Mitrović: Demokratizacija Crne Gore putem većeg učešća žena u politici
Izvor: RTV Budva
Foto: NVO "Grupa građana Bu2
Uprkos činjenici da nema pravnih ograničenja, zastupljenost žena u javnom sektoru ostaje nedovoljna, kao i njihova jednakost prilikom zapošljavanja u praksi, saopštila je Milica Mitrović, predsjednica NVO "Grupa građana Bu2".
Mitrović je istakla da je uprkos postojanju sistema zaštite od diskriminacije, koji je većinom u skladu sa evropskim standardima Crna Gora “još uvijek daleko od tolerantnog društva u kome svako može nesmetano da uživa svoja prava".
-Dvostruka i višestruka diskriminacija žena je fenomen u društvu koji su nadležni organi počeli da prepoznaju, i u tom smislu donijet je niz akata u različitim oblastima, koji predviđaju mjere za njeno otklanjanje-kazala je Mitrović.
Navela je da prepoznavanje diskriminacije sa rodnog aspekta i uvođenje politike jednakih mogućnosti ukazuje na postojanje volje da se, kako ističe Mitrović, i naše društvo uskladi sa savremenim civilizacijskim i demokratskim tekovinama i da izraste u državu koja počiva na vladavini prava i poštovanju osnovnih ljudskih prava.
Navodi da će vrijeme pokazati da li se rodna ravnopravnost shvata kao stvarna potreba našeg društva, ili samo kao uslov za ulazak u EU.
-Sve žene, a naročito one iz osjetljivih društvenih grupa, moraju da budu ohrabrene za povećano učešće u javnom i političkom životu.
Žene ponekad ne posjeduju dovoljno znanja ni o svojim pravima, ni o pravnim sredstvima koja su im dostupna ukoliko bi im ta prava bila uskraćena.
Ne samo da im je potrebna edukacija o osnovnim pravima i načinima za njihovo ostvarivanje, već je potrebno da imaju i mogućnosti za naknadno obrazovanje (škole za odrasle, večernje škole), koje bi im omogućili pristup tržištu rada a samim tim i povećale njihovu autonomiju- navodi Mitrović.
Ističe da bi dvostruko ili višestruko ugrožene žene time stekle mogućnost da koriste programe i mjere predviđene zakonima i drugim aktima.
Time bi, kaže Mitrović, i mnoga pozitivna zakonska rešenja, umjesto običnih deklaratornih normi, postale mehanizam jačanja položaja žena i njihovo aktivno učešće u procesima odlučivanja.
-Žene sačinjavaju više od polovine nezaposlenih. Ovo se naročito odnosi na žene koje pripadaju marginalizovanim grupama.
One su slabije kvalifikovane, zapošljavaju se u ekonomski neproduktivnijim sektorima i imaju niže zarade.
Žene sa univerzitetskom diplomom, iako dovoljno stručne i kompetentne, uglavnom zauzimaju vodeće pozicije u kulturnim (muzeji, biblioteke, domovi kulture) ili obrazovnim institucijama (nastavnice, dekanice, asistentkinje)-ističe Mitrović.
Navodi da kada je riječ o političkim funkcijama, uočljivo je da se žene gotovo uvijek na mjestu potpredsjednice, zamjenice direktora i to je obično najviša pozicija do koje mogu da dostignu.
-Ukoliko nastoje da izgrade karijeru u dominantno muškim profesijama, one imaju i većih prepreka. Tamo gdje je moć – nema žena.
Još uvijek ne postoji razvijena svijest o tome da ekonommija zemlje gubi ako visokoobrazovane žene, u čije se obrazovanje višestruko ulagalo, ne dobiju adekvatno zaposlenje.
Žene iz osjetljivih grupa rijetko su na vodećim pozicijama, a kada jesu, onda je to u „manje isplativim“ ili čak volonterskim oblastima - službe socijalne pomoći, nevladine organizacije koje se bave zaštitom i unapređenjem ljudskih prava-ističe Mitrović.
Mitrović navodi da uprkos aktivnostima države Crne Gore na polju unapređivanja prava žena, položaj žena sa invaliditetom nije prepoznat na adekvatan način.
-Žene sa invaliditetom ostaju „tri koraka iza“ u pravima koje uživaju ostali građani i građanke.
Njihova višestruka diskriminacija, iako normativno uređena, već izostaje i društvena akcija, koja je samo deklarativno usmjerena na rješavanje ovog problema-zaključuje se u saopštenju Mitrović.
