Stari grad Bar: Započeta najveća arheološka istraživanja od 2009.
Izvor: Pobjeda
Autorka: Svetlana Višnjić
Foto: Feral.bar
Kulturni centar iz Bara započeo je obimna sistematska arheološka istraživanja u Starom gradu Baru, najveća od 2009. godine.
Arheolozi Mladen Zagarčanin i Dejan Drašković prekjuče su objavili da su, sa ciljem zaštite otomanske nekropole, gdje su pronađena dva horizonta sahranjivanja od 17. do 19. vijeka, nenadano došli do sloja iz perioda od kralja Milutina do kralja Stefana Dečanskog.
Riječ je o prostoru ispred franjevačkog Manastira Svetog Nikole, čiji je ktitor bila Jelena Anžujska Nemanjić.
- Otkopavaju se dvije velike sonde u zajedničkoj dužini od oko 18 metara i širini od oko dva i po metra.
Ispod nekropole pojavila su se kućišta sa malternim podom, ispred hospicijuma, ili svratišta za putnike kako ga je Đurđe Bošković identifikovao prema fresci Svetog Hristofora, koju je našao u unutrašnjosti velike zgrade naslonjene na vizantijski bedem - saopštili su Zagarčanin i Drašković.
Požar
Kuće su, prema njihovim riječima, imale malterni pod ali su zidovi i krovovi, po svemu sudeći, bili od drveta.
- Velika količina pepela pomiješanog sa zemljom, koja je pokrivala kuće, svjedoči da su stradale u nekom požaru.
Ispod nivoa kuća su ukopi sa velikom količinom luksuzne keramike prve polovine 14. vijeka.
To su prvenstveno radionice centralne i južne Italije, Španije, Vizantije onog doba, ali i grnčarija lokalnih radionica za svakodnevne potrebe, raznih oblika i namjene - kazali su arheolozi.
Istakli su da je posebno primjetna ogromna količina kostiju divljih svinja i druge divljači u sloju 14. vijeka, pored kojih su nađene strijele.
To svjedoči o lovu, mada ima i drugih kostiju životinja i velikog broja školjki i puževa.
- Ono što je karakteristično, a što nijesmo nalazili do sada u ovakvim slojevima, jesu luksuzni komadi stakla, pretežno pehara, a danas smo pronašli i jednu polovinu boce, još uvjek neopredijeljenog porijekla.
Tek smo na polovini iskopavanja, i očekujemo i starije slojeve, jer je iz donjih slojeva obrušenog profila iskočila keramika 12. vijeka - kazali su Zagarčanin i Drašković.
Zdjela
Do žive stijene, prema njihovim riječima, imaju da istraže još oko dva metra kulturnog sloja.
Od nalaza, posebno su istakli jedan primjerak majolike (vrsta keramike) iz druge četvrtine 14. vijeka.
- Primjerak koji pokazuje kako srednjovjekovni majstor od latica zelenkasto obojenih listova formira krst na sredini zdjele.
Vidjećemo šta će biti, i da li ćemo stići da ostvarimo predviđeno - rekli su arheolozi.
Nova arheološka kampanja, objasnili su, radi se da bi se obnovio perimetralni, bedemski zid koji je vjerovatno bio protehizma od 11. vijeka.
- Kasnije tu franjevci podižu manastir i hospicijum i formiraju se kućišta.
Ali ispod kućišta su slojevi prve polovine 14. vijeka, i danas ispod tog sloja, pojavilo se srednjevjekovno groblje sa kraja 13. vijeka - kazali su Zagarčanin i Drašković.
