.png)
Interkulturalnost-bogatstvo različitosti
Autorka: Ivana Dašić
Suprotnost i različitost u kulturama i običajima odlikuje čitav svijet, sa svim državama koje ga čine, zato je uzajamna saradnja različitih činilaca društva neophodan faktor za njegov progres bez obzira o kom nivou razvoja je riječ.
Biti različit, nužno ne znači, nešto negativno, jer to može da doprinese boljem pogledu na svijet, većoj ponudi neke zajednice i izgradnji društva u cjelini.
Stručnim jezikom interkultralnost predstavlja odnos, razmjenu i skup dinamičkih tokova različitih kultura.
Čest je slučaj da se ovaj pojam veže za multikulturalnost, međutim ona označava postojanje više kultura na istom prostoru, dok, sa druge strane, interkulturalnost objašnjava odnos među različitim kulturama i značaj uzajamne interakcije.
Interkulturalnost u širem smislu, definiše se kao suočavanje sa problemima koji se javljaju u odnosima među pripadnicima različitih kultura.
Interkulturalizam podstiče na razmišljanje o razlikama etničke, kulturne, religiozne prirode, zanemarujući predrasude, njegujući poštovanje i suživot među narodima.
Ona predstavlja novi prostor i novo shvatanje zajednice, koja kreira novu otvorenost, empatiju i toleranciju među različitim narodima.
Interkulturalnost, kroz spoznaju različitih kultura, stvara mogućnost da se iskusi kulturalno drugačije stanovište i tradicija o drugim narodima.
Eklatantan primjer ovog fenomena je najjužnija crnogorska opština Ulcinj, koji je ne samo grad multikulutalnosti, već mjesto gdje su se mijenjali multikonfesionalni vladari, prostor koji posjeduje duh i Orijenta i Mediterana, ali i mjesto koje je svoj progres ostvarilo suživotom između različitih kultura.
Ako pogledamo etničku sliku grada gdje je brojčano najbrojnija grupa naroda - Albanci, može se reći da oni jako dobro žive i funkcionišu sa Crnogorcima, Srbima, Muslimanima, Bošnjacima, ali i svim ostalim stanovnicima, koji zajedno čine lokalnu - gradsku zajednicu.
Grad koji leži na tri vode (Skadarsko jezero, rijeka Bojana i Jadransko more) može se pohvaliti multikonfesionalnošću jer na malom prostoru možete naići na različite vjerske objekte kao što su džamija, pravoslavna i katolička crkva.
U folkloru ovog podneblja dominiraju albanska, crnogorska, srpska i muslimanska narodna nošnja, neke od njih se mogu vidjeti u Starom gradu, a neke na lokalnim svadbama, još ako se tome dodaju gusarske nošnje, koje se koriste prilikom aktivnosti lokalnog Kulturno - umjetničkog društva dolazi do izražene multikulturalnosti.
S obzirom da su u toku blagdani, vrijedno pomena je zajedničko proslavljanje najvažnijih vjerskih praznika kao što su Bajram, Božić i Vaskrs, a borbe ovnova, paljenje badnjaka i vatrometi su običaji koji spajaju Ulcinjane.
Značaj interkulturalnosti je upravo u zajedničkom djelovanju, jer prilikom obilježavanja Dana Opštine moglo se vidjeti bogatstvo različitih kultura i folklora, a sve u cilju da se prikaže da su u pripremi obilježavanja jednog od najdražih lokalnih datuma učestovale sve gradske konfesije.
Gradsku vlast generalno čine pripadnici svih naroda, sve relevantne gradske institucije sačinjene su od raziličitih konfesija, a u sportskim i kulturnim kolektivima posebno se gaji ovaj fenomen.
Interkulturalnost je posebno važna u teškim vremenima, a stariji Ulcinjani sjećaju se katastrofalnog zemljotresa, koji je oštetio dobar dio gradskog jezgra, koji je odnio mnoge živote, ali podstakao na solidarnost svih ulcinjskih građana.
Za vrijeme pandemije Covid 19 solidarnost među građanima se podigla na viši nivo, jer su građani uvidjeli da se zajedničkim snagama moraju izboriti sa problemom.
Među djecom i mladima ovaj vid fenomena je veoma bitan, jer oni treba da naslede svoje starije, koji su kroz cijeli život gradili povjerenje, uzajamno poštovanje i različitost.
U osnovnim školama “Boško Strugar” i “Maršal Tito” najčešće su mješovita odjeljenja koja od malih nogu uče o suživotu i toleranciji.
Kao nigdje izraženije u Crnoj Gori u ovom ponosnom gradu duh praznika se izuzetno osjeća.
Proslavljanje Bajrama karakteriše mlađu populaciju koja obilazeći kuće dobija slatkiše i sitan novac, dok s druge strane za Vaskrs Hrišćani dijele jaja.
Tradicija je bila da se u bivšoj Jugoslaviji simpatična djeca obučena u boje jugoslovenske zastave sa plavim kapama i crvenim maramama, kao “Titovi pioniri” dočekuju Dan mladosti, a danas toga nema, ali se i dalje održavaju zajedničke proslave.
Interkulturalnost je bogatstvo različitosti, jer se na malom prostoru može naučiti o različitim kulturama, o različitim običajima, gastronomskim specijalitetima, narodnim igrama, posebnim alatima i instrumentima, jeziku, ali sve to skupa čini međusklad.
Mladi su ti koji su nosioci inkluzivnosti, ali i oni koji treba da održe međusklad i da zajedničkim djelovanjem kroz razne kulturne, sportske, afirmativne akcije održe interkulturalnost i suživot.
Djeca se od malih nogu uče da poštuju različite praznike, običaje, različitost…
Spomenik slobode, “turbe braće Fani”, spomenik stradalim žrtvama zemljotresa, vjerski objekti, Stari grad, masline, lučica Kacema, stari vjetreni mlin, pjeskovite plaže jesu ponos svih građana Ulcinja, a ličnosti poput Steva Đakonovića Čiče, Sabataja Cevija, Miguela De Servantesa, Riza Šurle, Hafiza Alija Ulcinjakua, Bilija dio su istorijske interkulturalnosti ovog grada.
Ne treba zaboraviti ni značaj institucije Doma kulture gdje se sve više obraća pažnja na kulturne događaje kao što su Svetosavska Akdemija, obilježavanje Dana opštine, Ivanova igra, Muzički koncerti lokalne muzičke škole, Dani Arhiva, ali i osim kulturnog čuvena ulcinjska starogradska ljetnja scena “Skena verore”,Waveul, Ribarsko veče, Ulcinjska noć, koji uz sve ove blagodeti sačinjavaju turistički karakter bogaćanjem turističke ponude.
Interkulturalnost jača lokalnu zajednicu i doprinosti boljim odnosima među sugrađanima, što je njena najveća vrlina.
Tekst je nastao u okviru projekta ,,Interkulturalan život djece u Ulcinju” koji NVU ,,Drug” sprovodi uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.
Autorka je izvršna koordinatorka ulcinjskog NVU ,,Drug”.
- Tagovi:
- Ulcinj
- Interkulturalizam
- NVO
- Ivana Dašić
