Banka hrane: Omogućimo topli Božićni ručak za siromašne porodice i ljude bez doma
Foto: Banka hrane
Kao i prethodnih šest godina( dvije godine u kontinuitetu nas je prekinula korona kriza), kuvar Žarko i Banka hrane obradovaće ljude u stanju potrebe Božičnim ručkom. Ove godine želimo da pored socijalno ugroženih porodica obradujemo i ljude bez doma. Svi ljudi su vrijedni pažnje i poštovanja i niko ne smije ostati marginalizovan, poručila je Marina Medojević, predsjednica Banke hrane Crne Gore.
-Kompletan Božićni ručak će biti podijeljen 7. januara u Podgorici.Tačno mjesto i vrijeme podjele će znati primaoci donacije jer želimo da zaštitimo njihovu privatnost.
Podsjećamo javnost da se najveća količina hrane baca upravo za vrijeme praznika, te molimo građane da je, umjesto bacanja, poklone onima koji imaju manje od njih ili doniraju nekoj od Narodnih kuhinja-istakla je Medojević.
Iz Banke hrane pozvali su sve sugrađane koji u svom okruženju srijeću beskućnike koji žive na teritoriji glavnog grada da se jave na e-mail Banke hrane bankahranepg@gmail.com ili na FB stranicu https://www.facebook.com/banka.hrane/?ref=hl u inboks, radi dobijanja informacija o mjestu i vremenu dobijanja Božičnog ručka.
-U Crnoj Gori svaki četvrti odrasli i svako treće dijete živi u zoni siromaštva. Socijalna davanja su izuzetno niska i ne prate kretanja minimalne zarade koja je socijalna kategorija.
Materijalno obezbjeđenje porodice( MOP) koje je jedino socijalno davanje koje dobijaju siromašni je tri puta manje od minimalne zarade, i to za one koji primaju maksimalan iznos od 134 eura za pet i više članova u porodici a višestruko je manji za one sa manjim brojem .
Socijalna primanja ne prate rast cijena, pa su ona šest i više puta manja od minimalne potrošačke korpe koja predstavlja minimum preživljavanja porodice-ističu iz Banke hrane.
Uslovi za ostvarivanje materijalnog obezbjeđenja porodice su i dalje veoma zahtjevni i mnogima nedostižni, dodaju, pa veliki broj socijalno ugroženih nema nikakvu pomoć države “što je neprihvatljivo za državu socijalne pravde kakvom se u Ustavu deklariše Crna Gora”.
-Svako dijete ne dobija dječiji dodatak. Svako šesto dijete u porodici pa makar ono živjelo u ekstremnom siromaštvu ili bilo bolesno, ostavljeno je bez dječijeg dodatka.
Ovo primanje je u istom iznosu za svu djecu nezavisno da li porodica živi od 450 ili više hiljada eura primanja, što je primjer socijalne nepravde.
Prvenstvo u zapošljavanju moraju imati socijalno ugroženi ljudi.
Kako je među njima oko sedamdeset odsto radno sposobnih, relativno lako bi se moglo siromaštvo značajno umanjiti njihovim zapošljavanjem na sigurna radna mjesta.
Stari, bolesni i djeca, moraju imati bolju sistemsku zaštitu i podršku-ukazuje Medojević.
Za one kojima je ulica dom, osim imena beskućnici, ukazuje Medojević, zajednička je uglavnom teška životna priča, neriješeni porodični odnosi, ekonomski problemi, raseljavanje.
-Ma koliko bili malobrojni ovi slucajevi, društvo ne smije okretati glavu od njih.
Pozivamo upravu glavnog grada i ostale lokalne samouprave, kao i Vladu Crne Gore, da se ozbiljno pozabave problemom beskućništva u Crnoj Gori.
Mi ni danas ne znamo koliko beskućnika živi na teritoriji Crne Gore a kamoli da možemo govoriti o organizovanoj i sistemskoj pomoći ljudima bez doma.
Nažalost, i broj siromašnih je nepoznanica za Crnu Goru. Da broj ugroženih daleko nadilazi broj korisnika socijalne pomoći, govori samo jedan podatak- 65 osto tražilaca jednokratne pomoći nije primalac socijane pomoći.
Jednokratna davanja ne rješavaju problem siromaštva, već su veoma često način zloupotrebe.
Sva davanja u državi od lokalnog nivoa, NVO, svih ministarstava, moraju biti u jednom okviru, kako bi se konačno ravnopravno dijelilo ono čime raspolažemo-naglašavaju iz Banke hrane.
Prema istim navodima, socijalno stanovanje je način umanjenja problema velikog broja podstanarskih porodica i beskućnika, a do izgradnje novih stanova potrebno je što prije adaptirati napuštene i objekte koje nisu privedene namjeni.
-Oslobađanjem poreza na donacije hrane, više hrane bi stiglo do siromašnih, a smanjilo bi se bacanje hrane koje je višestruko loše-zaključuje se u saopštenju koje potpisuje predsjednica Banke hrane Crne Gore Marina Medojević.
