Dr Petović: Upozorenje ribarima na 22 vrste morskih organizama
Izvor: Dan
Autor, foto: Biljana Marković
Projekat Medits, koji Institut za biologiju mora Kotor realizuje u saradnji sa srodnim institucijama iz Italije, ima za cilj procjenu biomase morskih organizama pri čemu su ciljane vrste: ribe, glavonošci (sipe, lignje, hobotnice) i rakovi.
U okviru ovog projekta nastao je Vodič za identifikaciju bentosa (ekološka grupa organizama koja sve svoje životne aktivnosti ostvaruje na dnu vodenih ekosistema) na terenu koji bi, ističu naučnici, bilo poželjno distribuirati ribarima-kočarima u čijim mrežama se prilikom izlova sa morskog dna "povuku" i organizmi koji formiraju bentosne zajednice.
Prema riječima dr Slavice Petović, naučne savjetnice u Laboratoriji za bentos kotorskog Instituta za biologiju mora, vodič obuhvata 22 vrste morskih organizama, od toga dvije vrste sunđera, 15 vrsta knidarija ili žarnjaka, dvije vrste školjki, jednu branhiopoda i dvije ehinodermata ili bodljokožaca.
Riječ je o vrstama koje se najčešće nalaze na dubinskom mekanom dnu i na tom tipu staništa uglavnom formiraju bentosne zajednice.
– Ukupno su date 22 vrste, njihove slike, latinski nazivi, narodni naziv na engleskom jeziku, njihova taksonomska pripadnost, opisana je vrsta staništa koje one uglavnom naseljavaju, njihova distribucija, opseg dubina na kojima se mogu naći i glavne morfološke karakteristike na osnovu kojih se, uz pomoć fotografije vrste, na brodu odnosno na licu mjesta može prepoznati – navodi Petović.
Pojašnjava da se prilikom kočarenja, zajedno ciljanim vrstama, zahvataju i ostali bentosni organizmi koji su vezani za morsko dno: sunđeri, korali, brioze, tunikate ehinodemati, te da u mreži završi velika količina tih neciljanih vrsta koje izgrađuju bentosne zajednice.
– Bentosne zajednice su jako važne i kao centri u kojima se razmnožavaju komercijalne vrste jer među tim "šumama" nekih korala i bentosnih zajednica, ribe se skrivaju, polažu jaja, rakovi i glavonošci isto tako.
Znači ekološki značaj tih pridnenih zajednica je ogroman, a unutar njih se opet nalaze vrste koje su osjetljive i koje su ugrožene i koča njih sve redom kupi.
Da bi se utvrdilo koji je stepen ugroženosti tih pridnenih vrsta i vidjelo kako kočarenje utiče na njih, potrebno je taj materijal iz koče isto analizirati u smislu da se odrede vrste, vidi koje su vrste zahvaćene, njihova brojnost, težina, dakle kao što ribari tretiraju ciljane vrste, tako i da ove druge vrste budu obuhvaćene nekom vrstom analize-kaže Petović za "Dan".
Budući da te druge vrste nisu toliko prepoznatljive od strane ribara u sklopu ovog projekta određen je broj tih vrsta, one su identifikovane, opisane, date su njihove fotografije.
– Da bi ovo služilo kao vodič tokom te kampanje dok se radi na terenu, znači da bi se te vrste mogle lako identifikovati.
Osim u te svrhe, prema mom mišljenju, jedan ovakav vodič mogao bi da ima i svaki ribarski brod koji se bavi kočarenjem, da se proširuje znanje o vrstama koje su ugrožene i šta je to još što se u ribarskim kočama može naći.
Vodič je nedavno urađen i za sada nije distribuiran, kazala je Petović dodajući da je u sklopu projekta u Ljubljani održan sastanak i prezentacija.
– Očekujem na sljedećoj kampanji Medits projekta da će ovaj vodič biti na brodu i da će ga moći koristiti ljudi koji rade analizu materijala i koji su uključeni u ta istraživanja-zaključuje Petović.
Zaštita pojedinih područja i zabrana kočarenja
Kočarenje je metoda koja podrazumijeva da se mreža vuče po morskom dnu, a u cilju zaštite ciljanih vrsta, riba, rakova i glavonožaca, određuje se širina mreže odnosno okca da bi sve jedinke koje su manje od dozvoljenog mogle da prođu kroz mrežu.
– Druge beskičmenjačke vrste nažalost ne mogu biti na taj način spasene, ali se na osnovu izučavanja pridnenih biocenoza i područja na kojima se nalaze vrši zaštita, odnosno daju se preporuke da se određena područja zaštite, to jest da se zabrani kočarenje u njima, ili permanentno ili određeni period, da bi se živi svijet mogao oporaviti.
To je dakle uglavnom jedini način kako bentosne vrste mogu da se zaštite-rekla je dr Petović.
- Tagovi:
- Kotor
- Institut za biologiju mora
- Ribolov
- UCG
- More
