.jpg)
Potkopani lukobran u novskoj luci prijeti urušavanjem
Izvor: Dan
Autor, foto: Ksenija Matović
U razmaku od svega nekoliko dana olujno nevrijeme nedavno je dodatno oštetilo mulo i lukobran Gradske luke u Herceg Novom, učinivši ga nestabilnim, a plovila nebezbjednim.
Vjetar je na tri mjesta iz ležišta izbacio kamene blokove, a koliko je more potkopalo i mulo i lukobran, dovoljno govori njegovo podrhtavanje pod nogama.
Ono što brine sve je koliko može izdržati i da li će ga neki naredni jugo, naprosto, prepoloviti.
Zebnju dijeli i Božo Ukropina, direktor Agencije za gazdovanje Gradskom lukom.
– Godinama upozoravam na ovo. Nedavni jugo je pričinio veliku štetu. Luku su obišli predstavnici Morskog dobra i sačinili zapisnik.
Činjenica je da bez spoljne zaštite lukobran i mulo ne mogu opstati, a za nju je potrebno i vrijeme i novac.
Potrebna nam je studija koja će suštinski odgovoriti na pitanje u kakvom je stanju lukobran i šta nam je činiti.
Ovo što ćemo sada sanaciono raditi uraditi je kozmetičke prirode, pokušaćemo da nađemo kamene blokove koje je more poizbijalo i vratimo ih na mjesto.
Ako ih uopšte sve nađemo – kazao je Ukropina.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je krajem prošle godine raspisalo tender za izradu studije sa potrebnim podlogama za sanaciju – rekonstrukciju lukobrana Gradske luke Škver.
Vrijednost investicijem je 30.578,51 eura, a planirano je izvođenje pet istražnih geomehaničkih bušotina, u trupu lukobrana.
Ukropina smatra da bi studija trebalo da pokaže stvarno stanje lukobrana i njegovog podvodnog dijela.
Ukazuje da je spoljašna zaštita pala i da svaki jači jugo prebacuje valove na pristanište i pravi štetu.
– Stanje lukobrana u luci Škver je odavno loše, što se primijeti i golim okom, a na to su upozoravali i stručnjaci još prije dvije godine kada je rađeno prvo istraživanje.
Jedno od oštećenja, foto: Ksenija Matović
Studija koja je rađena prije par godina uključivala je ispitivanje do 1,5 m dubine nasipa i nismo dobili pravu sliku u kakvom je stanju lukobran, odnosno ploče – gromade na kojima pristanište stoji – kazao je Ukropina.
Tvrdi da nije kasno za sanaciju, ali je trebalo ranije da se obavi, jer bi bila manja šteta.
Inače, od novembra Gradska luka je u zimovniku, a na vezu je 14 plovila domaćih korisnika. Zbog bezbjednosti u luci ne prihvataju više od 20 plovila.
Konkretno ulaganje tek iduće godine
Iz Morskog dobra su poručili da je toku je izrada Studije, koja će pokazati šta je sve neophodno uraditi u rekonstrukciji lukobrana, te da će nakon izrade glavnog projekta za sanaciju-rekonstrukciju lukobrana za 2024.godinu predvidjeti sredstva za izvođenje radova.
– Nakon dobijenih podataka iz Studije, pristupiće se izradi idejnog rješenja i glavnog projekta za sanaciju-rekonstrukciju lukobrana luke Škver, za koji su takođe predviđena sredstva.
Realizacija obje javne nabavke očekuje se u prvoj polovini tekuće godine – saopštili su iz Morskog dobra.
Pravni status čekaju 13 godina
Ukropina kaže kako je od Vlade očekivao da doprinese rješenju pravnog statusa Gradske luke Škver, koji 13 godina nastoje da regulišu sa Morskim dobrom i nadležnim ministarstvima.
Tvrdi da je Herceg Novi jedina luka u Crnoj Gori i okruženju sa neriješenim statusom.
– Više je pravnih subjekata, a nema ugovora sa Morskim dobrom, koje gazduje obalom. Trebamo akt kojim se reguliše korišćenje, uređenje i ulaganje u to – poručje Ukropina.
Iz Morskog dobra objašnjavaju da se na koncesiju ili na tender o zakupu se ne mogu dati lokacije i objekti na kojima su upisana prava vlasništva i/ili korišćenja.
Osim toga, kažu da nijednim planskim dokumentom nije prepoznat zahvat Luke Škver, kako kopneni tako i njen akvatorijum, što je takođe jedan od preduslova za dobijanje koncesije.
– I u ovom slučaju inicirali smo donošenje Državne studije lokacije za Sektor 3 ili dio Sektora 3 koji obuhvata luku Škver (Topla, Herceg Novi, Savina) Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kojom će se definisati granice zahvata Luke Škver, samim tim i urbanističke parcele, tj. njena namjena i površina – kažu iz Morskog dobra.
