Nataša Drešić: Većina grafičara se grafikom bavi iz ljubavi
Izvor: Dan
Autor, foto: Svetlana Ćetković
Naša mlada grafičarka Nataša Drešić uoči Nove godine, u okviru kolektivne izložbe "Umjetnosti grafike", sa još četvoro kolega, predstavila je svoje radove u izboru istoričarke umjetnosti kustoskinje CSUCG Milice Bezmarević.
To je bila prilika da naša likovna publika stekne uvid u opus mlade grafičarke, rođene Baranke, koja trenutno pohađa magistarske studije na Akademiji likovnih umjetnosti i dizajna u Ljubljani, kod profesora Milana Eriča.
Grafika je medij za koji se opredijelila još na početku studija koje je završila na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, u klasi prof. Anke Burić.
Otad istrajno istražuje u ovoj likovnoj tehnici, kaže Drešić. Ono što publika do kraja januara ima priliku da vidi u galeriji "Centar" su grafike urađene u, kod nas dosta zapostavljenoj, tehnici - "al grafija", i koja se kod nas obrađuje za vrijeme studija, dok se umjetnici njom rijetko bave.
Radovi Nataše Drešić izloženi u galeriji "Centar", foto: Svetlana Ćetković
Njeni radovi u postavci "Umjetnost grafike" izdvajaju se izrazitim i, kako kaže umjetnica, vibrirajućim koloritom.
– Ta koloritnost je nastala iz potrebe da se malo zaživi, potreba za novom vibracijom, da se izađe iz svakodnevice koja nas je mučila toliko vremena zbog korone.
U ovom momentu istražujem odnos boja. A, ranije sam radila crno-bijeli spektar, i valerske odnose. Sada imam potrebu da izađem iz toga i uđem u osnov slikarstva.
Ove grafije su potekle iz malih kolaža, što je i primjetno, odnosno, cijepanjem cjeline, slaganjem i tako postignutom novom cjelinom – objasnila je proces nastajanja njenih grafika iz postavke Nataša Drešić.
Grafike vibrirajućeg kolorita, foto: Svetlana Ćetković
Drešić koja poznaje i našu i slovenačku grafičku scenu, ističe da kod nas nema tržišta grafike.
Malo je ljudi koji imaju priliku da prodaju svoje radove. U svijetu, pa i regionu, stanje je mnogo bolje.
Postoji veliki broj sajtova gdje grafičari nude i prodaju svoje radove, što se pokazalo veoma uspješnim.
Kod nas, kaže Drešić, malo ljudi zna šta tačno podrazumijeva grafika, što je greška i samih grafičara, koji su dužni i da edukuju publiku, smatra ona.
Dakle, odgovor na pitanje kako i od čega naši grafičari žive nije uopšte jednostavan, a Nataša Drešić duhovito odgovara: "U kombinovanoj tehnici!".
– Većina se bavi grafikom iz ljubavi, bez poriva za materijalnom nadoknadom. Otprilike, `ako dođe, doći će`.
Nažalost, kod nas većina umjetnika funkcioniše po tom principu – navodi ona i kaže da za razliku od naše zemlje, crnogorski grafičari su zastupljeni na bijenalima u regionu, gdje su dosta dobro plasirani.
Drešić se usavršavala na studijskom boravku na Ecole Superieure d'Art de Lorraineu Mtz-u. Član je ULUCG od 2017. godine.
Učesnica je brojnih kolektivnih i samostalnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Bavi se edukativnim i pedagoškim radom.
I umjetnička i tržišna
Za razliku od drugih likovnih umjetničkih izraza, grafika se razvijala u obrnutom smjeru - od industrijske do umjetničke.
Posebnost je nametnula potreba umnožavanja knjiga, ilustracija... da bi bilo dostupno širokoj publici.
Tek onda slijedi umjetnički izraz u grafici, podsjeća ona na jedinstveni proces kojim grafičri idu da bi stvorili jedno djelo.
– Grafika je posebna i po tome što u njoj možete kombinovati i grafičke i slikarske tehnike.
Zato je ona danas veoma prisutna, i u sferama tržišno orjentisanim, i tamo gdje se teži umjetničkom izrazu. Sve što nas okružuje, može biti inspiracija i dio grafike – istakla je Drešić sve povoljnosti umjetnosti grafike.
