Bar, Crna Gora
23 Sep. 2024.
post-image

Kotor: Naučni skup “Boka u ogledalu istorijskog nasljeđa”

Izvor: Radio Kotor

Autorka: Biljana Marković

Foto: Radio Kotor / B.M.

Naučni skup “Boka u ogledalu istorijskog nasljeđa”, u organizaciji NVO Matica Boke i Saveza Srba iz Crne Gore - Beograd, otvoren je u skupštinskoj sali Palate Bizanti.

U ime Odbora za pripremu skupa prisutne je pozdravio akademik Slavenko Terzić, navodeći da su glavni povod za održavanje skupa jubileji - 210 godina od usvajanja Deklaracije o ujedinjenju Boke i Crne Gore i 175 godina od održavanja Narodne skupštine Bokelja 1848. godine, na Prčanju.

Godišnjice su, kako je poručio, takođe i prilika da se dublje naučno, u širem društvenom i kulturnom kontekstu, osvijetli bogata, ali i vrlo složena istorija Boke, politički život, društvo, kultura, privreda, raznovrsno kulturno i duhovno nasljeđe nastalo kao rezultat viševjekovnih vjersko-kulturnih i civilizacijskih uticaja.

-To nasljeđe je vrlo slojevito i nosi u sebi bogat unutrašnji svijet stanovnika ovog podneblja.

Ma koliko da je prošlost Boke vjekovima, a naročito u posljednjih nešto više od dva vijeka, puna potresa i preokreta, ponekad haosa društvenih strujanja i istorijskih kataklizmi, kroz nju se ipak u kontinuitetu provlači svijetla nit njegovanja sopstvenog srpskog identiteta i svojevrsne kulturne samouvjerenosti-ocijenio je Terzić.

Dodaje da se u istorijskom liku Boke, građenom kroz “prevrtljivo” istorijsko vrijeme, prepoznaje moralni i politički integritet njenih ljudi.

-Kao i snaga njihove misli koja je bila prepreka raznim vidovima prevaspitavanja i ideološkog oblikovanja-kazao je, između ostalog, Terzić. 

Osvjetljavanje istorije našeg prostora, ističe predsjednik Matice Boke Mirko Mustur, nije lak posao, iako su podaci o događajima vezanim za naš prostor smješteni u arhivama Venecije, Beča, Dubrovnika, Zagreba, Beograda, gradova Boke, manastira i ordinarijata, a sigurno i po nekim privatnim zbirkama.

Da bi se uspješno objasnili treba ih, kaže, pronaći i osvijetliti kontekst vremena u kome su se događali.

-Boka je uvijek pored svojih, reagovala i na evropske događaje, pa tako i ova dva događaja vezana za 19. vijek predstavljaju reakcije na raspad Napolonovog carstva i ratovanje u ovom kraju ili revolucionarne pokrete koji su potresali Evropu, prije svega Austrijsko carstvo-kazao je Mustur, ističući da je pored istorijskog, potrebno dodatno rasvijetljavati i druge aspekte dinamičnog života Boke u proteklim vjekovima, kroz kulturu, vjeru migracione i ekonomske procese, posebno pomorstvo.

-Različitosti krajeva, običaja, nasljeđa i načina života, ali uvijek jednog skladnog zajedničnog života koji je uvažavao nacionalne i vjerske različitosti i usmjeravao nas jedne na druge u najboljem smislu.

To je i jedna od najvažnijih tekovina i prepoznatljivosti Boke i kao kroz sva teška vremena, moramo je očuvati i danas.

Ovaj skup obuhvata različite tematike, ali očekujemo da kao dobra polazna osnova za neke nove, tematski uže naučne skupove, doprinesemo razumijevanju prošlosti, ali i svih aktuelnosti današnjice.

To nam je i obaveza, kao što je i da svu građu, naučne radove, elaboracije iz navedenih oblasti, oblikujemo.

Tu će te u Matici Boke, kao i do sada, naći pouzdanog partnera-poručio je Mustur.

Na otvaranju je nastupio vokalni solista Dušan Tadić koji je izveo pjesme „Dolazim Boko“, „Oda radosti“ i „Opet je preda mnom Boka“.

Glumac Lazar Nikolić pročitao je Deklaraciju o ujedinjenju Boke sa Crnom Gorom i odgovor Narodne skupštine Bokelja Hrvatsko - slavonskom saboru u Zagrebu.

Otvaranju su, između ostalih, prisustvovali, predsjednica Skupštine opštine (SO) Kotor, Maja Mršulja, predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović, arhijerejski namjesnik kotorsko - tivatski Nemanja Krivokapić, te brojni naučni radnici.

Dvodnevni naučni skup u Kotoru okupio je 20 učesnika iz Boke Kotorske, Nikšića, Podgorice i Beograda - istoričara, filoloza, istoričara književnosti, etnologa, književnika publicista i filozofa.