Uvažen zahtjev Hrvatske: Praznik i Kolo Svetog Tripuna na listi UNESCO (VIDEO)
Izvor: RTCG
Autor: M.V.
Foto: Twitter
Iz hrvatske misije pri UNESCO objelodanjeno je da su "Praznik Svetog Tripuna i Kolo Svetog Tripuna, tradicija Hrvata iz Boke Kotorske koji žive u Hrvatskoj", upisani na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Tu informaciju objavila je na Tviteru Gordana Genc iz hrvatske misije pri UNESCO.
Ovo dolazi nakon što je sredinom decembra prošle godine Bokeljska mornarica Kotor na crnogorski zahtjev zvanično uvrštena na UNESCO-vu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine.
U Nominacionom listu Crne Gore navedeni se i kult Sv. Tripuna, katolici i Hrvati, kao i pripadnici ostalih nacionalnosti na prostoru Boke Kotorske, koji su učestvovali u njenom očuvanju.
Ispostavlja se, međutim, da je i Hrvatska podnijela takav zahtjev.
Vijest o prihvatanju hrvatske kandidature navela je Genc na Tviteru.
-Urađeno je - 'Praznik Svetog Tripuna i Kolo Svetog Tripuna, tradicija Hrvata iz Boke Kotorske koji žive u Hrvatskoj', upisana je na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva-kazala je Genc.
Interesantno je da su eksperti UNESCO prihvatili upis zasebnog elementa iako je riječ o tradiciji koju je uspostavila zagrebačka podružnica Bokeljske mornarice iz Kotora.
Tako da će ovim upisom na Listi nematerijalne bastine biti i Bokeljska mornarica, sa svojim ustrojstvom i kolom koje se igra tradicionalno ispred Katedrale Svetog Tripuna u Kotoru i ples koji - upravo noseći tradiciju iz Kotora - igra tamošnja podružnica kotorskog pomorskog udruženja.
Kandidatura je zvanično najavljena na sajtu UNESCO (Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu).
-Kolo Svetog Tripuna izvode pripadnici Bokeljske mornarice ispred crkve obučeni u tradicionalne uniforme.
Igra, čijih 12 figura simbolizuju karakteristike života na moru, najvidljiviji je kulturni element ove zajednice, a dodatno ohrabrujući razlog za okupljanje, druženje i prenošenje tradicije na mlađe generacije.
Nosioci ove tradicije sastaju se tokom februara i marta u svakom gradu u kojem se nalazi Bokeljska mornarica-piše u tekstu aplikacije.
Uz to se i navodi da se svetkovina u Splitu obilježava najmanje od 1873. godine, a u Zadru od 1915. godine, kao i u drugim hrvatskim gradovima.
-Duhovnost Hrvata katolika iz Boke Kotorske ("Bokeljskih Hrvata“) vezana je za kult svetog Tripuna.
Ovaj svetac, koji je rođen 232. godine nove ere u selu Kampsade u današnjoj Turskoj, ubijen je u 18. godini jer je odbio da negira svoju hrišćansku veru.
Njegovi posmrtni ostaci donijeti su u Kotor 809. godine i od tada se slavi kao zaštitnik Kotora, Biskupije kotorske i Bokeljske mornarice-navodi se na sajtu UNESCO.
Navodi se i da je snažna želja Hrvata Boke da iskažu svoj kulturni identitet uslovila upis ovog kulturnog dobra u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske 2015. godine.
-Ideja je potekla od samih Hrvata Boke nakon što su vidjeli da je Ministarstvo kulture uspješno pokrenulo primjenu Konvencije u Hrvatskoj.
Kao lokalne zajednice nosilaca bokeljske tradicije u hrvatskim gradovima u kojima žive, istrajali su u želji da svoju tradiciju kandiduju za UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva-navodi se na sajtu UNESCO.
Prihvatanju zahtjeva vlasti u Podgorici da Bokeljska mornarica Kotor bude zvanično bila uvrštena na UNESCO-vu listu, prethodila je velika diplomatska aktivnost Crne Gore.
Povodom kandidature za upis na listu svjetske baštine, iz Vlade Crne Gore je 2018. saopšteno da Bokeljska mornarica baštini 12 vjekova tradicije lokalne zajednice Boke Kotorske, gdje su se smjenjivali kulturni i politički sistemi, ali se Bokeljska mornarica uspjela očuvati zahvaljujući lokalnoj zajednici Kotora, Tivta i Herceg Novog, te porodičnim tradicijama koje su se ugradile u to kulturno dobro.
Konačnom usaglašavanju Nominacionog dosijea za kandidaturu je prethodilo nezadovoljstvo među pripadnicima Hrvata u Crnoj Gori, jer prvobitna verzija dosijea nije direktno imenovala kult Svetog Tripuna, katoličke vjernike i pripadnike hrvatskog naroda.
Zbog toga su i hrvatska udruženja reagovala.
Nakon višemjesečnih konsultacija stranke Hrvatska građanska inicijativa (HGI) sa tadašnjim Ministarstvom kulture, primjedbe su uvažene, pa se u Nominacionom listu navodi i kult Svetog Tripuna, katolici i Hrvati, kao i pripadnici ostalih nacionalnosti na prostoru Boke Kotorske, koji su učestvovali u njenom očuvanju.
