Neđeljko Đurović: Interdisciplinarnim i međuresornim pristupom protiv vršnjačkog nasilja
Izvor, foto: Barinfo
Autorka: Darija Jelić
Vršnjačko nasilje predstavlja posljedicu sveobuhvatnog stanja u društvu i odsustvo savjesnog i odgovornog ponašanja nadležnih. Onakav događaj, po meni, nažalost predstavlja jedan krvavi, logični slijed događaja, s obzirom da je vršnjačko nasilje na području opštine Bar u proteklih nekoliko mjeseci u porastu, kazao je profesor JU Srednja ekonosko ugostiteljska škola (SEUŠ) Neđeljko Đurović u komentaru nedavnog događaja nasilja u Šušanju.
Đurović je kazao da su u većini slučajeva počinioci ovih i sličnih krivičnih djela zapravo maloljetnici koji su tokom školovanja u osnovnom, a kasnije i tokom srednjoškolskog edukativnog ciklusa, pokazivali socijalnu neadaptibilnost i agresivno ponašanje, kao i razne oblike violentnog djelovanja, te da su, kako je istakao, nadležne institucije često na to okretale glavu.
-S obzirom da se radi o višestrukim povratnicima, evidentno je da kaznena politika nije urodila plodom.
Tu je još važniji nadzor nadležnih institucija – u prvom redu Centra za socijalni rad koji nije adekvatno propratio ponašanje ovih mladih osoba.
Ako već Ministarstvo rada i socijalnog staranja ima podršku UNICEF-a za suzbijanje prosjačenja, smatram da bi i centri za socijalni rad trebali da imaju politiku o jačanju kadrovskih kapaciteta, kada je u pitanju maloljetnička delinkvencija i svi oblici violentnog ponašanja-objasnio je.
Prema Đurovićevim riječima, problem vršnjačkog nasilja se rješava sistemski, interdisciplinarno i međuresorno.
-Veoma bi bi bilo nužno da Uprava policije, Osnovno državno tužilaštvo u Baru i Podgorici i Centri za socijalni rad podnesu izvještaje o svim ovim događajima.
Taj pristup koji treba da bude sistemski, nije jasno iskazan i definisan.
Ranija iskustva pokazuju da, kada su u pitanju maloljetna lica izricanje određenih sankcija prema njima nije bilo na odgovarajućem nivou.
To prebacivanje odgovornosti iz jedno u drugo ili treće ’dvorište’ najboje se definiše i uređuje kroz izvještaje – šta je u konkretnom slučaju svaka od ovih institucija odradila-podvukao je Đurović i dodao da, kada je u pitanju važeća pravna regulativa, bila materijalne ili procesno-pravne prirode, ona u potpunosti odgovarajuća.
-Ona može i treba da doživi neke izmjene, jako je primjenjiva, ali se postavlja pitanje da li je primjenjujemo na odgovarajući način-.
Đurović smatra da bi međuresorna saradnja na nivou opštine dala pozitivne rezultate.
-Napomenuo bih da smo imali slična iskustva kada su bili formirani mješoviti timovi za sprječavanje porodičnog nasilja.
Nažalost, na području opštine Bar taj tim se nikada nije sastao niti profunkcionisao na odgovarajući način.
Ali, jedan takav opštinski, međuresorni tim koji bi prevenirao, pratio i koordinirao svim aktivnostima na suzbijanju porodičnog, vršnjačkog i svih ostalih oblika devijantnog ponašanja, dao bi valjane rezultate-jasan je profesor.
Đurović je, zajedno sa kolegama iz SEUŠ prije mjesec dana na Trgu ispred Robne kuće organizovanjem protesta ukazao na sve češću pojavu vršnjačkog nasilja.
-Uputili smo poziv i, umjesto da to skrene pažnju nadležnih i uopšte javnosti, da produbi neka djelovanja, kada je u pitanju ovaj fenomen, da idu u pravcu odgovornosti roditelja i nadležnih institucija, ali i medija, reakcija je izostala-.
Pored neadekvatne reakcije nadležnih institucija, Đurović je mišljenja da i mediji treba da mijenjaju postojeću regulativu.
-Mislim da neke gnusnosti i neprimjerena ponašanja ne treba da budu na društvenim mrežama tim prije jer su one edukatori nasilnih oblika ponašanja-.
SEUŠ je prepoznata kao škola koja je kroz mnoge projekte podigla svijest o vršnjačkom nasilju.
Ipak, Đurović kaže da ni to nije dalo valjane rezultate.
-Mi kao ustanova koja je uradila mnogo toga (projekte koje je koleginica Mirjana Savićević zajedno sa produkcijskom kućom „Bubulj“ svih ovih godina realizovala) i gdje smo ukazali na to da imamo alternativni, edukativni pristup kada su u pitanju problemi koji se tiču mladih, ipak i pored svega, vidjeli smo da kod mladih ljudi postoji bojazan i odsustvo slobode da o ovoj i nekim sličnim temama slobodno iskažu svoj stav.
To je alarm, crveno svjetlo i zasigurno nema potrebe da više okrećemo glavu, jer ne bih da budem neko ko sluti neki teži ishod, ali strah me je da se na ovome neće stati-poručio je Đurović.
