Večeras na Ljetopisu Izložba “Zaron” i animirani filmovi Dušana Vukotića
Program 33. Barskog ljetopisa danas obilježavaju sadržaji usmjereni na omladinsko i stvaralaštvo za djecu i omladinu. U 19:30 biće otvorena izložba „Zaron“, nastala kao dio likovne radionice barskih srednjoškolaca na trećoj Zimskoj sceni „Ljetopisa“.Zbog mjera NKT otvaranje izložbe biće ispred Dvorca kralja Nikole, a svi zainteresovani postavku mogu pogledati u Galeriji “Velimir A. Leković”. Pola sata kasnije. od 20:00, na ljetnjoj pozornici Doma kulture počinje projekcija animiranih filmova našeg oskarovca Dušana Vukotića.
Radovi koji čine postavku izložbe nastali su kroz likovnu radionicu na trećoj Zimskoj sceni “Barskog ljetopisa” . Učesnici radionice su se kroz temu mora bavili pitanjem ekologije istraživajući da li je ona samo očuvanje prirodnog okoliša ili je zapravo dio svih nas.
Vođeni Nedom Popović i Ognjenom Banovićem, u radionici su učestvovali: Nikoleta Đaković, Ina Jovićević, Amina Taranis, Đuzela Albegović, Arijana Brkanović, Milica Spaić, Predrag Masoničić, Petar Krgović, Marija Nikotić, Enesa Sukić, Nemanja Matić, Isidora Radunović, Ivana Mašanović, Jakša Ftaić, Petar Nonković, Ermin Čengić, Savo Bogunović, Aiša Ćatović, Aleksa Okuka, Mirza Lukač, Vasilisa Jovović, Saida Huremović, Rialda Alić, Sandra Smatlik, Bojana Đorđević, Ena Pepić i Sara Marković.
„Surogat“, „Krava na mjesecu“, „Koncert za mašinsku pušku“ i „Igra“ naslovi su Vukotićevih animiranih filmova koji će biti projektovani na ljetnjoj pozornici Doma kulture. Na filmski program festivala, koji „Ljetopis“ i ove godine realizuje u saradnji sa Crnogorskom kinotekom, ulaz je besplatan.
Sinoć je otvorena prva od dvije izložbe ovogodišnjeg „Barskog ljetopisa“ – „Prepoznavanje“, a ispred Dvorca kralja Nikole upriličeno je književno veče Aide Orahovac Kuč iz Podgorice.
„Prepoznavanje“ je kolektivna internacionalna izložba radova umjetnika iz Srbije, Bugarske i Crne Gore, posvećena uspostavljanju i promovisanju partnerske saradnje galerija/muzeja, kustosa, umjetnika, sa ciljem prepoznavanja lokalnih umjetničkih scena, mobilnosti umjetnika, kustosa, razmjene i vidljivosti savremene umjetničke prakse u regionu. Zanimljivo u vezi sa projektom je to što je započet još 2005.
-To je jedan od najstarijih i najdugoročnijih regionalnih projekata kada je savremena umjetnost u pitanju. Kustosi su htjeli još prije petaestak godina da se pozabave donekle opozitnim temama: globalno – lokalno, periferija – centar. Tako je dogovoreno da treba da predstavljamo lokalne scene, jer one ni nama samima nisu dovoljno poznate.
Recimo ne poznajemo baš najbolje bugarsku scenu, ali ako biste nas pitali za italijansku ili francusku to bismo bolje znali. Dobro je da se komšije međusobno dobro poznaju, prepoznaju i da se bave fenomenima koji su karakteristični za sve te sredine-kazala je na otvaranju izložbe Ljiljana Karadžić, ispred selekcije iz Crne Gore.
Izložba obuhvata radove Jelene Rubil (Kruševac), Nine Galić (Kraljevo), Vesne Ilić Darijević (Čačak), Ivane Stanković (Niš), Jovane Vujanović (Podgorica) i Bogdana Aleksandrova (Vidin).
-Svaki od njih je pojedinačno radio sa kustosom. Došli smo tako do nekoliko ključnih tačaka kojima su se umjetnici bavili i koji su predstavljeni izložbom. Dakle, to je fenomen zla koje može da bude prikriveno, fenomen fašizma za koji nam se čini da je istorijska činjenica i da se više nikada neće vratiti u onom duhu kakav je bio za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Ali u nekim sitnim, malim zlima i u nekim površnostima i banalnostima elementi njegovi elementi mogu i te kako da budu prisutni. Dalje, tema identiteta koja je jako karakteristična za današnje umjetnike, zato sto je identitet fluidan i ne čine ga samo rod i nacija.
Čine ga kulturno okruženje, knjige koje neko pročita, komšije, čine ga filmovi koje neko voli… Kroz različite vrste medija koji se mogu vidjeti na izložbi umjetnici su na vrlo različite načine odgovorili na ove fenomene. Neki od radova su vise kritični, neki su poetičniji, a kroz neke provejava i neka vrsta cinizma i straha-dodala je Karadžić.
Stručni tim projekta, osim nje čine i: Biljana Grković, koordinator, Milica Todorović, Julka Marinković, Ljubiša Simović, Svilen Stefanov, istoričari umjetnosti. Festival ovu izložbu realizuje u nastavku duge i plodonosne saradnje sa Narodnim muzejom Crne Gore. Postavka u Dvorcu moći će da se obiđe tokom trajanja cijelog festivala.
U nastavku večeri kroz stih i razgovor o njemu – nastavilo se o životu. Promocija zbirke poezije „Milenijum“, autorke Aide Orahovac Kuč ukazala je na mnoge teme koje prožimaju tri ciklusa pjesama.
-Milenijum je zbirka poezije koja je klasifikovana u tri ciklusa – ciklus rodoljubnih, ciklus ljubavnih i misaonih pjesama. Ona govori o Crnoj Gori i o njenoj borbi za povratak identiteta i njenu nezavisnost. Tu su i mnoge teme o životu, ljubavi, situacijama koje se trenutno dešavaju u svijetu, nepravdama-kazala je autorka najavljujući da će sljedeća knjiga biti namijenjena djeci.
