Život u nauci: Dr Slavica Porobić, doktor hemijskih nauka i naučni saradnik u Institutu „Vinča“
Izvor: RTHN
Foto: Privatna arhiva, naslovna: dr Slavica Porobić – doktor hemijskih nauka i naučni saradnik u Institutu „Vinča“
Iste te, 2020. godine kada se okitila zvanjem doktora nauka, primila je i godišnju nagradu Instituta za nuklearne nauke „Vinča“ za mlađe istraživače, a potom istim tempom nastavila da niže uspjehe u Laboratoriji za radijacionu hemiju i fiziku, istražujući, pomjerajući granice nauke kod nas i u svijetu, a sve to što je marljivo sticala, odlučila da dijeli sa studentima-nekim novim naučnicima koji stasavaju.
I nikada, pa ni u svojim istraživanjima, nije zaboravila svoj rodni grad i svoj Mojdež kao ni riječi svog djeda Vuka koji ju je još tada zvao doktorice.
Riječi su se obistinile i postala je doktorica, ali kako kaže, samo malo drugačija – Novljanka Slavica Porobić, doktor hemijskih nauka i naučni saradnik u Institutu „Vinča“.
Sve je počelo iz slatkog inata, da dokaže da je naučila hemiju za bolju ocjenu u srednjoj školi, a onda se vremenom iz toga rodila ljubav, kako to obično i biva u životu, priča naša Slavica.
Od tada nije prošlo mnogo vremena, tek nešto sitno godina, ali je ova mlada Novljanka uspjela da ostvari tako mnogo uspjeha prvo kao student osnovnih pa master studija, a onda i kao doktorantkinja Tehnološko-metalurškog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Nakon završenih master studija Hemijskog inženjerstva, počela je njena karijera u Institutu za nuklearne nauke „Vinča“.
Dr Slavica Porobić
– S obzirom na ugled Instituta „Vinča“ kako u Srbiji tako i u svijetu, zaposleni imaju veliku odgovornost da opravdaju visoku poziciju instituta u naučnoj zajednici.
Veliki broj međunarodnih i nacionalnih projekata omogućuje nam saradnju sa naučnicima širom svijeta. Učešće na međunarodnim konferencijama daje nam priliku da budemo u toku sa najaktuelnijim temama.
Zaista sam počastvovana svaki put kada na međunarodnim skupovima među mnoštvom institucija svjetski naučnici prepoznaju ime Vinča.
Konstantna međunarodna naučna saradnja Instituta sa svjetom, doprinijela je da država stekne i naučni i diplomatski ugled u inostranstvu.
Institut „Vinča“ je multidisciplinarni institut koji je jedinstven zbog svojih naučnih kapaciteta i infrastrukture prilagođene za najambicioznije istraživačke projekte.
Rezultati aktivnosti u okviru Instituta daju direktan doprinos razvoju privrede, zdravstva, odbrane i obrazovanja.
U Institutu se svake godine ogranizuju razne naučne manifestacije tokom kojih kroz njegove kapije prođe preko 1000 učenika i studenata, koji učestvuju u specijalnim edukativnim programima.
Podsticanjem naučne pismenosti mladi stiču osnovne pojmove o funkcionisanju nauke i njenim principima, kao i osnovna znanja iz oblasti koje ih posebno interesuju-.
U Laboratoriji za radijacionu hemiju i fiziku posvećena je različitim istraživanjima i projektima na nacionalnom i međunarodnom nivou. Ali, i u tome je našla način da misli na Boku pa je u svoja dva eksperimenta uvrstila djelić zavičaja.
Dr Slavica Porobić, Eksperiment u toku, Laboratorija za radijacionu hemiju i fiziku „Gama“
– Radijaciona hemija i fizika kao naučna oblast se odnosi na hemijske i fizičke promjene koje izaziva jonizujuće zračenje pri prolasku kroz sredinu ili materijal. Pored štetnih efekata, zračenje ima veliku primjenu u tehnologiji, medicini i zaštiti životne sredine.
Laboratorija za radijacionu hemiju i fiziku „Gama” je multidisciplinarna naučna laboratorija čija je osnovna djelatnost naučnoistraživački rad zasnovan na osnovnim i primjenjenim istraživanjima.
U okviru naše laboratorije se nalazi radijaciona jedinica koja je lider u pružanju usluga industrijske sterilizacije i konzervacije proizvoda bezbjednom primjenom gama zračenja.
Trenutno sam angažovana na nacionalnim projektima Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija.
Pored nacionalnih projekta angažovana sam na projektu pod nazivom: „Development of Radiation-Grafted Membranes for Cleaner and Sustainable Energy“ koji finansira Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), Beč, Austrija.
U okviru ovog projekta bavim se sintezom membrana za separaciju ugljen-dioksida koristeći gama zračenje.
Takođe sam član naučno-istraživačkog tima iz Instituta za nuklearne nauke „Vinča“ pri EU COST akciji (Innovation with Glycans: New Frontiers from Synthesis to New Biological Targets).
Od skoro radim i na bilateralnom projektu sa kolegama iz Čamšedpura, Indija, pod nazivom „Development of self-healing composite material“.
Kao najljepši segment posla bih izdvojila rad sa studentima na njihovim diplomskim i master radovima. Takođe sam počastvovana što sam učesnik projekta IAEA agencije i što imam priliku da sarađujem sa vrhunskim stručnjacima iz oblasti radijacionih tehnologija i zaštite od zračenja.
Dr Slavica Porobić, Koordinacioni sastanak u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA)
Istakla bih i jedan svoj naučni rad koji se odnosi na zaštitu životne sredine. Naime, od komine smokve koja ostaje kao otpad nakon pečenja rakije smokovače sam napravila efikasan sterilni adsorbent za uklanjanje organskih zagađivača i teških metala iz vode.
Ovaj eksperiment mi je bio posebno drag jer komina potiče iz mog rodnog sela Mojdeža.
Pretvaranje čvrstog otpada kao što je biomasa i mnogi drugi industrijski nusproizvodi u ugljenični materijal ima veliki značaj u cirkularnoj ekonomiji, jer se pored rešavanja problema odlaganja otpada dobija adsorbent za uklanjanje zagađivača životne sredine kao što su teški metali, pesticidi i organski zagađivači.
Trenutno radim i na jednom eksperimentu koji je vezan za biljku koja raste kod nas u zalivu, a koja nije dovoljno istražena.
Ekstrakcijom te biljke sam dobila jedinjenja koja pokazuju odličnu antioksidativnu aktivnost ali i inhibiraju enzim acetilholinesterazu.
Inhibitori ovog enzima se koriste u lečenju neurokognitivne disfunkcije u Alchajmerovoj i Parkinsonovoj demenciji, a mogu pomoći i u lečenju drugih oblika demencije.
S obzirom da ova istraživanja još traju ne smijem da iznosim više podataka ali vjerujem da će biti prilike da i sa vama podijelim rezultate kada za to dođe vrijeme.
Tim sa kojim sarađujem je zaista multidiscilinaran i zajedno uspjevamo da ispratimo najaktuelnije teme i uhvatimo se u koštac sa zahtjevnim istraživanjima-.
Od istraživanja do objavljivanja naučnog rada u međunarodnim časopisima, ima dosta posla, a ova mlada Novljanka je do sada objavila preko 20.
Zato i ne čudi kada nam je rekla da „radni dan naučnika nekada traje i 24 sata, jer ideje dolaze spontano, nekada i u snu.“
Dr Slavica Porobić, Odbrana doktorske disertacije 06.10.2020.
– Hemija jeste egzaktna nauka, ali nije uvjek eksperimentalno jednako teorijskom. Ponekad eksperiment traje i mjesecima dok ne dobijemo željene materijale.
Nakon sinteze materijala pristupamo njihovoj karakterizaciji koja nam daje informacije o svojstvima tih materijala i potencijalnoj primjeni. Dalje, obradom rezultata pristupamo pisanju naučnih radova. Za pisanje jednog naučnog rada je takođe potrebno par mjeseci.
Prvo je neophodno pretražiti dostupnu literaturu i uraditi pregled literature („state of the art“) kako bi se vidio i istakao doprinos eksperimenta i pokazalo zbog čega baš naši rezultati trebaju da budu publikovani u naučnom časopisu.
Kada se rad finalizuje, šalje se editorima izabranog časopisa. Editori dalje šalju rad na recenziju, obično je potrebno da dobiju bar tri potvrdna odgovora recenzenata kako bi uzeli u obzir razmatranje rada, tako da procedura do prihvatanja rada i objavljivanja zna biti duga i mukotrpna.
Međutim, kada vidim svoj rad u marginama međunarodnih časopisa sa visokim impakt faktorom zaboravim na teške momente i dobijem snagu da nastavim u tom pravcu.
Do sada sam objavila preko 20 naučnih radova u međunarodnim časopisima sa SCI liste. Pored toga neke rezultate istraživačkog rada sam predstavila u okviru 15 saopštenja na skupovima međunarodnog značaja.
Više puta sam učestvovala na konferenciji RAD (International Conference on Radiation in Various Fields of Research) koja se održava u Herceg-Novom i moram priznati da mi je to omiljena konferencija.
Godišnju nagradu Instituta za nuklearne nauke „Vinča“ mlađim istraživačima za postignute rezultate i uspjehe u oblasti primjenjenih istraživanja sam osvojila 2020. godine.
Dan traje kratko ali ja sam već sa 27 godina stekla zvanje doktora nauka tako da je sve moguće kada se dan maksimalno iskoristi-.
Dr Slavica Porobić, Konferencija STED u Trebinju
Na Tehnološko-metalurškom fakultetu je na osnovnim studijama završila Biohemijsko inženjerstvo i biotehnologiju, a na master studijama Hemijsko inženjerstvo, i taj inženjerski momenat je ono što ju je zadržalo na TMF-u.
– Konkretna primjena hemijskih reakcija u hemijskoj, naftno-petrohemijskoj, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, proračuni i tehnološki projekti su veliki izazov i od hemijskog inženjera se zahtjeva da projektuje efikasne i ekonomične procese.
Što se tiče doktorskih studija one su došle spontano, bukvalno kao da su se podrazumjevale. U meni postoji ogromna želja da studentima prenosim znanje, što oni i prepoznaju kod mene tako da je doktorat bio moja dužnost da bih i zvanično imala kredibilitet da učestvujem u visokom obrazovanju novih generacija.
Nekako sam znala da će jednog dana ispred mog imena stajati titula dr i dala sam sve od sebe da to ispunim. Moj đed me je odmalena zvao doktorice, i eto postah doktorica ali na drugi način, meni mnogo draži.
Žao mi je što moj đed Vuko nije mogao duže da poživi i da vidi da sam doktorirala, ali sam sigurna da je on negdje gore najponosiji na mene.
Dr Slavica Porobić, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA)
Prvo je bio inat a kasnije je preraslo u ljubav, tako to valjda biva i u životu-priča nam dr Porobić kako je baš hemija postala njen izbor.
– Borba za veću ocjenu u srednjoj školi i revolt prema profesorki da dokažem da sam naučila me vukao da naučim i više nego što je tad bilo potrebno.
Kasnije je to preraslo u znatiželju, a nakon upisanih studija i položenih svih hemija (Opšta, Organska, Fizička, Analitička, Biohemija…) sam se zvanično pronašla u toj oblasti a naročito u organskoj hemiji koju sam i doktorirala 2020. godine.
Sve je došlo spontano. Prosto nauka nikad ne spava, nema prostora za čekanjem i vuče vas da idete dalje. Moj mentor je u meni prepoznao ljubav prema organskoj hemiji i na neki način je učestvovao u mojoj odluci da nastavim do doktorata.
Smatram da tokom srednje škole nismo bili dovoljno informisani o mogućnostima koje znanje hemije pruža, i srećna sam što sam izabrala ovaj put. Voljela bih da i naši srednjoškolci razmisle o nastavku školovanja u oblasti hemijskog inženjerstva-.
„Sinteza, struktura i svojstva novih azo boja na bazi 6-hidroksi-4-metil-2-okso-1,2-dihidropiridin-3-karboksamida“ – tako je glasila tema doktorske disertacije, a kao rezultat su dobijene nove florescentne boje poboljšanih svojstava i dozimetri za gama zračenje koji su ekonomski isplativi i jednostavni za rukovanje.
Dr Slavica Porobić, Tehnološko-metalurški fakultet Univerziteta u Beogradu
– U okviru doktorske disertacije prvo je urađena sinteza novih organskih azo boja na bazi jedinjenja koje je u naslovu. Ove boje sam i patentirala, a nakon toga uradila karakterizaciju i tražila potencijalnu primjenu.
Ovakve boje su disperzne i najčešće se koriste za bojenje poliamidnih i poliestarskih vlakana. Azo piridonske boje se, takođe, primjenjuju u grafičkoj i računarskoj tehnologiji. Boje koje su sintetisane u okviru disertacije su pokazale izuzetnu moć fluorescencije.
Moje istraživanje je zatim otišlo u smjeru sinteze polimernih obojenih filmova. To su fotoaktivni materijali koji se koriste za optičko skladištenje sa velikim kapacitetom, za holografiju i nelinearne optičke uređaje.
Pored toga, polimerni obojeni filmovi mogu da se koriste za pravljenje dozimetara za jonizujuće zračenje.
Potencijalni dozimerijski sistemi su napravljeni u formi filmova na bazi poli(vinil alkohola) sa dodatkom azo boje i ozračeni gama zracima na izvoru Co60 u Institutu za nuklearne nauke „Vinča“.
Dozimetri apsorbuju dozu zračenja kojoj su izloženi i dovode do vizuelne transformacije u vidu promjene boje koja je posledica fizičkih i hemijskih promjena u polimernom lancu.
Koriste se za zaštitu ljudi koji rade u područjima jakog jonizujućeg zračenja, prije svega u postrojenjima ili ustanovama gdje se koriste jaki izvori radioaktivnosti.
Dozimetri koje sam sintetisala mjenjaju boju i pri niskim dozama zračenja što može biti veoma korisno za zaštitu zdravlja ljudi od štetnog djelovanja jonizujućeg zračenja, kojem smo nažalost sve više izloženi.
Dr Slavica Porobić, u Narodnoj skupštini Republike Srbije
Kao rezultat moje doktorske disertacije dobijene su nove florescentne boje poboljšanih svojstava i dozimetri za gama zračenje koji su ekonomski isplativi i jednostavni za rukovanje-.
Na samom početku, na dnu prve strane doktorske disertacije stoji posveta „sestrićima i sestričinama“ sa željom da neko krene njenim stopama nauke.
– Moji sestrići i sestričine zauzimaju posebno mjesto u mom srcu. Svako od njih ima drugačija interesovanja, ali su svo četvoro radoznali, maštoviti i uporni u svojim idejama. Sigurna sam da će oni biti ozbiljni umjetnici u onome što izaberu da rade.
Kod sestričine Sofije prepoznajem sebe, jer se već vidi da ne želi da se uklapa u masu već da pravi sopstveni prostor u kome je dozvoljena neograničena mašta i najdublje istraživanje svega što joj privuče pažnju-.
Kada se završe studije, sve teško se zaboravi, pa i određene prepreke sa kojima se svaki čovjek susreće.
Kako nam priča ova mlada Novljanka, ako ostavi po strani teret koji nosi studiranje na jednom inženjerskom fakultetu, kao najveći izazov izdvaja poteškoće koje nosi dolazak iz male sredine u veliki grad i navikavanje na odvojenost od porodice i prijatelja.
Dr Slavica Porobić, privatna arhiva
– Čini mi se kao nepisano pravilo da je nama potrebno mnogo više borbe i truda da se izborimo za svoje mjesto.
Ali dobro, sve okolnosti i sve borbe su me dovele do onog što danas jesam, pri čemu ne mislim prvobitno na akademsko zvanje doktora nauka već na karakter koji je izgrađen na osnovu dosta uspona i padova.
I danas sam sigurna da ne možemo da sazremo i ojačamo dok ne iskusimo gorčinu-.
U svemu tome važno je imati nekoga ko je uvijek na tvojoj strani, onoga ko bezrezervno vjeruje u mladog čovjeka i poštuje njegove odluke, a za Slavicu su to bili njena porodica i vjerenik.
Ponekad se, kako kaže, i sama zapita da li su zaista naučnici ubrzali vrijeme, jer dan mnogo brzo prođe.
– Slobodnog vremena je malo jer radim na više frontova, ali organizacija je zaista pola posla. I pored posla i podučavanja studenata nađem vrijeme za treninge, šetnju ili izlazak sa prijateljima-.
Indija, Austrija, Srbija ili bilo gdje da je na međunarodnim konferencijama, dio Herceg Novog nosi sa sobom i dokazuje koliko divnih, mladih, uspješnih ljudi je poniklo u gradu pod Orjenom.
Dr Slavica Porobić – odmor u Herceg Novom
– Herceg Novi je za mene najljepši grad na svijetu, fali mi more, naše šetalište, miris soli, kafica na Škveru. Fale mi prijatelji, komšije, ta neka svakodnevica i mir koji postoji samo kući, i naravno toplina naših ljudi koja se rjetko gdje može sresti-.
I za kraj kaže, svima onima koji tek kreću u osvajanje novih akademskih zvanja i nauke – Ne možemo raširiti krila ako nemamo slobodan i čist prostor oko sebe.
– Vjerujte u sebe i trudite se da isfiltrirate informacije, jer ako dozvolite pogrešnim ljudima i pogrešnim vrijednostima da opkole vaše misli, ispravne misli i želje neće moći da prodru do vas.
Uvjek dobro razmislite da li zaista želite ono što mislite da želite, i kada budete sigurni, zgrabite i odlučno koračajte do cilja! – poručila je Novljanka Slavica Porobić, doktor hemijskih nauka i naučni saradnik u Institutu „Vinča“.
Mladi, vrijedni, učeni ljudi uvijek čine da smo svi zajedno, kao grad i zajednica, ponosni na njih i na njihove uspjehe. Dr Slavice, hvala Vam što činite dobro za čovječanstvo i srećno u osvajanju novih znanja!
- Tagovi:
- Herceg Novi
- Škola
- Edukacija
- Nauka
- Istraživanje
