Muški su muški, žene su žene?
Autor: Petar Špadijer, profesor biologije u cetinjskoj Gimnaziji
Foto: Privatna arhiva
Pol djeteta određuje otac. U setu njegovih hromozoma zadnji, 23. par je, zapravo, raspar. Njega čine dva hromozoma nejednake veličine koje obilježavamo slovima XY.
To su tzv. polni hromozomi koji nose gene za polne karakteristike. Ako nam otac svojim spermatozoidom pri oplodnji pošalje X hromozom rađamo se kao žensko dijete, a ako pošalje Y hromozom rađa se dječak.
Zašto se plod sa Y hromozomom rađa kao muško dijete? Na Y hromozomu nalazi se gen SRY čiji je zadatak da u embrionu koji je prirodom predodređen da bude žensko promijeni tu poruku i tkivo koje treba da postane polni sistem okrene u pravcu izgradnje muških polnih organa.
Ovaj gen, dakle, služi kao skretnica. Ovaj gen će, tokom trudnoće, „uključiti“ hormoni majke. Tako će se na kraju trudnoće roditi muško dijete.
Ponekad se (ne toliko rijetko koliko se to sakriva zbog „tradicionalnih vrijednosti“ i sličnih gluposti) desi da taj gen zakaže, odnosno da se ne „uključi“.
Tada osoba ima gensku poruku da bude muško, ali pošto se ona skretnica nije aktivirala kod nje se spontano stvaraju ženski polni organi. Dakle, u genima muškarac, među nogama žena.
Zbunjeni? Postoji muško i žensko i tačka. Da li?
Tu se priča, za neke jedinke, nažalost ne završava. Dobro, trebala je da bude muško, pa je postala žensko, preživjeće (dok god trpi „u svoja četiri zida“ i ne uzburkava „tradicionalne vrijednosti“).
Dolazi pubertet. Hormoni divljaju. Neki od tih hormona će, kod osobe od 12-13 godina, pokrenuti onu „skretnicu“ koja se nije aktivirala u majčinom stomaku.
Sada dijete koje je trebalo, gledajući XY hromozome da bude muško, a zbog zakazivanja SRY gena postalo žensko, zahvaljujući naletu hormona formira neke atribute muškosti (među nogama).
„I šta ćemo sad“?!
Kada se diskutuje o ovakvim stvarima mora se znati malo biologije.
U suprotnom to je kao da osobi koja se raspada od bolova zbog kamena u bubregu vi, koji tih problema nemate, kažete „da je renalna kolika izmišljotina ljenčuga koji imaju potrebu da zloupotrebljava bolovanja“.
Stoga, ljudi dragi, ne budite nesoji i pokažite malo saosjećanja.
Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Stav" nisu nužno i stavovi redakcije Feral.bar.
- Tagovi:
- Petar Špadijer
- Kolumna
- Biologija
