Predavač na Harvardu prof. dr sci Saša Videnović: U doba pandemije najbitnije je da se ne paniči
Glavno svjetsko žarište pandemije koronavirusa danas su Sjedinjene Američke Države (SAD) sa 1,014.432 zaraženih i 57.065 mrtvih (na 28. april). Jedno od glavnih žarišta pandemije u SAD je savezna država Masačusets, sa 56,462 inficiranih i 3,003 mrtvih, odnosno 440 žrtava na milion stanovnika, što je u samom vrhu crne liste u federalnim jedinicama SAD. Iz Bostona, glavnog grada Masačusetsa, impresije o borbi protiv COVID 19, i to iz jedne od najcjenjenijih svjetskih bolnica, za Feral.bar prenosi neurolog prof. dr sci Aleksandar Saša Videnović, Baranin i prvi Crnogorac profesor na Univerzitetu Harvard.
-Što se situacije generalno tiče, malo se stabilizovala, ne rastu mnogo brojev inficiranih i umrlih, i mislim da smo pri samom “piku “ ove nedjelje, što je dobro. Sve zavisi od broja testova, zvanična statistika nije baš ispravna, ja to gledam po broju pacijenata u bolnici, odnosno broju pacijenata u intenzivnoj njezi, to je najbolja statistika-počinje priču za Feral.bar Videnović.
Jedan od najboljih učenka u istoriji barske Gimnazije, u Bostonu je sada predavač na katedri za neurologiju na Harvard medical school, a šef je odjeljenja za poremećaje spavanja i specijalista za Parkinsonovu bolest bolnice Masachusettes General Hospital (MGH), jedne od zvanično pet najboljih i najvećih bolnica u SAD, koja uz to važi za najbolju opštu bolnicu na Istočnoj obali SAD.
Ova univerzitetska bolnica osnovana je 1811. godine, ima blizu 5.000 zaposlenih svih medicinskih struka, a kapacitet joj je hiljadu kreveta. U ovom trenutku, MGH ima oko 350 hospitalizovanh pacijenata, od kojih je oko 170 na intenzivnoj njezi.
-Dočekali smo spremno izbijanje pandemije, sa 300 respiratiora, prilagodili smo režim rada i protokole da bismo mogli u punom kapacitetu da odgovorimo zahtjevima situacije. U kolektivu smo imali oko 400 zaraženih ljekara i medicinskih sestara, skoro deset posto kadra. Svi su umorni, ali, sistem jako dobro funkcioniše, dobre su rotacije, obližnji hotel u kampusu koji obično koriste naši pacijenti sa strane, otvorio je vrata za naše osoblje koje je na dežutstvu-priča dr Videnović koji je kao neurolog u timu za ispomoć kolegama internistima, pulmolozima, infektolozima, anesteziolozima i epidemiolozima koji su na prvoj liniji fronta sa COVID 19.
U MGH su faktički još od početka godine, mnogo prije zvanične objave pandemije, bili u stanju pripravnosti za borbu protiv koorbnavirusa. Razlog tome je što ova prestižma medicinska ustanova odavno ima Emeregency Preparednesss And Response Team (EPRT), elitni sastav i procedure koji se uvijek među prvima u SAD aktiviraju prilikom prirodnih katastrofa i epidemija, bila to poplava u Nju Orleansu, uragan na Haitiju, ili epidemije ebole, AIDS, Zica, SARS...
-Zbog toga smo bili u mnogo boljem položaju od ostalih bolnica, jer smo jako dobro pripremljeni za ovakve slučajeve. Pored brige o pacijentima, u MGH ima još nekoliko veoma važnih aspekata rada: ovo je jedna od najvećih istraživačkih bolnica u SAD sa stotinama kliničkih laboratorija gdje se ispituju ljekovi, takođe imamo ogroman broj studenata sa Harvardovog medicinskog fakulteta, te specijalizanata i i užih specijalizanata.Trebalo je sve to organizovati, kako nijedan od tri procesa ne bi trpio-nastavlja naš sagovornik.
Prvi potez na objavu izbijanja epidemije bila je centralizacija komunikacije u bolnici, svaki dan zaposleni dobijaju opsežnr mejlove sa uputstvima, i imaju video konferencije. Nijedna odluka se više ne može donijeti na nivou klinike ili departmana, već EPRT odlučuje o svemu. Već prvog dana, sve osoblje koje nije kritično za borbu protiv COVID 19, poslato je kućama, iz kojih sada rade sa pacijentima putem telemedicine, odnosno posebnih video platformi. Napravljena je lista ljekara, medicinskih sestara, administrativaca i istraživača kojima je dozvoljen pristup bolnici.
-Jako brzo smo otkazali sve elektivne operacije i druge procedure koje se ne moraju hitno završavati. Cilj je bio da u bolnici ne bude niko ko baš ne mora da bude. U rasporedu odjeljenja bilo je dosta promjena i prilagođavanja, pulmologija je pretvorena u intenzivne njege, ubacili smo još respiratora, a veliki broj ljekara je morao da bude preraspoređen. Na klinikama koje se bave respiratornim simptomima, mi ljekari koji se ne bavimo plućnim bolestima dobili smo dobru edukaciju od internista i pulmologa koji su do sada najviše bili angažovani. Učili su nas kako da se da najbolja moguća njega, jer uvijek mora da bude dovoljan broj ljekara na prvoj liniji fronta. Ističem da smo dobili jako dobar protokol za zaštitnu opremu, procedure zaštite su bile maksimalne-dodaje prof. dr sci Videnović.
Veliki izazov EPRT-u bio je kako da iskoristi raspoložiive snage na najbolji načiin, jer je i dalje velika mogućnost da se brojni ljekari zaraze. Zato su i vizite sa specijalizantima sada “na daljinu”, uz pomoć video kamera. U laboratorijama su odloženi svi istraživački projekti koji nisu u vezi sa koronavirusom.
-Na MGH u toku su kliničke studije koje testiraju par ljekova protiv koronavirusa, a istražujemo i neurološke posljedice postojeće infekcije-ističe sagovornik Feral.bar.
Komentarišući atmosferu u Bostonu van MGH, on navodi da narod već postaje umoran od toga što ne izlazi iz kuća. Građani se relativno dobro pridržavaju mjera i zahtjeva vlasti, kaže Videnović i dodaje da se svi spremaju za povratak u redovan život.
-Masačusets je procentualno treća država SAD po broju smrtnih slučajeva i zato je značajno da se polako vraćamo u “normalu”. Kretanje je do sada uglavnom bilo svedeno na odlaske u apoteke i prodavnice hrane. Policija nikog ne zaustavlja na ulici, ali, i pored toga, u Bostonu sistem dobro funkcioniše jer je jako mali broj ljudi napolju, a i tamo gdje su veliki redovi u prodavnciama, insistira se na distanci. Svi parkovi su zatvoreni, na igralištima su preko koševa postavljeni pokrivač-opisuje Videnović.
Sa suprugom Nensi, koja je kardiolog, i sinom Stefanom, učenikom prvog razreda srednje škole, Aleksndar najveći dio dana provodi kod kuće. Jednom sedmično kupuju namirnice, Stefan pohađa školu online, samo sa jednim danom zaostatka, “i završiće ovu školsku godinu preko kompjutera”.
-Takođe i Nensi i ja pacijente vodimo preko kompjutera. Ova situacija ipak ima i jedan veoma pozitivan aspekt za našu porodicu. Otkako smo zajedno, nikad više vremena nismo bili skupa, nije nam se do sada dešavalo da smo svi za stolom sva tri obroka dnevno, i sve to nam jako prija-kaže dr Videnović.
U poruci čitaocima Feral.bar, ugledni naučnik naglašava da je u vrijeme pandemije najvažnije od svega da se ne paniči , jer je sada “jako mnogo informacija koje se provlače kroz medije, a koje nisu provjerene”.
-Velika je politizacija koronavirusa i to su njegovi dodatni negativni aspekti. Jako je teško dobiti prave, stručne informacije, jer sada informacije dijele i ljudi koji ne znaju šta pričaju-zaključio je naš sagovornik.
Blistava karijera od Bara doBostona
Dr sci Aleksandar SašaVidenović (49) od 2013. jedini je Crnogorac - profesor na Harvardu, jednom od najprestižnijih svjetskih univerziteta. U SAD Videnović je stekao zvanja MD Msci FAA-izabranog člana Američke akademije neuroologa, te FAASM-izabranog člana Američke akademije za istraživanje poremećaja sna, što dovoljno govori o njegovoj reputaciji u naučnim krugovima SAD .
-Moje polje rada je dvostruko, dizajiram i razvijam dvije velike grupe istraživanja. Prva je o poremećaju sna, dnevnoj biologiji i neuro- degenerativnim bolestima koje su određene tim poremećajima bioloških ritmova, a druga poemećaji sna koji su jedni od najranijih simptoma neurodegenerativnih bolesti RBD. Bavim se i još nekim stvarima koje su na granici bolesti poremećaja pokreta, te ispitivanjem novih lijekova, to mora da prođe kroz kliničke studije-ističe dr Videnović.
?Fotografije: Sajt MGH, agencije, privatna arhiva
- Tagovi:
- Aleksandar Videnović
- koronavirus
- Harvard
