"Skenderbeg“– atrakcija koja čeka
Izvor: Pobjeda
Autor: Igor Perić
Začinjena bujnom jezerskom vegetacijom voda Karučkog zaliva kamuflira siluetu parobroda “Skenderbeg” koji pod brdom Crna glavica počiva na dnu Skadarskog jezera već 78 godina.
Ni činjenica da je vodostaj gotovo na godišnjem minimumu nije pomogla da se koncem avgusta sa površine makar nazru obrisi broda koji počiva u ovom džepu Skadarskog jezera poznatom po istorijskim lokalitetima, fenomenima kraškog reljefa i izletištu na pola puta od Cetinja do Podgorice.
Nedavno je „Skenderbeg“ nakon decenija ušao u formalnu proceduru za sticanje statusa zaštićenog kulturnog dobra. Predloženo je nekoliko varijanti zaštite: da bude izvučen i pretvoren u muzejski eksponat ili restauriran i vraćen u plovno stanje...Treća predložena namjena bila bi da postane zaštićeni arheološki lokalitet.
Lokacija
Jedini stalni stanovnik Karuča Draško Popović pokazao je ekipi Pobjede tačnu lokaciju „Skenderbega“. Minulih je godina tamo vozio ronioce, uglavnom strance, koji bi ljeti svratili da obiđu brodsku olupinu, jednu od jezerskih atrakcija koja nije sasvim valorizovana, niti još ima definisan status.
-Da, uglavnom stranci su dolazili da rone i naprave podvodne snimke i zapise. Naši rijetko – ističe Popović, navodeći da bi trebalo više raditi na popularizaciji ali i zaštiti broda koji ima istoriju i uvijek nudi zanimljiv kontekst za vodiče i posjetioce.
Popović se prisjeća i bizarne situacije od prije nekoliko godina kada je pokušao, bezuspješno, da odvrati novinarske ekipe koje su pohrlile da dokumentuju kako je, navodno, zbog niskog vodostaja Skadarsko jezero prvi put u istoriji „isplivala“ olupina broda krajem ljeta 2017. godine.
- Ispostavilo se da je jedan portal objavio neprovjerenu vijest, a tragom nje i drugi svratili da vide „čudo neviđeno“. Uzalud sam objašnjavao da od toga nema ništa, morao sam da ih vozim i pokažem da je „Skenderbeg“ i dalje „na sigurnom“, nekoliko metara pod vodom – kaže Popović.
Interesovanje za sudbinu “Skenderbega” dovodilo je istraživače i avanturiste iz bijeloga svijeta, ali i regiona.
Tako su u okviru speleološke ekspedicije „Trnovo“ 2014. godine član zagrebačkog tima DDISKF-a (Dinaridi-Društvo za proučvanje krških fenomena) Tihomir Tihi Kovačević i podvodni fotograf i speleolog Damir Zurub i član kluba „ Roniti se mora“ obilazili su olupinu, napravili snimke i fotografije “Skenderbega”.
Zurub je tim povodom objavio svoje impresije i reportažu u svjetski poznatom Scubalife magazinu, a dio fotografija bile su u postavci njegove izložbe koja je obuhvatila ronjenje na brojnim loacijma širom svijeta. On je potencirao priču o “Skenderbegu” kao široj javnosti još neotkrivenoj atrakciji u bajkovitom ambijentu Karuča i vrijednoj tački za posjetu.
Zaštita
Bez lokalnog vodiča koji će vam pokazati poziciju podno Crne glavice, gdje su partizani 1942. godine otvaranjem ventila potopili parobrod preotet od Italijana koji su ga prethodno konfiskovali i priključili svojim okupacionim snagama, teško ćete locirati parobrod. Danas nema nikakve oznake, niti bove ili table koja pokazuje lokaciju.
Prema riječima Radmila Adžić, stručne saradnica za zaštitu kulturno istorijskog nasljeđa u Nacionalnim parkovima Crne Gore, u novije vrijeme, međutim, nema ni preciznije informacije kakvo je stanje potonulog parobroda.
-Rijetke su profesionalne ronilačke ekipe, (arheolozi za podvodnu arheologiju i stručnjaci iz oblasti nautike) koji bi mogle da daju precizniju sliku o stanju objekta. Obično su to entuzijasti ronioci, koji se najčešće ne prijavljuju, jer na žalost ne postoje posebne dozvole za podvodno istraživanje Skenderbega - kazala je Adžić Pobjedi.
Kako kaže, do sada je obilazak mjesta na kojem je potopljen parobrod moguć uobičajeno, plovnim objektima koji saobraćaju po Skadarskom jezeru, najčešće u julu i avgustu, kada je najniži vodostaj i bistra voda. Tada su njegovi obrisi vidni sa površine jezera.
Adžić je prije tri godine Upravi za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore ispred NPCG podnijela inicijativu za uspostavljanje zaštite potopljenog parobroda “Skenderbeg”. Prihvatanjem inicijative “Skenderbeg” je postao potencijalno kulturno dobro kojem prethodi zaštita.
Slijedi izrada Elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti, na osnovu kojeg se donose rješenje o prethodnoj zaštiti i rješenje o utvrđivanju statusa kulturnog dobra, nakon čega se rješenje o proglašenju statusa kulturnog dobra objavljuje u Službenom listu.
Taj segment je još u proceduri.
Prema riječima Adžić, u inicijativi su predložene i varijante njegove buduće namjene.
-Predloženo je da bude izložbeni eksponat ili plovni objekat, čemu bi predhodila izrada studije izvodljivosti izvlačenja, priprema izvlačenja, liftovanje, izrada konzervatorsko-restauratorskog projekta, sprovođenje konzervatorsko-restauratorskih mjera; izrada projekta i izgradnja prostora za izlaganje ili projekta dovođenja u prvobitnu funkciju plovnog objekta turističkog karaktera po Skadarskom jezeru. Druga opcija je da ostane podvodni lokalitet sa instaliranjem rešetke koja bi obezbijedila njegovu fizičku zaštitu pod vodom – navela je ona.
Sudbina
Adžić podsjeća da je pedesetih godina prošlog vijeka bilo nekoliko bezuspješnih pokušaja izvlačenja Skenderbega, zbog tadašnje slabe tehničke opremljenosti.
Ona navodi da bi to danas bilo izvodljivo, ali je pitanje koliko bi sredstava iziskivalo.
-Finansiranje kvalitetnog višefaznog multidisciplinarnog projekta “Revitalizacije parobroda Skenderbeg”, bila bi izvodljiva, ali skupa investicija, za koju bi trebalo naći ozbiljnog inostranog partnera, ili kroz neki ozbiljan državni projekat, u kojem bi bilo uključeno više državnih institucija i firmi, kao i za određene zahvate inostrani subjekti.
Realizacija projekta bila bi prvorazredna atrakcija Nacionalnog parka Skadarsko jezero, za bilo koju odluku njegove namjene, prije svega kao brod eksponat ili plovni objekat. Kao arheološki lokalitet pod vodom bio bi atraktivan samo za ciljane grupe posjetilaca, ronilaca i ljubitelja podvodne arheologije – zaključuje sagovornica Adžić.
I pored oprečnih reakcija u javnosti povodom predloženih varijanti vraćanja „Skenderbega“ u život, za očekivati je da stručnjaci nađu pravo rješenje. Dosadašnje, da ga tek usput posjete turisti zahvaljujući lokalnim vodičima, ostala bi još jedna propuštena šansa.
Parobrod na popisu dobara ali još nema status zaštite
Inicijativu Nacionalnih parkova Crne Gore za uspostavljanje zaštite “Skenderbega” Uprava za zaštitu kulturnih dobara prihvatila je prije tri godine.
-U izradu elabrata za uspostavljanje zaštite međutim nije se još ušlo s obzirom na to da se na godišnjem nivou formira plan njihove izrade za određeni broj dobara koji se smatraju prioritetnim. Ovdje prednost imaju dobra nad kojima je uspostavljena prethodna zaštita zbog vremenske oročenosti, te dobra koja su ugrožena ili posjeduju izuzetan značaj – pojašnjeno je Pobjedi iz UZKD-a.
Navodi se da je prihvatanjem inicijative parobrod „Skenderbeg“ uvršten u popis evidentiranih dobara Uprave za zaštitu kulturnih dobara i o njemu je formirana dokumentacija.
-Do eventualnog uspostavljanja zaštite, on ne podliježe odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara, osim u okolnostima definisanja integralne zaštite, odnosno zaštite kroz plansku dokumentaciju – kažu iz Uprave.
Pojašnjavaju da sadašnji pravni status parobroda ni na koji način ne utiče na turističko ronjenje na istom, pod uslovom da se vodi računa o integritetu njegovih ostataka.
-Napominjemo da u okolnostima koje bi dovele do eventualnog ugrožavanja ovih ostataka, Zakonom o zaštiti kulturnih dobara definisana je mogućnost uspostavljanja prethodne zaštite. Kada je u pitanju dozvola za ronjenje, s obzirom da parobrod ne posjeduje status kulturno dobro, te nije u nadležnosti Uprave za zaštitu kutlrunih dobara, ronjenje na ovom lokalitetu podležno je zakonskim aktima koji uređuju ronilačke aktivnosti – kažu iz te institucije.
Istorijat plovila
Prema podacima, putnički parobrod SKENDERBEG, (21,1 m dužine; 5,30 širine; 1,3 visine; gaz 0,71; 20 T nosivosti, BRT 41 i NRT 30) izgradila je brodarska kompanija Austrian Lloyd Trieste u Arsenalu Triestino u Trstu 1916. godine.
-Odmah po izgradnji parobrod kupuje brodovlasnik Stefan Curani iz Skadra. Od 1924. Skenderbeg je u vlasništvu „Jadransko-skadarske plovidbe“ do 1927. kada ga otkupljuje A.D. „Boka“. Brod je 1934. godine pripao A.D. „Zetska plovidba“. Početkom 1941. Italijani ga pripajaju svom plovnom parku. Dvadeset i osam godina je prevozio putnike i hranu na svakodnevnoj relaciji Rijeka Crnojevića – Skadar – navodi Adžić podatke o brodu.
U partizanskoj akciji 1942. godine, borci bataljona ''Carev Laz'' su nakon kraće borbe zarobili parobrod u Karučkom zalivu ispod Crne glavice i potopili ga bez oštećenja, otvaranjem ventila.
Poslije rata, uslijedila su dva pokušaja izvlačenja Skenderbega (1946. i 1952. godine), oba puta bezuspješno, zbog slabe tehničke pripremljenosti. Ekspedicija Kluba podvodnih istraživača “Akvanaut” 1999. godine je vršila ispitivanja broda, kada je utvrđeno da se nalazi na 11 metara dubine, zaronjen u mulju i da je u dobrom stanju. Leži na lijevom boku, okrenut jugozapadu.
- Tagovi:
- Skadarsko jezerp
- Nacionalni park
- Karuč
