• 211
• 31 Dec, 2022. 18:21h

SO Kotor: Usvojen Budžet za 2023. vrijedan 26,15 miliona eura

Izvor: Radio Kotor

Autor, foto: Jelena Kljajević

Odbornici u lokalnom parlamentu su ove sedmice sa 18 glasova za, četiri uzdržana i bez glasova protiv usvojili Predlog Odluke o budžetu Opštine Kotor za 2023. koji je planiran na iznos od 28,154.000 eura odnosno 45,62 odsto više (8,820.000 eura) u odnosu na lanjski opštinski budžet.

Kako je podsjetio opštinski sekretar za lokalne prihode, budžet i finansije Nebojša Ilić, ukupni primici sa početnim depozitom budžeta Opštine Kotor za 2023. planirani su u iznosu od 28,154.000 eura.

-Povećanje budžeta u odnosu na prethodnu godinu evidentno je u dijelu izdvajanja sredstava za kapitalne izdatke, transfere institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru, izdvajanje sredstava za materijal i usluge, bruto zarade i ostale izdatke, a sve shodno podnesenim zahtjevima u kojima su potrošačke jedinice obrazložile potrebu za budžetskim sredstvima u 2023. – rekao je pored ostalog, Ilić.

Kako je rečeno, Predlogom Odluke o budžetu planirano je da se tekući rashodi (15.286.093 eura) i otplata duga (580.000 eura) ukupno 15.866.093 eura, finansiraju iz tekućih prihoda koji ukupno iznose 16.859.000 eura, dok je razlika sredstava od 992.907 eura usmjerena u korist kapitalnog budžeta, čime su ispoštovane odredbe člana 27 Zakona o finansiranju lokalne samouprave.

Kapitalni izdaci u ukupnom iznosu od 12.287.000 eura finansiraju se iz kapitalnih prihoda koji imaju karakter namjenskih prihoda za kapitalna ulaganja, naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta – komunalije (3.695.000 eura), prihoda od prodaje nefinansijske imovine (3.500.000 eura) i dijela razlike od tekućih prihoda (792.907 eura) čime su ispunjeni uslovi iz člana 47 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, da se iz tekućih prihoda mogu pokrivati kapitalni izdaci, dok suprotno nije dozvoljeno.

Sa otplatom duga ili plaćanjem obaveza iz 2022. koja će biti prenesena u 2023. nedostajuća sredstva iznose 7.500.000 eura, a koja će biti pokrivena prihodima od prodaje imovine (3.500.000 eura) i sredstvima prenesenim iz prethodne godine (4.000.000).

Budžetski gotovinski deficit Opštine Kotor za 2023. godinu planiran je u iznosu od 6,9 miliona eura i čini 24,57 odsto ukupno planiranih prihoda budžeta za 2023. godinu.

Predsjednik Opštine Vladimir Jokić je prije diskusije o budžetu govorio o novoj odluci o organizaciji i načinu rada lokalne uprave.

Komentarišući reorganizaciju Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora, Jokić je podsjetio da su nadležnosti ovog preduzeća toliko brojne da je bilo neophodno “uraditi preraspodjelu obaveza” koje će sada Direkcija obavljati kao sastavni dio lokalne uprave, odnosno nekoliko postojećih i jednog novoformiranog sekretarijata.

-Realizacija kapitalnog budžeta je glavni problem u prethodnih desetak godina.

Direkcija isti realizuje ali je njena pozicija, od kad u skladu sa zakonskim propisima, ne funkcioniše samostalno – “dosta labava”.

Nema svoj račun na primjer i sve to ide dosta komplikovano.

 U prethodnih deset godina kapitalni budžet je ukupno bio u iznosu od devedeset miliona, a više od pedeset miliona je nerealizovano.

Dakle, kad se svedu računi – “propušteno” je oko četiri miliona godišnje – kaže Jokić.

On objašnjava da “nagomilane obaveze odnosno zadatke Direkcije niko ne bi mogao da pokrije”.

-Naša namjera je da “srce Direkcije” odnosno inženjerski dio smjestimo u okvir Sekretarijata za investicije koji će se baviti isključivo realizacijom tih aktivnosti – pripremom tenderske dokumentacije, predmjera i predračuna, raspisivanjem tendera, praćenjem realizacije i ugovoranjem poslova.

Jedan segment posla biće dio zadataka sektretarijata koji će se umjesto dosadašnjeg Sekretarijata za urbanizam, građevinarstvo i prostorno planiranje - zvati Sekretarijat za urbanizam, stanovanje i uređenje prostora.

 Činjenica je da smo imali puno proceduralnih problema u vezi sa tekućim održavanjem, pa procedura za uklanjanje jedne polomljene grane na primjer – vrlo često stvara probleme, izbor izvođača nam je stvarao komplikacije, takođe….

Poslovnim prostorima i zaključivanjem ugovora baviće se Sekretarijat za imovinsko pravne poslove, dok će dio poslova Direkcije biti u ingerenciji opštinske Službe zajedničkih poslova– objasnio je Jokić.

On je naveo da budžet za narednu godinu jeste ambiciozan ali i da ćemo “vrlo brzo vidjeti rezultate”.

- Plan reorganizacije i investicione aktivnosti koje planiramo su način da promijenimo putanju koja do sada nije bila plodonosna. U svakom slučaju smo na dobitku.

Ako se pokaže da je predloženo neadekvatno i da nismo uspjeli, odgovornost ću snositi ja, pa će se grad “riješiti onog ko se igra sa njim”.

A ako planovi uspiju – znaćemo da postoje modeli koji nam omogućavaju da bolje rukovodimo našom imovinom, investicijama i prostorom.

Složićete se da desetak godina istog funkcionisanja koje ne donosi rezultate koje bi trebalo da imamo, dovodi do zamora materijala i neinventivnosti.

Ako sa tom praksom nastavimo – nećemo ništa postići. Dakle, smatram da ćemo uz ove ideje svakako biti na dobitku– rekao je Jokić.

U diskusiju u vezi sa budžetom, investicionim planovima i infrastrukturnim nedostacima, uključilo se nekoliko odbornika.

Odbornica Socijaldemokrata Tamara Lompar koja je kazala da će podržati budžet, posebno se pohvalno izrazila u vezi sa nekoliko planiranih investicija.

-Smatram da gradu pripada da ima Pozorište za djecu i mlade i ovu ideju pozdravljam.

Takođe, jako je korisna ideja o parku na prostoru bivše Livnice, investicija koja se odnosi na radove na gradskim bedemima, rekonstrukcija fontane kod “Dojmija” za koju se nadam da će konačno biti konkretizovana.

Najambicioznija je investicija uređenja izletišta na Vrmcu, a i ova ideja je u skladu sa razvojnim budžetom koji podržavam– rekla je Lompar.

Željko Avramović iz Demokratske partije socijalista je prvo kritikovao “kašnjenje u dostavi materijala”.

-Logično je da skupštinski materijal treba dostaviti na vrijeme kako bismo imali prostora da analiziramo dokumenta.

Kada je u pitanju prenesenih četiri miliona eura, mislim da bi bilo dobro da su raspoređeni zasebno po računima i da znamo koliko je na osnovnom, a koliko na ostalim računima.

Na neki način je i nelogično da postoji dosta “neplaćenih stavki”, a da se pritom prenose sredstva.

Slažem se da treba misliti o mjesecu januaru, ali nekako mi sve ovo djeluje kao lažna slika. Hvalimo se prenosom, a zaostajemo u plaćanju pojedinih obaveza.

Što se tiče stipendija za studente, potpuno ih podržavam, ali mi se čini da nemamo adekvatan kriterijum. Mislim i da puno studenata ne zna da ima mogućnost da dobije stipendiju.

 Povećana su davanja za organizaciju boraca, pa mi nije jasno zašto nisu i ona za opštinsku organizaciju Crvenog krsta.

 Transferi sportu su 190.000, ali mi nije jasno zašto nije isplaćena obaveza prema “Primorcu” od prije nekoliko godina, koju je donijela SO svojeveremeno.

 Moja zamjerka je i na nedavno održavanje javnih rasprava koje su organizovane od 9 do 11 sati u palate Bizanti.

Mislim da je to nepraktično vrijeme, naročito za osobe koje su radon angažovane u to doba.

To govori i činjenica da je odziv bio jako slab. Zamjerka je i ne mala stavka od sto hiljada eura koja se odnosi na ugovore o djelu– rekao je Avramović.

Gradonačelnik Jokić odgovara da je intencija da se ugovori o djelu realizuju samo kad je to najneophodnije.

-Znate i sami da postoje neki poslovi zbog kojih moramo realizovati ugovore o djelu. Imamo, recimo, sezonske poslove na bedemima, imamo usluge prevođenja i slično.

Ipak, namjera jeste da to bude samo kad je najneophodnije. Što se kategorizacije po pitanju studentskih kredita tiče, slažem se da treba da to obavimo.

Sada kriterijumi nisu idealni, ali ćemo pokušati tako što ćemo rangirati univerzitetske jedinice u skladu sa Šangajskom listom.

Stav je da se dobije nova odluka. Crvenom krstu nismo opredijelili dodatna sredstava, jer ni ona iz prethodne nisu utrošena. Svakako bismo u suprotnom to uradili.

Što se javnih rasprava i konsultacije sa građanima tiče, imamo ideju za organizovanjem on lajn savjetovanja po uzoru na Dubrovnik gdje se to već sprovodi – rekao je Jokić.

Odbornik Socijaldemokratske partije dr Ivan Ilić pohvalio je “manir Jokića da pozove predstavnike odborničkih klubova i informiše ih i konsultuje u vezi sa značajnim infrastrukturnim projektima”.

-Naš budžet je među najvećima u Crnoj Gori. Zato bih volio da i građanima pokažemo benefite takve situacije. Osim gradskog jezgra, brojni djelovi opštine su prilično zapušteni.

Navešću Njegoševu ulicu, u blizini Opšte bolnice, zatim prilaz tunelu sa obje strane…Uputio sam niz pitanja i predloga ali nisam dobio odgovore pa zato danas iznosim te sugestije.

Vidim da nisu dio planova pa ću ponovo pitati. Zašto nije prihvaćen Međunarodni konkurs za regulisanje pokretnog i nepokretnog saobraćaja u gradu?

Smatram da bi bilo jako korisno formirati i Opštinsko preduzeće “Parking servis” jer je situacija sa saobraćajem haotična. 

Bilo bi jako važno da se vodi konkretna briga o bedemima, a ne samo da pričamo o naplati – kaže dr Ilić.

On se osvrnuo i na zamjerke stanovnika Starog grada ali i na probleme mještana Risna.

-Vozilo koje odvozi odnosno prazni kontejnere u ranim jutarnjim satima u Starom gradu, kako kažu stanovnici, pravi nesnosnu buku, pa se pitam ima li načina da se obezbijedi drugo.

 U ulici Gabela u kojoj je na snazi zabrana soabraćaja, trebalo bi obezbijediti parking prostor.

Takođe, prostor pijace u Risnu betoniran je tako da ne odgovara ambijentu. Smatram da bi, ipak, tome trebalo posvetiti pažnju.

Iz Risna imamo i zahtjev za zbrinjavanje šest porodica koje su nakon požara koji je prije više godina zahvatio objekat u kojem su živjele, ostale bez riješenog stambenog pitanja– rekao je dr Ilić.

Jokić kaže da je primio sugestije putem i mejla, a nakon toga ih je prokomentarisao.

-Što se tiče saobraćajne problematike na području opštine, imamo studiju regulisanja saobraćaja koju je radio Saobraćajni fakultet iz Beograda, angažovali smo i firmu iz Istanbula koja se bavi regulisanjem saobraćaja i pametnom tehnologijom te izradom projekata koji bi nam bili od pomoći.

Kada su bedemi u pitanju, poznato vam je da za svaku intervenciju moramo tražiti saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara i da to nerijetko potraje.

Zato sam se u više navrata obraćao predstavnicima Vlade i resornog ministarstva. Kada je u pitanju novo vozilo za odvoženje kontejnera iz Starog grada , opredijeljena su sredstva za nabavku dva takva.

Što se tiče situacije sa porodicama iz Risna koje su ostale bez krova nad glavom zbog požara, znam da im je u jednom periodu finansijski pomagano.

Neke od tih porodica su u međuvremenu riješile stambeno pitanje, neki članovi tih porodica su, nažalost, preminuli.

U ovom trenutku, vjerujte, ne znam koji je zakonski način da pomognemo u rješavanju stambenog pitanja– objasnio je Jokić.

Odbornik Pokreta za promjene Slobodan Bobo Lazović smatra da treba napraviti listu prioriteta, kada je funkcionisanje grada u pitanju.

-Vodosnabdijevanje, kanalizacioni i atmosferski odvodi, parking – to su neke od oblasti kojima se treba pozabaviti – kaže Lazović.

Odbornik DPS-a Zoran Mrdak smatra da je obilazak mjesnih zajednica od strane predstavnika Opštine i Direkcije za uređenje i izgradnju tokom trajanja javnih rasprava “ljekovito”.

-Vjerujte da je to najefikasniji način da se razgovara sa mještanima i oslušnu potrebe mjesta. U kombinaciji sa on lajn komunikacijom o kojoj je gradonačelnik govorio – mislim da to može dati pravi rezultat– kaže Mrdak.

Odbornici su usvojili: Predlog Programa investicionih aktivnosti u Opštini  Kotor za 2023. godinu, zatim Predlog Programa uređenja prostora za narednu godinu sa Programom urbane sanacije za 2023.

Usvojen je Predlog Programa tekućeg održavanja, a odbornici su usvojili i Predlog Odluke o izmjeni Odluke o porezu na nepokretnost, Predlog Odluke o naknadi za korišćenje opštinskih puteva i djelova državnih puteva koji prolaze kroz naselje na teritoriji Opštine Kotor, Predlog Odluke o javnom vodosnadbijevanju i upravljanju komunalnim otpadnim i atmosferskim vodama na teritoriji Opštine Kotor te Predlog Odluke o održavanju pijaca na teritoriji Opštine Kotor.

Usvojene su i tačke koje su na predlog predsjednika Opštine naknadno uvrštene na dnevni red, a to su: Odluka o postavljanju odnosno građenju i uklanjanju pomoćnih objekata na teritoriji Opštine Kotor i Odluka o utvrđivanju lokacije i urbanističko tehničkih uslova za izgradnju STS 10/0,4kV, 160kVA Gornji Orahovac sa priključnim nadzemnim 10kV vodom.

O Elaboratu o opravdanosti osnivanja opštinske javne ustanove kulture - Javna ustanova Kotorsko pozorište za djecu i mlade, na kraju se nije glasalo, zbog nedostatka kvoruma.

 Kako je objasnila predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja, odbornik Nove srpske demokratije Željko Knežević bio je prisutan u sali, ali je isključio dugme za elektronsko glasanje.

-Sada vidim da, zapravo, nemamo kvorum za glasanje pa prekidam sjednicu, a o nastavku će javnost biti blagovremeno obaviještena-rekla je Mršulja.

Knežević je prethodno, nakon što je opštinska sekretarka za kulturu, sport i društvene djelatnosti Tatjana Kriještorac imala uvodnu riječ na temu osnivanja pozorišta, kritikovao ovu ideju.

-Pred pozorištem će, koliko smo shvatili, biti isti poslovi kao pred Kulturnim centrom. Pitam se je li ovo uvod u gašenje Kulturnog centra, jer ako jeste – to treba reći?

Ili se teži smanjiti njihov obim posla? U Kulturnom centru već imamo direktora, odnosno imali smo ga ali je smijenjen zato što je bio iz redova Demokratskog fronta.

Tamo imamo i urednika programa i druge pozicije za koje će novi ljudi biti angažovani tj zaposleni u novoformiranoj ustanovi o kojoj je danas riječ.

Dakle, želi se napraviti još jedna ustanova, pored one koja obavlja sličnu djelatnost.

To je bilo lakše nego zadržati kadrove Nove srpske demokratije i Demokratskog fronta – rekao je Knežević i potom isključio svoje dugme za glasanje.

Prije razmatranja današnjeg usvojenog dnevnog reda, on je reagovao proceduralno, a zamjerio je, kako je naveo, što prije prethodnog skupštinskog zasijedanja nije prihvaćen predlog odbornika DF da se ono odloži.

-Mi smo bili spriječeni da prisustvujemo tom zasijedanju, ali je dotadašnja praksa da se odbornicima u ovakvim situacijama izađe u susret i odloži zasijedanje – ignorisana.

Očigledno je da je namjera bila da se mimo pravila smijene članovi Savjeta Kulturnog centra koji su iz redova DF.

U obrazloženju je pročitano niz neistina i sve je bilo vrlo neozbiljno pa se čak nije uzeo u obzir ni Statut Kulturnog centra koji reguliše kada se mogu smjenjivati članovi Savjeta.

Mi ćemo naša prava potražiti na Sudu. Tužba o poništenju rješenja je predata, a nakon što dobijemo pozitivan odgovor u što vjerujem da će se dogoditi, podnijećemo i tužbu za klevetu protiv 15 odbornika koji su podržali pomenuto rješenje na prošloj sjednici SO – rekao je Knežević.

Predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja kazala je da nije bila u pitanju loša namjera.

- Prethodno zasijedanje je održano, a prije toga smo se sastali u avgustu. Smatrali smo da ima dosta tema o kojima treba diskutovati i da nema potrebe za odlaganjem– rekla je Mršulja.

Bilo je riječi o predlogu dnevnog reda Kluba odbornika DF Željka Kneževića i Slobodana Boba Lazovića, za koji je Mršulja kazala da je dostavljen bez poštovanja procedure odnosno potrebne forme.

Potom su se odbornici izjasnili protiv pomenutog predloga dopune i to sa sedamnaest glasova protiv, jednim uzdržanim i bez glasova za.

U pomenutom predlogu dopune dnevnog reda traži se podnošenje ostavke predsjednice SO Mršulje, jer kako navode “ima obavezu da to uradi u skladu sa Sporazumom koalicije “Za budućnost Kotora” zaključenim 20. oktobra 2020.

-Pomenutim sporazumom je predviđeno da će kandidatkinja Maja Mršulja biti prva izabrana na funkciju predsjednice SO Kotor, na period od dvije godine od dana izbora na funkciju.

Nakon toga treba da bude konstatovana njena ostavka, a naredni dvogodišnji mandat trebalo je da bude povjeren meni, u skladu sa pomenutim Sporazumom.

Nego, koliko vidim sporazumi se ne poštuju. Namjera je da se izigraju koalicioni sporazum i izborna volja građana.

Izgleda da je trebalo da samo dižemo ruke u skladu sa mišljenjem predsjednika Opštine Vladimira Jokića, koji sa svojim kadrovima “oživljava kadrove Demokratske partije socijalista”.

Nedavno nam je iznio i jednu političku ponudu za koju je znao da je nećemo prihvatiti. U krajnjoj liniji, odričem se svoje funkcije na mjestu predsjednika Skupštine opštine Kotor.

Mislim da je najpoštenije rješenje da se ide u skraćenje mandata, a ukoliko vam ni ovo nije adekvatan predlog – mogu da konstatujem u ime DF da više nismo u poziciji da činimo formalni dio vlasti u ovom gradu– rekao je, pored ostalog, Lazović.

Jokić je kazao da je politička ponuda legitimna i da je stvar izbora da li će je neko prihvatiti ili neće.

-Svi znamo, gospodine Lazoviću, kuda ovo vodi. Namjera je da se formira “politička potka” i da se Vladimir Jokić poveže sa DPS. Na kraju će, ipak, sud dati građani.

Ja sam, za razliku od vas, uvjeren da politička volja građana iz avgusta 2020. nije iznevjerena. Sve ovo o čemu pričate je legitimna politička strategija– rekao je Jokić.

Mršulja je kazala da nema potrebu da odgovori na komentare Lazovića.

-Ni u jednom trenutku nemam potrebu da odgovaram na komentare iz akta koji je dio predloga dopune devnog reda DF.

Građani su vrlo dobro upoznati sa “previranjima” i zasićeni su takvim pričama.

Niko od nas ko je ovdje izabran voljom građana ne može sebi dati za pravo da se “igra vlasti”, da povremeno želi da bude vlast, a povremeno “opozicija u vlasti” – kazala je Mršulja.