Jakša Ćalasan: Narodni muzej važna destinacija kulturnog turizma
Izvor: RTCG
Autor: B. Babović
Foto: NMCG
Za čuvanje i valorizaciju vrijednog nacionalnog blaga Narodnom muzeju Crne Gore (NMCG) potrebne su redovne i stabilne finansije, znatno veće izdvajanje nego što je bilo do sada, i savremeni - uređeni izložbeni prostori i depoi, ocijenio je novi direktor ove institucije Jakša Ćalasan.
Kako ističe za Portal RTCG, posebno se moraju potruditi da se povrati ugled Muzeja nakon stvaranja ružne slike o njemu u medijima godinama unazad, da bi ponovo bili kulturna ustanova koju godišnje posjeti i po nekoliko stotina hiljada ljudi.
Ćalasan, koji je na čelu ove institucije nešto više od pola godine, naglašava da je najveći problem, a to je i osnovna uloga muzeja, da se obezbijede uslovi za zakonito čuvanje muzejskih predmeta, kao i za zaštitu objekata, od kojih su mnogi sa svojstvom kulturnog dobra.
-Postojeći depozitni prostori iziskuju značajna investiciona ulaganja, a postoji potreba za dodatnim, savremenim depozitnim prostorima, kao i za izložbenim prostorima za potrebe Etnografskog i Arheološkog muzeja.
Takođe, potrebno je vratiti povjerenje nakon višegodišnjeg plasiranja negativne slike o muzeju u medijima-kaže Ćalasan.
Ipak, objašnjava da se artefakti čuvaju u uslovnim prostorijama, u kojima nema vlage, klima je ujednačena i uopšte standardi su zadovoljeni.
Kontrolori muzeja su zaduženi da svakodnevno vode računa o parametrima bitnim za očuvanje eksponata, kako bi se odmah reagovalo u slučaju nekih promjena.
-Obavljamo preventivnu zaštitu obezbjeđivanjem optimalnih mikroklimatskih uslova u svim prostorima muzeja, mjere zaštite, odnosno konzervatorsko-restauratorski zahvati...
Sigurnost u muzejskim zgradama je obezbijeđena i podrazumijeva zaštitu od prirodnih katastrofa, krađe i vandalizma-objašnjava Ćalasan.
Umjetnički muzej, foto: NMCG
Muzej ima 11 organizacionih jedinica. Zbog ekonomske krize i mjera štednje, izdvajanja iz budžeta su posljednjih godina bila umanjena, ali je, i pored toga, većina planiranih programa realizovana.
-Finansiranje Narodnog muzeja sada je stabilno, a prihodi ostvareni od posjeta su u porastu.
Takođe, stvaramo uslove za pristup i realizaciju projekata koji se finansiraju iz sredstava pretpristupnih fondova EU, donacija i drugih oblika razvojne pomoći.
Nacrtom budžeta je definisano uvećanje budžeta u odnosu na posljednje dvije godine, a nadamo se da će kapitalnim budžetom biti prepoznati problemi koji se finansiraju iz istog, na primjer Centralni depo i krov Dvora kralja Nikole-kaže Ćalasan.
Dodaje da saradnja sa Ministarstvom kulture i medija (MKM) nije bila adekvatna, izostaje inicijativa da se riješe problemi koje Narodni muzej, bez saradnje sa MKM ne može da realizuje.
-Postoji niz otvorenih pitanja na koja ne dobijamo odgovor, kao što je zamjena krova Dvora kralja Nikole koji prokišnjava i rekonstrukcija i modernizacija Centralnog depoa, za koji je pripremljena kompletna projektna dokumentacija.
Nažalost, i pored više urgencija za organizovanje sastanaka, kako bi se ovi problemi riješili, nijesmo dobili nikakve odgovore-naglašava Ćalasan.
"Nije moje da sudim o radu prethodnih uprava"
Na pitanje da li je naišao na neke nepravilosti u radu prethodnog direktora, Ćalasan odgovara da ono što njemu kao direktoru Narodnog muzeja ne pripada, jeste da se bavi istraživanjima i ispitivanjima rada prethodnih uprava i njihovom doprinosu aktuelnom stanju.
-Inspekcije i državni organi su upoznati sa radom prethodnih direktora i posao direktora nije da istražuje rad prethodnih uprava, isključivo sam fokusiran na rješavanje tekućih poslova i budućnost institucije-poručuje Ćalasan.
Što se tiče slučaja nestanka skoro 3.000 muzejskih eksponata, koji je pokrenut prije tri godine, Ćalasan objašnjava da je u Narodnom muzeju sproveden postupak sveobuhvatne revizije muzejskih predmeta i materijala.
Rezultati revizionih komisija su svojevremeno saopšteni na konferenciji za medije, a štampana je i posebna publikacija u kojoj su se našli svi izvještaju o reviziji, kako bi i oni bili dostupni zainteresovanim subjektima.
-Utvrđen je broj nedostajućih muzejskih predmeta i to su predmeti koji nedostaju fondovima Narodnog muzeja po različitim osnovama i kriterijumima.
To ne znači da su svi predmeti bespovratno izgubljeni ili otuđeni i mislim da je sve to ranije objašnjeno od strane muzeja, kao i neki karakteristični slučajevi, kao što je povraćaj legata umjetničkih radova, nedostatak skoro 1.000 dopisnih karata i niz sličnih primjera.
Pitanje nedostajućih predmeta u smislu medijskih spekulacija o 'pohari muzeja' stvar su nedovoljne upućenosti ili loših namjera u cilju urušavanja integriteta institucije.
NMCG je nadležnom tužilaštvu i policiji podnio prijave za sve predmete za koje se u postupku revizije, kao i u kasnijem postupku obrade fonda, utvrdilo da nedostaju.
Vjerujemo, da ćemo u narednom periodu, kroz kontrole, uspostavljanje nove generacije dokumentacije i formiranjem savremenog informacionog sistema, otkloniti moguće propuste i greške koje su bile u prethodnom vremenu-naglašava direktor.
"Imamo prečih poslova od transformacije CSU u Muzej savremene umjetnosti"
Ćalasan je prokomentarisao i projekat MKM o transformaciji Centra savremene umjetnosti (CSU) u Muzej savremene umjetnosti, smatrajući da taj ubrazani postupak o kojem se govori posljednjih dana dovodi u sumnju kvalitet tog projekta.
-Kao i većina javnosti, upoznat sam iz medija sa planovima MKM da se CSU transformiše u muzej.
Iz perspektive mog dosadašnjeg rukovođenja, brojni su otvoreni i gorući problemi u institucijama kulture, čije rješavanje je prioritet, stoga ovaj ubrzan proces transformacije institucije, koji je netransparentan i bez neophodnog dijaloga, dovodi u sumnju samu namjeru.
Ovom prilikom želim da osudim zanemarivanje upravljačke strukture Centra u ovom procesu, kao i bilo kakvu vrstu nasilja nad ustanovama i pojedincima-ističe Ćalasan.
Muzej kralja Nikole najposjećeniji, rekordna posjeta Njegoševom mauzoleju
Direktor NMCG je naglasio da u posljednje dvije godine bilježe rast posjeta, a u ovoj 2022. on je na nivou od oko 80 odsto u odnosu na rekordnu 2019, kada je sve muzejske jedinice posjetilo više od 210.000 gostiju.
Muzej kralja Nikola najposjećeniji, foto: NMCG
-Kada smo 2019. imali rekordnu posjetu od osnivanja Muzeja, imali smo grupne i individualne posjete, kao i besplatne, a odnose se na edukativne programe, škole i fakulteti, gdje smo ostvarili skoro 10.000 posjeta godišnje, kao i besplatne posjete povremenim izložbama - četiri sprata u Galeriji umjetnosti Miodrag Dado Đurić, Atelje galerija Dado i galerijski prostori u Njegoševoj Biljardi.
2020. godine, zbog pandemije koronavirusa posjeta je bila na veoma niskom nivou, a dio godine su muzeji i bili zatvoreni za posjete, ali su se omogućili virtuelni obilasci putem sajta Narodnog muzeja-objašnjava Ćalasan.
Tradicionalno najveću posjetu, kako ističe, ima Muzej kralja Nikole, a raduje i mnogo bolja posjeta Njegoševom mauzoleju.
-Njegošev mauzolej će ove godine imati i rekordnu posjećenost, jer se radi isključivo o individualnim gostima, a tu je i Etnografski muzej, čija je stalna postavka najmlađa od svih muzejskih jedinica-ističe Ćalasan.
Narodni muzej da se i dalje razvija kao važna destinacija kulturnog turizma
Što se tiče planova za Narodni muzej, Ćalasan naglašava da je u toku izrada strateškog plana razvoja Muzeja i taj dokument će dati sveobuhvatnu sliku stanja i problema, pokazati prioritete i smjernice za dalji rad.
-U Narodnom muzeju radi veliki broj stručnih i kreativnih ljudi koje je potrebno osluškivati i motivisati da zajedničkim snagama unaprijedimo rad institucije u svim segmentima.
Neophodno je korišćenje savremenih sredstava za upravljanje podacima i digitalizacija istih, kako bi za Crnu Goru neprocjenjivo bogatstvo koje se čuva u Narodnom muzeju, bilo dostupnije svakom pojedincu i društvu u cjelini.
Jedan od ciljeva će biti podsticanje savremenog stvaralaštva, kao važnog obilježja modernog identiteta, koji će ujedno predstavljati nadogradnju rada ustanove i podstaći mlade generacije da posjećuju muzeje i upoznaju se sa sadržajima koji se u njemu nalaze.
Narodni muzej kao važna destinacija kulturnog turizma, ima prostora da se dodatno razvija u tom pravcu i ekonomski valorizuje-zaključuje Ćalasan.
