Herceg Novi: Izvori se gase, gradske česme na meti vandala
Izvor: Dan
Autorka: Ksenija Matović
Foto: Feral.bar
Zahvaljujući vandalizmu, ali i nemaru brojne česme i fontane, poput one na Trgu Herceg Stjepana, na Škveru ili kod Gradske pijace, se zatvaraju ili betoniraju tako da više ne gase žeđ namjernika.
Slično je i sa izvorima na Karači, naselju Topla, ili onom podno tvrđave Forte mare.
Gradska česma na Trgu Hercega Stjepana, koju je prije više od decenije poklonio gradu Novljanin Mirko Čeprnić, najčešće je na udaru vandala.
Sa mermerne građevine nekoliko puta je lomljen vrh, pa ona više odavno nema prvobitni izgled i često je van funkcije.
Arhitekta Slobodan Popović je prije nekoliko godina izgradio zeleno ostrvo sa fontanom na Toploj, ali se dešavalo da djeca u nju sipaju deterdžent, pa voda zapjeni duž čitave saobraćajnice.
Agencija je prije par godina pustila u rad javnu česmu na platou pored spomenika književniku Simu Matavulju, u Starom gradu.
Bronzani reljef lava je poklon hercegnovskog vajara Nikše Kosića, staro kameno pilo donacija porodice Radivoja Vukovića, a sredstva za izgradnju česme obezbijedio je Novljanin Rajko Milosavljević.
No, i ova česma više ne gasi žeđ.
U vrijeme austrougarske vladavine, a kasnije u gradu je bilo nekoliko javnih česmi, blizu mula i nekada Ferijalnog saveza, potom ispod stare apoteke na dnu stepeništa 28. oktobra, zatim česma kod pijace preko puta kafane Pod lozom, sada Stara kuća, koja nažalost više ne postoji.
Ništa bolje od česmi nisu prošla ni izvorišta u gradu, na kojima danas stoji natpis "Zabranjeno za piće".
Jedan od najpoznatijih izvora je Karača kaptiran u doba Turaka sa kojeg se do prije dvadesetak godina mogla piti voda nalazi se podno Kanli kule.
Ovaj izvor – česmu u svojim zapisima pominje čuveni turski putopisac Evlija Čelebija, govoreći da u gradu postoji "pet takvih česmi".
– Iako je Stari grad sazidan u kamenu, njegove žile kucavice su u stvari vodeni tokovi. Glavni gradski Trg Nikole Đurković je nekada bila široka vododerina – objasnila je Olivera Doklestić, inženjer hidrogradnje.
Ističe da je samo u dijelu grada koje nosi naziv Savina bilo više od 20 izvora, zbog čega je tle bilo sklono klizanju, pa se veoma malo gradilo u ovom dijelu grada sve do zemljotresa 1979.
Savinske vode su zbog snažnih tektonskih pomjeranja nakon zemljotresa promijenile vodotoke i pojavile se na drugim mjestima.
Svojevremeno je napravljena kaptaža izvorišta na Toploj, podno crkvi Sv Spasa i Sv Đorđa, koja je bila pojilo za konje. Ni ova voda nije za piće.
Podno kule Forte mare teče izvor čije se porijeklo ne zna. Kaptiran je 1979. godine i ta voda je do prije petnaestak godina bila za piće, a danas nije baš kao ni ona Karači.
Česme u Znakovima pored puta
-U Herceg Novom postoje na nekoliko mjesta starinske česme ili samo tragovi česama. Po izrađenim prilazima, po zidu ili podzidama, vidi se da su tu neke bile oduvijek, još u tursko vrijeme, a možda i ranije.
Neke od tih česama su presahle ili zapuštene i tako propale da im se jedva naslućuje trag. Neke još teku jakim, svijetlim lazom, a neke cure ili kaplju kao rakijski kazan.
Kod nekih je još sačuvana karakteristična turska lula od kamena, već izlizana od ruku i nagrižena vremena, a kod nekih je potpuno nestala i zamijenjena željeznom cijevi, docnije austrijske epohe- zapisao je o hercegnovskim česmama u "Znakovima pored puta" jugoslovenski nobelovac Ivo Andrić, koji je dobar dio života proveo u kući u ovom gradu.
Nerealizovani projekat
Agencija za razvoj i zaštitu Orjena je prije nekoliko godina završila prvu fazu projekta "Četiri hercegnovska izvora", u okviru koje su na drevnim hercegnovskim izvorima Karača, Forte mare, Tinturija i Topla postavljene turističko-informativne table.
Takođe, montirane su drvene klupe na Karači i Forte mare i obnovljen stari natpis "Izvor Topla" i kamena oplata pižula. To je prva faza projekta za koju je izdvojeno nešto preko 1.200 eura.
Planirano je da se projekat bude nastavljen, ali nije.
– Ideja projekta je bila da se otrgnu od zaborava gradski izvori koji više nemaju nekadašnju, utilitarnu ulogu, ali posjeduju značaj istorijskih mjesta koja kao takva treba da budu prepoznata i turistički valorizovana – kazao je Željko Starčević, nekadašnji v.d. direktora Agencije za razvoj i zaštitu Orjena.
