se sitnicama, a sjutradan smo već kontraši, cinici, sa više negativne energije itd. U svima nama se prepliću te ličnosti-objasnio je autor.
Budući da je riječ o lokalnim događajima od prije dvadesetak godina, zanimljivo je da su mnogi likovi bili na samoj promociji ispred Dvorca kralja Nikole, pa se tako u program u jednom trenutku uključila i Gulina rođena sestra, koja je govorila o svom doživljaju romana. Moderator večeri bio je Milan Vujović.
