Tribina povodom 160 godina od ubistva crnogorskog knjaza Danila I Petrovića Njegoša
Izvor, foto: Radio Kotor
-Vladavina knjaza Danila jeste personifikacija Crne Gore kakvu danas živimo – slobodne, nezavisne i međunarodno priznate države” – čulo se na Pjaci od kina na tribini povodom 160 godina od ubistva crnogorskog knjaza Danila I Petrovića Njegoša, u organizaciji Matice crnogorske i Opštine Kotor.
-Poglavar Knjaževine Crne Gore Danilo I Petrović Njegoš rođen je u Njegušima 6. aprila 1826. godine, a od posljedica atentata u Kotoru, na današnji dan preminuo 1860. godine. Matica Crnogorska smatra da ličnost i djelo knjaza Danila zaslužuju osobitu pažnju, što je i potvrdila objavljujući u posljednjih par godina tri studije o našem vladaru: Knjaz Danilo Petrović Njegoš Politički spisi koju je priredio prof. dr Živko Andrijašević, zatim Portreti knjaza Danila I Petrovića Njegoša prof. dr Saše Brajović, te treće dopunjeno izdanje Ubiše knjaza publicite Momčila Šaletića čine i daju poseban doprinos obilježavanju 160 godina njegove smrti kao i poseban doprinos u rasvjetljavanju lika i djela ovog istaknutog crnogorskog vladara– kazala je medijatorka programa Jasna Jeknić-Stijović.
U ime Opštine Kotor prisutne je pozdravio potpredsjednik Nenad Vukadinović.
-Opština Kotor je sprovela kompletnu zakonsku proceduru za dobijanje saglasnosti za postavljanje spomen ploče knjazu Danilu I, i u narednim mjesecima sigurni smo da će se na adekvatan način obilježiti mjesto smrti crnogorskog gospodara.
Spomen ploča biće postavljena na kući porodice Bjeladinović u kojoj je 12. avgusta 1860. godine od posljedica ranjavanja u atentatu izvršenom u kotorskom pristaništu preminuo crnogorski knjaz Danilo I Petrović Njegoš.
Koristim ovu priliku da se zahvalim Ogranku Matice crnogorske u Kotoru, prof. Živku Andrijaševiću za predlog teksta na spomen ploči i kompletnom obrazloženju za podizanje iste, kao i našem sugrađanu Igoru Bjeladinoviću na pomoći i angažovanju u realizaciji ove ideje.
Vladavina knjaza Danila jeste personifikacija Crne Gore kakvu danas živimo – slobodne, nezavisne i međunarodno priznate države– poručio je Vukadinović.
Predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović istakao je da se sa dužnim pijatetom obilježava 160 godina od smrti knjaza Danila I Petrovića Njegoša, crnogorskog državnika i reformatora.
-Pogledamo li iz ove perspektive vrijeme vladavine knjaza Danila koji je upravljao Crnom Gorom svega devet godina, moramo uočiti zgusnutost istorijskog vremena u kojem se dogodilo mnogo toga istorijski bitnog, što će duboko obilježiti crnogorsku budućnost. Čini se da pomenuta zgusnutost za vrijeme niti jednog drugog Petrovića nije bila tako snažna.
Aktivnosti na diplomatskom polju, zakonodavne reforme na unutrašnjem, razgraničenje sa Osmanskim carstvom vojne pobjede - čini se da nije bilo društveno – političke sfere u kojoj nije ostavio značajnog traga– ističe Radulović.
Njegujući kulturu sjećanja crnogorske nacije i društva, navodi Radulović, Matica crnogorska je sa posebnom pažnjom osvjetljavala političku djelatnost knjaza Danila.
-U prvom redu što smo svjesni njegove blistave izuzetnosti, ali ništa manje i zbog toga što se oko njegove političke djelatnosti vremenom isplitalo mnogo malicioznih tumačenja i ocjena. Smatramo da se ti nanosi zlonamjernih interpretacija mogu ukloniti samo naučno napisanom i na dokumentima utemeljenom knjigom.
Veoma smo ponosni što u svom izdavačkom poduhvatu imamo upravo tri takva naslova koja su doživjela više izdanja: Momčila Šaletića Ubiše knjaza, Živka Andrijaševića Politički spisi knjaza Danila I Petrovića Njegoša i knjigu Saše Brajović Portreti knjaza Danila I Petrovića Njegoša – ocijenio je Radulović.
On je govorio i o knjizi Saše Brajović.
-Epoha knjaza Danila u ovoj knjizi nije prikazana samo kroz analizu njegovih portreta, već je rezultat naučnog osvjetljavanja iz nekoliko bitnih uglova. Autorica portrete koje tumači, u prvom redu razumijeva kao politički i nacionalni konstrukt državne reprezentacije vladara.
Knjaz Danilo je uvijek nastojao da se predstavi kao zastupnik crnogorske nacionalne ideje, onaj koji se državno nastavlja na ideju obnove i koji svoj crnogorski narod nastoji uključiti u političku stvarnost tadašnje Evrope– objašnjava Radulović.
Iz ugla istoričara govorio je prof. dr Živko Andrijašević.
-Mislim da ni u jednom crnogorskom vladaru danas u javnoj misli ne postoji toliko animoziteta, ne izriče se toliko optužbi, toliko neistina, toliko diskvalifikacija kao o knjazu Danilu. To već traje dugi niz godina. Već sada prepoznajemo da je to animozitet sa kontinuitetom koji ima svoj uzrok.
Laici i neki istoričari će vam reći – to je zato što je bio surov, što je njegova vladavina zbir progona i ubistava. Ali onda se moramo upitati da li postoji još neki crnogorski vladar čija se uprava može gledati na taj način.
Marko Miljanov je zapisao da je Njegoš ubio 83. ljudi zbog političkih razloga i ljudi koje je ocijenio svojim protivnicima. O Njegošu nema takvih negativnih mišljenja. To je gotovo isti tip vladavine, obračuna, ista su središa otpora i u Njegoševo i u Danilovo doba. Mislim da je razlog tog animoziteta u otporu, ne knjazu, nego njegovoj ideji za koju se zalagao.
To nijesu bili protivnici njegove vlasti, njegove vladarske ličnosti, nego su to bili protivnici njegove vladarske ideje. On se nije sukobljavao sa njima zbog toga što oni ugrožavaju njegovu apsolutnu i apsolutističku vlast, nego zbog toga što ugrožavaju ono što je njegova politička ideja – snažna, uređena i nezavisna Crna Gora. Kada krenete protiv knjaza, vi niste protivnici knjaza vi ste protivnici Crne Gore– priča Andrijašević.
On ističe da knjaza Danila mnogi optužuju da je njegova ideja apsolutna vlast.
-On je apsolutnu vlast imao. Njegova ideja jeste uređena i nezavisna država. Knjaz Danilo je bio vladar koji je prepoznao da mu je istorija dala šansu koja se daje jednom u 100 godina i koja se daje jednom čovjeku u 100 godina, da napravi uređenu Crnu Goru, da je odalji od plemenske anarhije– objašnjava Andrijašević.
On je govorio i o tome šta je sve knjaz Danilo uradio za Crnu Goru.
-Knjaz Danilo je vladar koji je iza sebe ostavio velike učinke i velika djela. On je proširio Crnu Goru skoro pa za polovinu, uveo je u krug međunarodnih odnosa, primorao velike sile da izvrše međunarodno priznanje crnogorske granice, što je prvi korak ka sticanju međunarodnog zvaničnog prizanja.
On je čovjek koji je gradio institucije, koji je iza sebe ostavio uređen sistem institucija, uveo je ono što je najteže u Crnoj Gori - redovno plaćanje poreza. Ali taj porez nije služio da on kupuje bečki namještaj, već da se izdržavaju škole, vojska, sudstvo i sve ono što za jednu državu treba-– kaže Andrijašević.
Knjaz Danilo je, objašnjava istoričar, učinio nekoliko značajnih državničkih iskoraka.
-On je odvojio crkvu od države, izbacio crkvu iz politike, iz javnih poslova i dao crkvi da se bavi onim čime ona treba da se bavi - vjerom i kultovima, a država je dobila neki drugi zadatak. On je Crnoj Gori dao Zakonik, on je iskorijenio naše sklonosti prema tuđoj imovini.
On je uredio Crnu Goru i doveo je do jednog nivoa uređene zemlje. To je bio njegov cilj. On je išao ka onom osloncu u spoljnoj politici koji može da mu pomogne u ostvarenju njegovog velikog političkog cilja. Sukob sa moćnom ruskom politikom ga je i koštao glave ovdje u Kotoru– ocjenjuje Andrijašević.
Publicista Šaletić istakao je da je knjaz Danilo prekrivan tamom zaborava pod teretom kleveta uvezene i domaće izuzetno prljave političke propagande i izmišljotinje o njemu kao vladaru i čovjeku.
-On je bio jedan izuzetno energičan i dalekovid crnogorski vladar u čijim državničkim dometima ima utemeljenja i savremena Crna Gora. On je bio državnik koji je dobro razumio svoje vrijeme i procese u njemu. Atentat je izvšen 12. avgusta 1860. godine oko 19 sati na rivi ispred kotorskih gradskih vrata.
Knjaz je sjutrdan preminuo od teške rane koju je zadobio u kući Bjeladinovića gdje je odmah bio prenesen i gdje su ljekari pokušavali da izvade zrno iz smrtonosne rane– kazao je Šaletić.
