Đukić: Istorijski momenat za živo nasljeđe
Autorka: Mr Danijela Đukić
Foto: Privatna arhiva
U organizaciji UNESCO, a povodom obilježavanja dvadesetogodišnjice od usvajanja Konvencije za zaštitu nematerijalnog kulturnog nasljeđa 2003-2023, 25. i 26. jula održan je sastanak u Seulu.
Tokom dva dana držana su intenzivna predavanja na kojima su učestvovali međunarodni eminentni stručnjaci, predstavnici nevladinih organizacija i lokalnih zajednica, grupa i pojedinaca koje baštine odrešen element.
Zadnjih godina misija je intenzivno radila na prepoznavanju važnih smjernica, koje su prepoznate kroz četiri važna poglavlja: živo nasljeđe i održivo čovječanstvo; živo nasljeđe i prirodni svijet; živo nasljeđe i kvalitetno obrazovanje i živo nasljeđe i digitalna sredina.
Sastanak je doprinio definisanju pravca kretanja, dok su rezultate sprovođenja Konvencije tokom dvadeset godina inkorpornirali u smjernice za buduću viziju u zaštiti živog nasljeđa za održivi razvoj i mir.
“Vrijeme je da živo nasljeđe promoviše solidarnost i inkluziju”
Na zatvaranju globalnog sastanka istaknuto je da je vrijeme da živo nasljeđe promoviše solidarnost i inkluziju, različitost i da pomogne u rješavanju društvenih kriza, a kultura je prepoznata kao globalno javno dobro.
Znanja protkana kroz živo nasljeđe potrebno je usmjeriti ka održivosti i treba da bude prepoznato ne samo kao fundamentalno pravo, već i stub održivosti samo po sebi su preporuke koje će biti definisane kao mjere zaštite.
Živo nasljeđe kreirano je i rekreirano od zajednice koja ih praktikuje i prenosi, dok je narednih dvadeset godina potrebno podizati glas zajednica da dijele prijedloge, a UNESCO monitoring misija da jača njihovu snagu na nacionalnom i internacionalnom nivou, kako bi obezbijedili da agenda održivog razvoja živog nasljeđa postigne naš zajednički cilj.
Znanja, vještine i prakse koje prepoznaju domicilne i autohtone zajednice i prenose ih budućim generacijama ima potencijal da utiče pozitivno na život različitih generacija i polova i vjerujemo da je centralna uloga živog nasljeđa da igra u izazovima koji se tiču globalnih problema - ekspresije i odnos zajednice prema prirodnom svijetu.
Prepoznato je da intersekcija živog nasljeđa i ekonomskog razvoja ima više efekata, koji mogu biti pozitivni i negativni, a živo nasljeđe jak dokument gdje globalne lokalne krize vode borbu u sistemu edukacije.
Ima značajnu ulogu - da potvrdi kvalitet podižući svijest o kulturnoj različitosti i učestvuje u globalnom obrazovanju, miru i održivom razvoju.
“Govor mržnje, izražavanje rasizma i ksenofobije rapidno obuzimaju internet”
Digitalne tehnologije utiču na ljudske živote i na njihovo živo nasljeđe, oba podvlačeći nove prijetnje i nove mogućnosti za nastavak prenošenja na buduće generacije.
S tim u vezi, podvučeno je da su prava i etička pitanja u digitalnom prostoru jako važna i da je prepoznato da govor mržnje, izražavanje rasizma i ksenofobije rapidno obuzima internet, te je potrebno podsticati digitalne stvaraoce u zaštiti živog nasljeđa.
Snaga živog nasljeđa je da ubrza poštovanje različitosti i da može i treba da bude prisutna u svakoj državi, kako se ne bi potenciralo dijeljenje društva, te da zaštita živog nasljeđa zavisi i utiče na stejkhodlere i donosioce odluka i kulturni sektor.
Države, lokalne uprave i civilna društva, međunarodne organizacije i privatni sektori treba da se pridruže akciji i preuzmu odgovornost u zaštiti za sadašnjost i budućnost i osigura jak nivo ljudskih života.
Narednih 20 godina živo nasljeđe mora da upravlja održivim razvojem i u potpunosti treba da bude integrisano u nacionalne razvojne planove, zakone i programe na svim nivoima prepoznajući u isto vrijeme uzajamnu zavisnost između zaštite nematerijalnog kulturnog nasljeđa i održivog razvoja, mira i ljudske bezbjednosti.
Ovo su sve prepoznate ključne tačke budućih akcija i istorijski momenat za živo nasljeđe naglašeno je na zatvaranju globalnog sastanka održanog u Seulu.
“Živo nasljeđe izvor kreativnosti i kulturnog diverziteta”
Živo nasljeđe podržava mir i održivost zajednice i radiće se sa državama potpisnicima na unaprjeđenju i prepoznavanju ovih segmenata, jer je živo nasljeđe izvor kreativnosti i kulturnog diverziteta i usko je vezana za naše živote.
Dvadeset godina je pružilo uvid u značaj živog nasljeđa, društva i zajednica, kao i vizije za budućnost, održivi razvoj i održivi mir.
Ono nije statično i fiksirano za prošlost, ono je živo i diše za buduće generacije.
Učešće UNESCO organizacije, vlada, akademija i zajednica koje su centar, zajednice koje praktikuju i prenose živo nasljeđe, su vizija da se radi na održivom razvoju vjerujući da zajednički možemo da pružimo otpor prijetnjama.
Implementirati Konvenciju radi održivog društva preko naših savjetničkih tijela, kako bi se oduprlo izazovima.
Konvencija je izvor nade za budućnost, promovišući mir i zaposlenost, kreativnost, osnažuje žene i mlade, ali i znanja u vezi sa prirodom.
Moramo da očuvamo i prenosimo živo nasljeđe na buduće generacije poručeno je na globalnom sastanku.
Zadnjih godina mjereno je koliko je sprovođenje Konvencije bilo uspješno, ali i da je unaprjeđenje mehanizama i standarda u zaštiti potrebno podići na svim nivoima.
Izazovi nisu naivni, jer su prepoznate sledeće prijetnje: masivna demografska kretanja, ekonomski pritisci, digitalna revolucija i zdravlje.
Nestaju mjesta gdje se živo nasljeđe prenosi. U ovim izazovima neophodno je da se usmjeri pažnja, podigne nivo znanja i mobilizacije obrazovanja o Konvenciji: živo nasljeđe inkorporirati u zelenu tranziciju; postaviti kao alat za razvoj i zapošljavanje našeg društva.
Osigurati živo nasljeđe jučerašnjice je takođe nasljeđe sjutrašnjice, poruke su koje su se mogle čuti na globalnom sastanku.
Sastanak je završio napomenom da je sljedeći međuvladin sastanak u decembru u Bocvani, koji će zaokružiti proslavu Konvencije, a „na nama je da držimo Konvenciju živom“ zaključne su riječi Mr QU Xing.
JU Muzej i galerija Tivat podiže svijest zajednice o značaju Konvencije
Tema ovogodišnje proslave kulturno turističke manifestacije „Dani EU baštine“, koja ima za cilj podizanje svijesti o vrijednosti, kulturnoj različitosti i poštovanju baštine svih evropskih zajednica je „Živo nasljeđe“.
JU Muzej i galerija Tivat krajem 2022. godine otpočela je aktivnosti koje su usmjerene ka podizanju svijesti o značaju Konvencije za zaštitu nematerijalne kulturne baštine 2003, a u okviru manifestacije „Dani EU baštine“ priprema niz aktivnosti za djecu školskog uzrasta.
Autorka je socio-kulturna antropološkinja i direktorica JU Muzej i galerija Tivat.
