Bez vode u podorjenskim selima nema života
Izvor: Dan
Autorka: Ksenija Matović
Foto: Nova hidrostanica u Ratiševini/Ksenija Matović
Vodosnabdijevanje zaleđa Herceg Novog je problem koji traži hitno rješavanje, zarad privrednog i turističkog razvoja ovog dijela grada, pa je tako investicija vrijedna 30.000 eura, u kojoj su učestvovali Opština Herceg Novi, Vodovod i kanalizacija i Mjesne zajednice Ratiševina – Sušćepan – Trebesin, omogućila žiteljima sela Ratiševina, da konačno budu priključeni na gradski sistem vodosnabdijevanja.
Prema riječima predsjednice MZ Ratiševina – Sušćepan – Trebesin Zorice Mijajlović, projekat čija je izrada započela 2017. godine i koji je sada realizovan, od velikog je značaja jer i najsjevernije kuće u gornjem dijelu Ratiševine imaju vodu.
– Mnogo mještana je ostalo da živi u selu. Osim njih, tu su i mladi parovi koji su zasnovali porodice, a imamo i mnogo vikendaša.
Zato je jedan od većih problema koji je priječio razvoj, bilo vodosnabdijevanje gornjeg sela Ratiševine.
Krenuli smo u ovu priču prije šest godina. Prvo se napravio rezervoar kapaciteta 15 kubika,a onda je izgrađeno je 1.200 metara vodovodne mreže – kazala je Mijajlović.
Mještani ukazuju da je tokom gradnje cjevovoda bio poduhvat savladati visinske razlike u odnosu na nultu tačku rezervoara, do posljednje kuće.
Koliko je važno omogućiti svim podorjenskim selima nesmetano vodosnabdijevanje, naglasio je direktor preduzeća Vodovod i kanalizacija Herceg Novi Boro Lučić.
On je istakao da nije samo riječ o vodi kao preduslovu za razvoj planinskog i ruralnog turizma, već i u dovođenju putne infrastrukture i električne energije do sela.
– Nadam se da će vodosnabdijevanje Ratiševine, ne samo popraviti uslove života, već i biti zamajac razvoja.
Uvijek pričamo kako da oživimo hercegnovska sela. Ni Šćepoševići, Prijevor i druga sela u zaleđu nemaju vodu iz gradskog vodovoda.
Siguran sam da će u narednom periodu Vodovod, zajedno sa Opštinom Herceg Novi i uz podršku ministarstva, ako bude moguće i drugih subjekata moći da vodu dovedemo do svakog sela, te da omogućimo ruralni razvoj.
Voda je preduslov oživljavanja sela i omogućava domaćinstvima da se bave turizmom, stočarstvom, poljoprivredom. Ovo je početak investicija u hercegnovsko zaleđe, ulaganja u selo.
I sada se radi projekat vodosnabdijevanja Kamenog preko Trebesina, koji će graditi u dvije faze i prema Mokrinama. Moramo iznaći način da dovedemo vodu do Kruševica i Vrbanja – konstatovao je Lučić.
Izgradnju rezervoara u Ratiševini, radila je firma Zadužbina, vodovodnu mrežu firma Oki trans zajedno sa Vodovodom, a radove za elektroprivredu je radio CEDIS.
Uskoro projekat za Kameno
Koliko je voda važna za sela u zaleđu, ukazuje i predsjednik MZ grada, Kameno - Žlijebi Goran Stanovčić.
Ističe da godinama nastoje da iznađu rješenja kako bi se priključili na gradski sistem vodosnabdijevanja i riješili egzistencijalno pitanje mještana, privrednika, kao i domaćih i stranih investitora, koji u sve većem broju dolaze i grade kuće na ovom području.
– U saradnji sa Opštinom Herceg Novi projekat za vodosnabdijevanje Kamenog radi firma Hidro sistem iz Podgorice, u vlasništvu Draga Čačića, koja je izradila i projekat za vodovod na Luštici.
Projekat za Kameno bi trebalo da bude završen sa svim revizijama do avgusta 2023. godine, kako bi ušao u budžet Opštine za narednu godinu-očekuje Stanovčić, uz nadu da će 2023. godine dobiti vodu sa gradskog sistema, preko rezervoara Sušćepan.
Time bi i Mokrine mogle da riješe pitanje vodosnabdijevanja. Idejnim rješenjem je procijenjeno da bi investicija iznosila oko 800.000 eura.
Kaptaža sa Dizdarice nedovoljna
Stanovčić podvlači da od vodosnabdijevanja zavisi i razvoj poljoprivrede, čime se bavi veliki broj domaćinstava na ovom području.
Inače, vodom se snabdijevaju sa lokalnog izvorišta na Dizdarici, iz kaptaže koja je napravljena 1903. godine, za vrijeme austrougarske vladavine. Oko 80 odsto potrošača je razvelo vodu sa tog izvorišta, u čemu im pomaže i Mjesna zajednica.
Preko ljeta presuši izvor pa se snabdijevaju vodom iz cisterni.
– Privrednici su iskazali spremnost da dovedu sekundarnu mrežu do svojih objekata, a mislim da će svi da finansiraju. Računamo, možda i na strane investicije, koje bi se ostvarile preko fondova.
Mnogi hoće i da ulažu u izgradnju cjevovoda. Voda je život, pa bi je trebalo da dovedemo što prije. Sve više se ljudi vraćaju domaćoj proizvodnji.
Voda bi bila dobra perspektiva i za ta domaćinstva, za proizvode, za koje imaju sigurno, otvoreno tržište. Takođe bi i eko turizam procvjetao, kao i ostale djelatnosti, svojstvene podorjenskom kraju-smatra Stanovčić.
- Tagovi:
- Herceg Novi
- Orjen
- Turizam
- Vodood
- Investicije
- Boro Lučić
- MZ
