Predsjednik države na promociji monografije “Lekcionar i Pontifikal Kotorske biskupije iz 1166.”
Promocija monografije “Lekcionar i Pontifikal Kotorske biskupije iz 1166. godine jedan je od najvećih kulturnih događaja u novijoj istoriji Crne Gore, kazao je danas u Kotoru ispred crkve Svete Ozane predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, Đukanović je kazao da knjiga, koju je priredilo Hrvatsko nacionalno vijeće i koja je među najstarijima na prostoru Crne Gore, svjedoči da je Kotor još u 12. vijeku bio jedan od kulturnih centara ovog dijela Evrope.
-Imao je sve što i veliki evropski centri: biskupski ordinarijat, sud i sudstvo, knjižare i snažnu kulturnu razmjenu s razvijenim svijetom, i u određenoj mjeri međunarodne odnose. I svih narednih stoljeća imao je izuzetnu ulogu u afirmaciji naroda sa ovih prostora.
Sve što je napisano u Pontifikalu 1166, godini kada je kotorski biskup original prvi put uzeo u ruke, svjedoči o čvrstoj povezanosti Kotora s najnaprednijim mišljenjima toga doba- naveo je Đukanović.
On je istakao da su na stranicama te monografije i misli utemeljivača engleske književnosti i kulture, Beda Benerabilisa i Alkuina, koji su stvarali u periodu od 7. do 9. vijeka, što potvrđuje da je Kotor uvijek išao u korak s vremenom.
-U “Lekcionaru i Pontifikalu” vjerno su oslikani najvažniji vjerski, kulturni, pravni i politički trendovi toga vremena. Neprocjenjivo bogatstvo i raznovrsnost materijalnih i nematerijalnih tragova prošlosti koji se nalaze na teritoriji današnje Crne Gore, nesumnjivo su odraz uticaja i prožimanja velikih kultura, koje su u Kotoru imale najveće domete i ostvarenja.
Ovaj grad je Crnu Goru obogatio i tradicijom multikonfesionalnosti i multietničnosti. Upravo viševjekovno preplitanje različitih uticaja učinilo je naše prostore osobenom multikulturalnom cjelinom, o čemu svjedoče arhitektonski i pisani spomenici, kao što su Katedrala Svetog Tripuna i Pontifikal Kotorske biskupije. U tom mozaiku različitosti, posebno mjesto pripada ovom trajnom ministrantu vjere i duha-rekao je Đukanović.
Kako je dodao, izdanje “Lekcionara i Pontifikala Kotorske biskupije iz 1166.” svojim značajem nadilazi i Kotor i Crnu Goru i predstavlja izuzetan doprinos i podsticaj za dalja naučna istraživanja o našoj istoriji i tradiciji.
-To će biti veliki izazov za brojne naučne pregaoce iz raznih oblasti. Gospođa Lenka Blehova Čelebić, čijem interdisciplinarnom znanju, predanosti i posvećenosti možemo zahvaliti za ovo kapitalno djelo koje je trajno obogatilo kulturnu riznicu Crne Gore i upotpunilo evropsko kulturno nasljeđe, visoko je podigla naučne standarde i dala podsticaj za buduće istraživače naše srednjovjekovne prošlosti-ocijenio je predsjednik države.
Pontifikal je, naglasio je, važno svjedočanstvo o našem istorijskom iskustvu, dokaz da savremena koncepcija multikulturne i građanske Crne Gore ima uporište u najboljim primjerima iz našeg bogatog istorijskog nasljeđa.
-Tradicija koju baštinimo, koja ukazuje da smo i u vrijeme nastanka Pontifikala bili dio razvijenog svijeta, potvrđuje i ispravnost strateškog evropskog kursa današnje Crne Gore. Siguran sam da će ovakva grandiozna djela, kao značajan dio naše bogate kulturne baštine, predstavljati dodatu vrijednost i za evropsku kulturnu riznicu-zaključio je Đukanović.
Ovo liturgijsko, vjersko, književno djelo svjetske istorijske i kulturne klase ima 404 stranice manuskripta na latinskom jeziku. Raščitala ga je kroz višegodišnji rad, dešifrovala slojeve palimpsesta i opskrbila lokalnim istorijskimkontekstom češko-crnogorska naučnica, paleograf i polihistor Lenka Blechová Čelebić koja je monografiju posvetila pokojnom don Antonu Belanu, vikaru Kotorske bisupije..
Radi se o najstarijem rukopisu u ovom dijelu svijeta, 300 godina starijem od Gutenbergove štamparije, 30 godina starijem od Miroslavljevog jevanđelja i 330 godina od Oktoiha Đurđa Crnojevića. Pontifikal je iz Kotora evakuiran u doba turskih ratova, oko 1876, a nalazi se i čuva u Sankt Petersburgu i jedan je od dragulja biblioteke Ruske akademije nauka.
Od zanimljivosti u vezi sa ovim izdanjem izdvajaju se i činjenice da se radi o manuskriptu koji predstavlja jedan od stubova rađanja i istorije zapadne kulturne tradicije, koji se vezujeza Kotor i područje današnje Crne Gore.
U njemu su citati najmanje sedam najviših autoriteta bez kojih je istorija Zapada nezamisliva; Sv. Augustin (354-430), Grgur Veliki (540-604), Isidor Seviljski (560-636), Beda Prečasni (672-735) , Alkuin iz Jorka(735-804), Anselmo iz Kanterberija (1033-1109), Pjer Abelar (1079-1142) , koji su su kao takvi u Kotoru izučavani, studirani i tumačeni u svakodnevnim aktuelnim dešavanjima tog vremena.
Posebnu vrijednost monografije čini poglavlje Dokumenta Catharensia, bilješke na marginama iz svakodnevice života Kotora grada u 12. vijeku.
Autorka je svojevremeno zavrijedila preporuku za istraživanje istorije crkve u arhivu Vatikana, u Argentini, prije 20 godina, ni manje ni više nego od ondašnjeg biskupa Buenos Ajresa, mons. Horhe Begolja, danas Svetog oca pape Franja.
U ime organizatora zvanice i posjetioce pozdravili su predsjednik HNV-a Crne Gore Zvonimir Deković i kotorski biskup u miru mons. Ilija Janjić.
Monografiju su predstavili dr. sc. fra Domagoj Volarević i autorka. U muzičkom dijelu programa nastupila je klapa “Jadran” iz Tivta.
Izdavanje i promocija Kotorskog pontifikala i lekcionara omogućeni su uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore, Ministarstva kulture Crne Gore, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Opštine Kotor.
*Izvor: Kabinet predsjednika Crne Gore, Boka News
*Fotografije: Kabinet predsjednika Crne Gore
- Tagovi:
- Kotor
- Milo Đukanović
