Mićanović: Obrazovni sistem veliki problem, djecu prvo treba vaspitavati
Izvor: Mina
Foto: YT, PR Centar
Suštinske promjene u Crnoj Gori mogu se desiti jedino ukoliko cjelokupnom društvu, a pogotovo onima na pozicijama moći, obrazovanje bude polazna tačka, ocijenila je pravnica Andrea Mićanović.
Mićanović, koja je i saradnica u nastavi na Fakultetu pravnih nauka Univerziteta Donja Gorica (UDG), rekla je da crnogorski obrazovni sistem istovremeno posmatra kao ključni problem i najspasonosnije rješenje za oporavak crnogorskog društva.
-Krenimo od prvog - crnogorski sistem obrazovanja nije postavljen tako da se bavi ličnošću, već se fokusira isključivo na prenos, najčešće suvoparnog znanja-ocijenila je Mićanović u intervjuu agenciji MINA.
Ona je kazala da je vrijednosna dimenzija obrazovnog sistema u Crnoj Gori u velikoj mjeri, ako ne i potpuno zapostavljena.
Mićanović je ukazala da je skoro petina škola u Crnoj Gori bez pedagoga ili psihologa, koji igraju važnu ulogu u pružanju emocionalne i akademske podrške učenicima.
-Drugo, Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju srednjim školama oduzeta je vaspitna uloga, a predviđeno je da se u osnovnim školama djeca prvo obrazuju, pa onda vaspitavaju-rekla je Mićanović.
Ona je kazala da je, drugim riječima, crnogorski zakonodavac smatrao da djecu treba prvo vaspitavati, pa onda obrazovati samo u predškolskim ustanovama, do svega šeste godine života.
-Treće, čas odjeljenske zajednice u potpunosti je izgubio smisao i često služi kao predah između dva časa, ili za nadoknadu neispredavanog gradiva iz predmeta koji predaje razredni starješina-navela je Mićanović.
Ona je rekla i da građansko obrazovanje, etika, medijska pismenost i logika nijesu obavezni predmeti u osnovnim i srednjim školama.
-A kao izborne predmete vrlo često ih predaje nestručan nastavni kadar, jer je računica sljedeća: važnije je ispuniti normu jednog nastavnika od pravilnog uticaja na razvoj generacija i generacija učenika.
Privatni interes, dakle, i ovdje je važniji od društvenog-dodala je Mićanović.
Ona je navela da, ako se i zanemari vrijednosna komponenta obrazovnog sistema u Crnoj Gori, uviđa se da on nije adekvatno podešen ni kada je prenos znanja u pitanju.
-Ex cathedra emitovanje nastavnog sadržaja, kao još dominantna metoda predavanja u Crnoj Gori, čini da učenik vrlo rijetko, ili nikada ne izađe iz cipela pasivnog primaoca informacija od nastavnika kao jedinog izvora znanja, i ne spozna važnost samostalnog logičkog, kritičkog ili kreativnog preispitivanja onoga što mu se saopšti-smatra Mićanović.
Đaci se fikusiraju na memorisanje činjenica
Ona je rekla da stoga i ne čudi što je Crna Gora godinama unazad među posljednjima na listi rezultata PISA testiranja, koji uzalud vrlo jasno ukazuju na to da učenici u Crnoj Gori nijesu sposobni da primijene znanje i vještine u realnim životnim situacijama, već se uglavnom fokusiraju na memorisanje činjenica.
-Zbog svega navedenog i još mnogo toga za šta ovom prilikom nije bilo dovoljno prostora, obrazovni sistem u Crnoj Gori je problem.
Ako tome dodamo da jedino društvo koje vrednuje obrazovanje postavlja temelje za napredak, onda nije teško zaključiti da je crnogorski obrazovni sistem ključni problem našeg društva-navela je Mićanović.
Ona je ukazala da, obrnuto, ono što je ključni problem može se razumjeti i kao najspasonosnije rješenje.
-Pa stoga vjerujem da se suštinske promjene u Crnoj Gori, kakve priželjkujemo decenijama unazad, mogu desiti jedino ukoliko nam kolektivno, a pogotovo onima na pozicijama moći, obrazovanje bude polazna tačka-istakla je Mićanović.
Ona je rekla da se njena ocjena odnosi na sve nivoe obrazovanja.
-Ali je prirodno da, kada govorimo o obrazovanju u kontekstu izgradnje kolektivnog sistema vrijednosti, u pogledu oblikovanja ponašanja, vrijednosti, moralnih standarda i razvoja ličnosti pojedinca, predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje imaju najviše uticaja, pa im zbog toga najprije treba posvetiti pažnju-dodala je Mićanović.
To, kako je kazala, ne umanjuje činjenicu da je i visokoškolskom obrazovanju u Crnoj Gori neophodna reforma.
Mićanović je rekla da o tome najbolje govori položaj državnog univerziteta na rang listama univerziteta širom svijeta, prilikom čijeg se sastavljanja uzimaju u obzir brojni parametri, poput broja izdatih publikacija i istraživačkih radova, broja stranih studenata i predavača, postojanja i kvaliteta međunarodne saradnje univerziteta, odnosa broja studenata i nastavnog osoblja.
-Kao i visine finansijskih resursa, kvaliteta infrastrukture i resursa za istraživanje, konkurentnosti studenata konkretnog univerziteta na tržištu rada-navela je Mićanović.
"Pravila su tu da bi se kršila" postalo crnogorska zbilja
Komentarišući to što je krajem prošle školske godine više stotina maturanata varalo na maturskom ispitu, kao i odlaganje testa iz matematike crnogorskim polumaturantima, jer su do učenika stigli testovi prije polaganja, ona je rekla da to, prije svega, govori da „smo uspjeli da iskvarimo i neiskvareni sloj društva – mladost“.
-Učeći po modelu, učenici su pogrešno (ili ispravno!?) usvojili da cilj uvijek opravdava sredstvo, pa i ono nedozvoljeno.
I ne samo da su naučili da varaju, već su pokazali da znaju i da za varanje ne treba odgovarati, već s punim pravom očekivati nagradu-kazala je Mićanović.
Ona je navela da joj situacije poput te ukazuju na to da je šala “pravila su tu da bi se kršila” postala odraz crnogorske zbilje, što je posljedica upravo društvene klime u kojoj parola nije „potrudi se”, nego „snađi se”.
-U takvim uslovima u kojima ne moram da se trudim ako imam nekoga da me „pogura” ispred onih koji marljivo rade, ili da mi skine teret odgovornosti onda kada pogriješim, ne samo da je lakše izigrati pravila nego je, čini mi se, i društveno prihvatljivo-rekla je Mićanović.
Ona je navela da se taj zaključak o vrijednosnom apsurdu crnogorskog društva lako izvodi i iz jednostavnog upoređivanja naslova u novinama „Više stotina maturanata dobilo nula bodova: Popadali na eksternom ispitu iz CSBH jer su prepisivali?“ i „Ponovo pregledani sumnjivi testovi: Većina maturanata položila, neki sa visokim ocjenama“.
-Još ako se ko zainteresuje za ono što se u svega nekoliko dana razmaka između ta dva naslova dogodilo, donijeće još nekoliko zaključaka-rekla je Mićanović.
Ona je kazala da su, prije svega, politički donosioci odluka poslali jasnu poruku onima koji su maturski ispit savjesno polagali da se ničim, pa ni svojim znanjem, ne izdvajaju u odnosu na ostale.
Kako je Mićanović dodala, poslata je poruka da onaj ko se usudi da se sa pozicije moći bori za integritet prosvjete u Crnoj Gori ubrzo neće imati ni poziciju, ni moć.
-I treće, možda i najporaznije, kroz situaciju koja se desila postalo je javno ono što su mnogi odavno znali - i roditelji su mahom saučesnici uništenja sistema vrijednosti i prihvataju da za dobrobit isključivo svog djeteta, a ne društva u cjelini, prate nametnute uzuse iskrivljenog sistema vrijednosti-navela je Mićanović.
Ona je podsjetila da se u medijima moglo pročitati da je, tokom protesta maturanata i roditelja, neko od roditelja izjavio da su kažnjenim maturantima oduzeti snovi.
-Ne ulazeći u pojedinačne slučajeve i ostavljajući rezervu da među stotinama kažnjenih maturanata ima pojedinih koji nijesu varali, saglasna sam da su epilogom situacije „0 bodova“ ugroženi nečiji snovi.
Ti snovi nijesu snovi maturanata, već svih uzornih građana naše zemlje koji se bore za pravedniju, tolerantniju, solidarniju i obrazovaniju Crnu Goru-rekla je Mićanović,
Ratovi devedesetih stvorili duboke posljedice
Upitana koliko su ratovi devedesetih uticali na takav sistem vrijedonsti, Mićanović je rekla da ratovi za sobom po pravilu ostavljaju do temelja urušen društveni sistem.
Tako su, kako je kazala, i ratovi na prostoru bivše Jugoslavije imali duboke i kompleksne sociokulturne i ekonomske posljedice, koje su uticale na vrijednosni i kulturni kontekst regiona.
Ona je navela da je siromaštvo, koje je obilježilo poslijeratni period na Balkanu, uticalo na to da materijalno bogatstvo i luksuzan stil života postanu vrijednosti u samom vrhu kolektivnog vrijednosnog sistema.
-To je, istina, zajedno sa potrebom za bijegom od stvarnosti, i u tom smislu brzom i jeftinom zabavom, dovelo do popularizacije turbofolk muzike i rijaliti programa u kojima se emituje kontroverzni i provokativni sadržaj-rekla je Mićanović.
Sa druge strane, kako je dodala, ekonomski pritisak, laka i široka dostupnost oružja, razbijene državne strukture, kao i socijalna i ekonomska nejednakost, doveli su do povećanja stope kriminaliteta.
Ona je navela da je, u konačnom, sve zajedno dovelo do idolizovanja kriminalaca i “odomaćenja” sistema vrijednosti vođenog konzumerističkim i konformističkim svjetonazorima, prema kom je u redu ukrasti, slagati i dobiti ono što ti ne pripada “pa i hljeb preko pogače”.
-Nažalost, legat ratnih devedesetih pustio je duboko svoje korijene i primjetan je i u današnjim društveno-političkim dešavanjima u Crnoj Gori koja su, bez obzira na davno otpočet proces demokratske tranzicije naše zemlje, još suštinski daleko od demokratskih-kazala je Mićanović.
Ona je ocijenila da je lobi lošeg sistema vrijednosti i danas snažan, što za posljedicu ima duboko moralno posrnuće na individualnom i društvenom nivou, koje se ponajviše ogleda u nedostatku osjećaja za zajedničko, a dominaciji osjećaja za sopstveno.
-Da bismo se izborili sa takvim sistemom vrijednosti, nužno je djelovati sa najmanje tri adrese.
Prvo, kao što sam ranije navela, neophodno je raditi na reformi obrazovnog sistema na način da dođe do izražaja njegova vrijednosna komponenta-rekla je Mićanović.
Ona je poručila da je potrebno intenzivno ulagati u razvoj i promociju kulturnih sadržaja, koji podstiču pozitivne vrijednosti, kao što su empatija, tolerancija, solidarnost i pravda.
-I treće, razvoj medijske pismenosti može biti od koristi da podstakne kritičko procjenjivanje medijskih poruka i bolje razumijevanje načina na koji mediji utiču na oblikovanje sistema vrijednosti-zaključila je Mićanović.
- Tagovi:
- Edukacija
- Obrazovanje
- Vaspitanje
