Lakušić: Primorje bez vode jer država žmuri pred tajkunima
Izvor: Dan
Autor: Milica Krgović
Foto: Arhiva Feral.bar
Nelegalni eksploatatori šljunka iz Morače i državni organi koji nijesu reagovali na to krivi su što je opstanak vodoizvorišta Bolje sestre, sa kojeg se napaja Crnogorsko primorje, ugrožen, kazao je u razgovoru za "Dan" predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda (RV) Zoran Lakušić.
On je upozorio da u postojećim uslovima neće biti dovoljno vode za predstojeću sezonu na Primorju.
– Krivca treba tražiti od samog početka devastacije korita rijeke Morače. Jednostavno se tamo nije smio naći bilo kakav objekat, a još manje obavljati bilo kakva privredna aktivnost.
Zato su, prije svega, krivi ljudi i kompanije koji vrše nelegalnu eksploataciju pijeska i šljunka.
Nažalost, ništa manje nijesu krivi ni nadležni državni organi i institucije, odnosno ljudi koji su se nalazili i koji se sada nalaze na njihovom čelu, jer od pojave prve nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska pa do danas, i pored brojnih apela RV nijesu uradili ništa konkretno, odnosno nijesu izvršavali i ne izvršavaju svoje zakonske obaveze.
Umjesto da se u startu sruše nelegalno podignuti objekti i zabrani nelegalna i nedozvoljena eksploatacija šljunka i pijeska, mi smo danas došli u situaciju koja je mnogo alarmantnija nego što se čini na prvi pogled.
Zatajile su sve inspekcijske službe čija je ovo nadležnost, policija i tužilaštvo. Ništa manje nijesu krivi ni donosioci političkih odluka. Jednostavno, svi su žmurili na sve ove nezakonite aktivnosti.
U razloge njihovog žmurenja ovom prilikom ne želim da ulazim. Plašim se da će njihovo žmurenje Crnogorsko primorje i državu Crnu Goru skupo koštati.
Naime, ovakva situacija umnogom ugrožava opstanak i dalji razvoj turizma kao strateške privredne grane, koja u značajnoj mjeri puni budžet Crne Gore – rekao je Lakušić odgovarajući na pitanje ko je kriv za devastaciju Morače i ugrožavanje vodoizvorišta Bolje sestre.
On je istakao da je država trebalo da sprovede zakone, da procesuira lica koja i danas kradu državno dobro, uništavaju životnu sredinu i uzurpiraju državno zemljište.
– Država ima sve mehanizme da sruši nelegalne separacije, da konfiskuje mašine kojima se vrši krivično djelo i procesuira odgovorne i naplati štetu.
Stvari su veoma jednostavne, samo je potrebna volja državnih institucija, iz kojih treba ukloniti korumpirane službenike, kako bi se oslobodila državna imovina.
Strašno je da se više od decenije krađa odvijala uz amin države – naglasio je Lakušić, uz napomenu da je zahvalan Vladi i ministarstvima ekologije, prostornog planiranja i poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na razumijevanju, koje, kako kaže, prvi put iskazuju po ovom pitanju.
On je podsjetio da je Ministarstvo vodoprivrede formiralno Operativni međuresorni tim čiji je zadatak da se se prije svega bavi zaštitom korita i priobalnog područja rijeke Morače.
– Nažalost, u tome se nije daleko odmaklo i taj operativni tim nije ispunio svoj zadatak, odnosno naša očekivanja.
Jednostavno se nastavila ista praksa nezamjeranja i neulaženja u rješavanje srži problema na pravi način. Sastančenje bez konkretnih operativnih aktivnosti na terenu ne znači mnogo.
Nelegalna eksploatacija šljunka i pijeska se i dalje vrši i za nju još nemamo adekvatne sankcije – rekao je Lakušić.
Podsjeća da se RV već duže vrijeme suočava sa padom izdašnosti izvorišta Bolje sestre.
– Pad izdašnosti nastao je, pored klimatskih promjena, prevashodno zbog ozbiljne devastacije izvorišta Bolje sestre.
Iako su, u skladu sa rješenjem Uprave za vode od 1. oktobra 2008. kojim su utvrđene sanitarne zaštitne zone izvorišta Bolje sestre, strogo zabranjene bilo kakve privredne aktivnosti u koritu i priobalnom području rijeke Morače, došlo je do intenzivne nelegalne i nedozvoljene eksploatacije pijeska.
Iskopi u koritu rijeke Morače vrše se već do 2,5 mnv, iako je u elaboratu o zaštiti životnog sredine jasno naznačeno da se ti iskopi ne smiju vršiti ispod 10 mnv.
Sa nekadašnjih 2.600 litara u sekundi izdašnost izvorišta je tokom poslednjih ljetnih sezona padala na 265 l/s, sa tendencijom da izvorište, koje je UNESCO uvrstio među 150 najznačajnijih karstnih izvorišta u svijetu, presuši, odnosno nestane.
RV je od 2015. intenzivno upozoravao i upozorava nadležne državne organe i institucije na problem pada izdašnosti izvorišta, odnosno na opasnost da se Crnogorskom primorju neće moći obezbijediti neophodne količine vode – istakao je Lakušić.
Kako je dodao, neophodno je da se, uz RV i naučnu zajednicu, u ovu problematiku na sistemski način uključe svi relevantni državni organi koji su institucionalno zaduženi i odgovorni za stanje životne sredine i upravljanje vodama.
– Potrebno je da se zajedničkim snagama prekine nelegalna eksplotacija šljunka i najzad stane na kraj devastaciji čije su posledice pogubne po životnu sredinu, izvorište Bolje sestre i, u krajnjem, po vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja, od čega umogom zavise i prihodi ostvareni od ljetnje turističke sezone.
Svi ćemo se morati suočiti sa sudom javnost i snositi svaku vrstu odgovornosti ukoliko Crnogorskom primorju već u ovoj ljetnjoj turističkoj sezoni bude nedostajalo vode.
Pitaće nas koliko je ko doprinio svojim radom, odnosno neradom, da se Crnogorskom primorju ne može obezbijediti neophodna količina vode. Tada će, bojim se, za sve već biti kasno – kazao je Lakušić.
Kako je naglasio, prvi put, nakon 12 godina, RV u postojećim uslovima, ne može garantovati, kako za predstojeću ljetnju turističku sezonu, tako i za sve naredne ljetnje turističke sezone, da će biti u mogućnosti da obezbijedi dovoljne količine vode Crnogorskom primorju.
– Dakle, u postojećim uslovima, vode u dovoljnim količinama neće biti, a tendencija je da će je u narednim ljetnjim turističkim sezonama biti sve manje.
Razlozi su jednostavni: izdašnost izvorišta sve više pada, a potreba za vodom na Crnogorskom primorju sve više raste.
Bolje sestre su na izdisaju, a uzrok je (ne)ljudski faktor.
RV će, kao i uvijek do sada, preduzimaće sve neophodne mjere i aktivnosti da funkcionisanje RV u tehničko-tehnološkom smislu bude besprekorno – upozorio je Lakušić.
Ugrožavajući prirodu ugrožavaju sebe
Govoreći o ekološkoj svijesti, Lakušić je ocijenio da se nedovoljno radi na razvijanju ekološke svijesti građana, u prvom redu kod mlađih generacija.
– Na svakom koraku možemo vidjeti otpad i smeće, vrši se nekontrolisana sječa šuma, gotovo čitavo područje Crne Gore je izloženo nelegalnoj gradnji, pa čak i područje nacionalnih parkova...
U koritima rijeka se vrši nedozvoljena eksploatacija šljunka i pijeska, rijeke su zagađene djelatnošću brojnih privrednih subjekata, a u mnogim opštinama ne postoje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Svi ti pojedinci, porodice i privredni subjekti nijesu dovoljno svjesni da ugrožavajući prirodne resurse direktno nanose štetu prije svega sebi, a potom i državi Crnoj Gori, gledano u cjelini – zaključio je Lakušić.
