Bar: Srednja stručna škola formirala Tim za zaštitu učenika od nasilja i zlostavljanja
Izvor: Barinfo
Autor: Milanka Vukosavović
Foto: Naslovna Barinfo, privatna arhiva
Vršnjačko nasilje postaje dominantan problem sa kojim je suočeno cjelokupno društvo, ali prije svih obrazovne ustanove, učenici i nastavni kadar. O tome smo u emisiji Mozaik Radio Bara razgovarali sa pedagogom Srednje stručne škole Bar Milankom Okukom koja je za naše slušaoce saopštila zanimljive podatke o istraživanju na tu temu. Gošća Mozaika bila je i profesorica engleskog jezika Milica Nikočević, koordinatorka rada Učeničkog parlamenta, koja je ukazala kako angažman u ovom školskom tijelu može biti alternativa vršnjačkom nasilju.
Srednja stručna škola je shodno preporukama Zavoda za školstvo, a s ciljem prevencije vršnjačkog nasilja formirala Tim za zaštitu učenika od nasilja i zlostavljanja koji broji desetak članova.
Nakon toga utvrđen je Plan i program borbe protiv nasilja i realizovano više različitih aktivnosti.
-Kako bi obuhvat djece bio što veći odlučili smo da dio aktivnosti realizujemo kroz nastavni program.
Predmetne nastavnice maternjeg jezika su u sklopu određenih, brižljivo odabranih lektira uključile i ‘priču’ o nasilju, aktuelizujući segmente nasilnog ponašanja, nekog oblika nasilja, načina na koji se neki od likova dovodi u konkretnu vezu sa agresivnim djelovanjem, izražavanjem ljutnje i frustracije na neprihvatljiv način, do ozbiljnih incidenata, a koji se mogu dovesti u vezu sa realnim iskustvom učenika-objasnila je Milanka Okuka.
Drugi dio aktivnosti u prevenciji nasilja, odnosio se na realizaciju radionica u okviru programa “Moje vrline i vrijednosti”.
Učenice koje su pohađale tu obuku, za svoje vršnjake potom su priredile radionice o empatiji, toleranciji, timskom radu i samokontroli.
Krajem decembra u školi je realizovano i mikroistraživanje na istu temu.
-Obuhvaćeni su učenici različitih obrazovnih programa, iz svih razreda, heterogene polne strukture i oba stepena obrazovanja (III I IV stepen stručnosti).
Putem onlajn upitnika, učenici su odgovarali na 26 pitanja otvorenog i zatvorenog tipa. Podaci su obrađeni, sistematizovani i u vidu prezentacije predstavljeni Nastavničkom vijeću škole.
Dobijeni podaci ukazuju na trend porasta vršnjačkog nasilja, koje je najzastupljenije na relaciji učenik – učenik, potom učenik – nastavnik i najmanji procenat na relaciji nastavnik – učenik-pojašnjava Okuka.
Kada je u pitanju vršnjačko nasilje i polna struktura učenika, polovina ispitanika smatra da je podjednako prisutno među djevojkama i dječacima, ali da se forme vršnjačkog nasilja znatno razlikuju.
Dječaci su skloniji fizičkom nasilju, češće su u ulozi zlostavljača, i češće su izloženi nasilju pojedinca.
Kod djevojaka su prisutnije suptilnije metode nasilja, najčešće se radi o širenju glasina, ogovaranju, izopštavanju iz društva, nagovaranju da se ne druži sa žrtvom. One su češće izložene nasilju grupe.
Milanka Okuka
Kako je istakla pedagog Okuka, istraživanje je pokazalo da je najizraženije je verbalno nasilje, odnosno ismijavanje i zadirkivanje na bolan način, te davanje pogrdnih imena, a prisutno je i socijalno nasilje, odnosno isključivanje iz grupe.
-Naši učenici su skloni i fizičkom rješavanju konflikata, ali ohrabruju podaci da bi skoro polovina ispitanika razgovarala sa odraslima o preživljenom nasilju i zatražila pomoć od roditelja i nekog u školi.
Važna je i vršnjačka pomoć i podrška, kao i stav ispitanika da nasilniku treba pomoći da stekne uvid u sopstveno ponašanje i njegove posljedice-objašnjava ona.
Okuka je istakla da praksa pokazuje da su žrtve nasilja mirna, povučena, usamljena djeca. Takva djeca obično imaju lošu sliku o sebi, niskog su samopoštovanja. Žrtve su, nažalost, svi koji se po nečemu razlikuju od drugih, katkad to mogu biti i naočare za vid.
Posljednjih godina toj listi se dodaje i uspjeh učenika, pa su na meti vršnjačkog nasilja nerijetko nadarena djeca i prosječni učenici, jer učenje u poremećenom sistemu vrijednosti nije popularno, nije ,,in“.
Ona je navela da se u posljednje vrijeme sve više govori i o nastavnicima kao žrtvama nasilja.
-I naši anketirani učenici (45 odsto) su izjavili da ima nasilja učenika nad nastavnicima. To se uglavnom odnosi na verbalnu agresiju učenika, neprimjerenu komunikaciju, ulični rječnik u učionici, ignorisanje zahtjeva nastavnika, odbijanje poslušnosti i sl.
Mislim da je ovo ozbiljan, ali nažalost zanemaren i zapostavljen problem u našoj državi koji je u porastu-upozorila je Okuka i navela podatak da jedno istraživanje koje je radio UNICEF, a kojim su bili obuhvaćeni nastavnici iz regiona, pokazuje da se 65 odsto nastavnika u situacijama kada doživljava nasilje od strane učenika osjeća zbunjeno, bespomoćno i ravnodušno.
-Svakako da je škola važna, nezaobilazna karika u sistemu, ali se ne može očekivati da se sami izborimo sa društveno neprihvatljivim ponašanjem, kakvo je nasilje u biti.
Prevashodni, suštinski cilj škole je obrazovanje, a primarna uloga porodice jeste vaspitanje. Mladi uče po modelu, oponašajući roditelje, nastavnike i uopšte odrasle.
Pod uticajem su izuzetno nasilnih sadržaja, koji se plasiraju putem medija, društvenih mreža, video igrica, filmova, muzike koju slušaju.
Oni nam zapravo pokazuju kakva je atmosfera u društvu, a čini mi se da im šaljemo poruku, da smo svi deklarativno protiv nasilja, a da i te kako u svakodnevnoj komunikaciji i ponašanju koristimo različite forme nasilja.
Postavlja se pitanje koliko smo mi odrasli empatični, tolerantni, koliko želimo da kreiramo istinski bolju, sigurniju društvenu klimu.
Članovi Učeničkog parlamenta
Zadatak škole je da ne bude pasivni primalac informacije o nasilju, već da sasluša sve aktere u lancu nasilja i pokaže saosjećanje i odgovornost preduzimajući sve kako bi se žrtva zaštitila i kako bi se onome koji je u tom slučaju nasilnik-pomoglo.
Učenici su takođe procijenili da su kazne za počionioce nasilja blage i neodgovarajuće. Posebno je vršnjačko nasilje izraženo u mlađim razredima srednje škole.
Tome je doprinijela i epidemija koronavirusa, jer su to djeca koja su posljednji ciklus obrazovanja završila u vanrednim okolnostima, izmještena iz školskih klupa, oskudne komunikacije i druženja, minimalnog izvršavanja školskih obaveza, učenja i sl.
To se i te kako primjećuje kada su učenici prvog razreda u pitanju-zaključila je Okuka.
Alternativa vršnjačkom nasilju, okrenutost edukativnim i lijepim sadržajima u Srednjoj stručnoj školi je Učenički parlament koji svojim aktivnostima omogućava lični razvoj učenika, pruža mogućnost kolektivnog odlučivanja i doprinosi poboljšanju atmosfere i života u školi.
-Brojne su bile aktivnosti ovog parlamenta u prethodnoj godini. Radionice povodom 1. decembra Svjetskog dana borbe protiv HIV-a, organizacija Novogodišnjeg Bazara koji se već dvije godine održava u našoj školi, a koji je isključivo dobrotvornog karaktera.
Organizovane su tribine na temu ‘Uspješna žena-budućnost Crne Gore’, ‘Ja volim nekog sa autizmom’.
Učenicima smo predstavili i izviđače Izviđačkog odreda 24. novembar, a naši gosti bili su IPO Montenegro i govorili nam o značaju prijavljivanja nasilja-kazala je u programu Radio Bara profesorica Milica Nikočević, koordinatorka rada Učeničkog parlamenta.
Milica Nikočević
-Volontirali smo i pomagali NVO Žene Bara u njihovoj bori za prikupljanje sredstava onima kojima je to najpotrebnije.
Učestvovali smo na raznim takmičenjima i organizovali brojna predavanja, ali smo najponosniji na predavanja koja su odradile naše učenice Jovana Vojvodić i Minela Korać (farmaceutski tehničari) na temu mentalnog i reproduktivnog zdravlja, kao i predavanje koje je vodila Vladana Crnčević (kozmetičar) na temu nasilje, sa posebnim osvrtom na nasilje prema ženama-nabraja Nikočević.
Ona je najavila da u školi planiraju brojne aktivnosti.
-Očekuje nas posjeta CNP-u, promovisanje zdravih stilova života, bićemo domaćini takmičenja ‘Mladi za čist vazduh’ koje organizuje Savez izviđača u saradnji sa UNICEF-om.
Pripremamo se i za Dan otvorenih vrata, kada ćemo budućim učenicima i zainteresovanim građanima predstaviti našu školu, sve smjerove koje nudimo, kao i mnoge druge aktivnosti-zaključila je Nikočević.
