Virpazar: Problematizovan zakup tvrđave Besac (FOTO)
Izvor: RTCG
Autor: Aleksandra Jovančević, TVCG
Foto: Skrinšot/TVCG
Jedan od primjera upravljanja državnom imovinom je i tvrđava Besac u Virpazaru.
U revitalizaciju tog objekta Ministarstvo kulture i Evropska unija (EU) uložili su gotovo milion eura, nakon čega je tvrđava data u zakup privatniku za svega hiljadu eura godišnje.
To, međutim, problematizuju u EU, ali i NVO sektoru.
Tvrđavu Besac kroz istoriju osvjale je vojske, danas svojom ljepotom ona osvaja turiste. Lijepom ova priča ne traži manu ali problematizuje odnos države prema nespornom dobru .
U novom ruhu, ali i u rukama novog vlasnika, trđava Besac piše nove stranice istorije, a je li zapis morao baš tako da izgleda.
Crna Gora se nakon neuspjelog pokušaja da gazduje tvrđavom Besac odlučila da je da u zakup.
Tako je na tri decenije ključeve Besca dobio privatnik za 30.000 eura. Matematički prevedeno, godišnja kirija iznosi hiljadu, a mjesečna 80 eura.
-Mi imamo fiksnu kiriju i varijabilnu koju moramo da platimo. Hiljadu eura, ali varijabilna 15 posto od dobiti-ističe Đorđe Leković, zakupac tvrđave Besac.
-Najmanje što je trebalo je da oderede procenat varijabilne naknade u odnosu na prihod koji će koncesionar da ostvari, dakle čitav niz nevjerovatnih stvari u odnosu na ovaj posao.
Interes države nije zaštićen, nego je ta lokacija poklonjena-ocijenila je Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).
Da nije u pitanju poklon već investicija, tvrde zakupci tvrđave. Za ključeve Besca država je tražila i ulaganje od 550.000 eura, kaže Leković.
Tako je novi gazda za samo pet mjeseci uspio ono što država nije za pet godina.
-2019. godine Besac je vodila država , te godine broj posjetilaca oko 3.000,za prvu godinu našeg poslovanja preko 50.000 posjetilaca-kazao je Leković.
Da je država nesposobna da upravlja ovim kulturnim dobrom, pokazala je odmah nakon uloženih 900.000 svojih i evropskih eura u revitalizaciju tvrđave.
To potvrđuju i fotografije tvrđave iz 2020.
-Mi kad smo stigli ovdje, osim zidina nista nismo zatekli, samo muzejska postavka, koja je skromna- navodi Leković.
Da je država skromna dokazuje i potez tadašnje Vlade da interes zakupca stavi ispred svog, smatra Ines Mrdović.
-Umjesto da prihodujete milione eura, vi se odričete tih iznosa-poručuje Mrdović.
Svog uloga se ne odriču iz EU koja pomno prati šta se radi s njihovim parama.
Zato i upozerenje da je Besac revitalizovan za potrebe stanovništva i da se Crna Gora obavezala ugovorom.
-Delegacija EU je tokom dužeg perioda ulagala kontinuirane napore da pred svim relevantnim akterima pokrene pitanje potencijalno problematične koncesije.
Nastavićemo da pratimo status ovog važnog kulturnog dobra i očekujemo od Vlade da osigura prikladno korišćenje tvrđave, u skladu s glavnim ciljevima definisanim u finansijskom sporazumu koji je zaključen s Evropskom komisijom-navodi se u saopštenju Delegacije EU.
Iz Ministarstva kulture javljaju da je njihova misija poštovanje zakonske regulative, i da je postupak izdavanja tvrđave pratila transparentna i pozitivna procedura potpisivanja ugovora.
Besac nosi ime od albanske riječi besa ili data riječ. I baš tada je zakupac, kako kaže, dao riječ da će poštovazi sve klauzule ugovora.
-Imali smo prvi salon crmničkog vina, tako da su svi posjetioci mogli da probaju crmnička vina. Naša vinska karta, crmnicka vina i crnogorska, želimo da uključimo lokalnu zajednicu-kaže Đorđe Leković.
A da je interes lokalne zajednice minimalan kao i visina zakupa, smatra Mrdovićeva. Vjeruje da se država nije zaštitila ugovorom, čime je sama sebi kaže vezala ruke.
I dok su sve oči uprte u nekadašnje virpazarsko utvrđenje, koje je ljepše nego ikad, ono što se da zaključiti je da je država dala besu za Besac na 30 godina.
A dala je i ugovor koji se ne može poništiti.
