Migracije, (ne)zapošljavanje mladih i Zapadni Balkan
Izvor, foto: PKCG
Na Konferenciji o ekonomiji Montenegro 2022, u organizaciji Privredne komore Crne Gore PKCG), na temu „Razgovori o budućnosti“, veliku pažnju privukao je panel „Migracije, (ne)zapošljavanje mladih i Zapadni Balkan: preporuke za donosioce odluka“.
Panelisti su bili Uroš Bulatović, predsjednik Unije mladih preduzetnika Crne Gore, Aleksandar Goračinov, član UO Udruženja mladih privrednika Srbije, Kostadin Petrov, preduzetnik i start-up mentor iz Sjeverne Makedonije, Erna Šošević – osnivačica Bizbook.ba, dok je gost panela bio Martin Kohtze, analitičar, OECD.
Uvodničar i moderator panela bila je prof. dr Dragana Radević, direktorica Instituta za preduzetništvo i strateški razvoj, koja je zahvalila Privrednoj komori na tome što je posvetila pažnju temi o mladima, jer je to pravi način da se razgovara o budućnosti.
Ona je kazala da migracija mladih predstavlja izuzetno veliki problem, istakavši da istraživanje Eurostata pokazuje da raste broj migranata sa Zapadnog Balkana, te da je u petogodišnjem periodu, prije korone, taj broj utrostručen.
- Prema istraživanju Beogradskog instituta, odlazak mladih ljudi košta države godišnje između tri i pet milijardi eura, što se u velikoj mjeri osjeća i na tržištu rada - istakla je ona, dodajući da će dugoročno biti dovedena u pitanje i održivost penzionog i zdravstvenog sistema.
Radević kao glavne razloge zbog kojih mladi napuštaju svoje matične zemlje navodi odsustvo perspektive i nemogućnost zaposlenja, ističući da je nezaposlenost mladih značajno veća u zemljama Balkana u odnosu na EU.
Prema njenim riječima, brojne su analize koje se bave ovim problemima, ali rijetko koja nudi rješenje.
- Svi zajedno moramo poći od premise da prepoznamo odgovornost svih u društvu, države, poslodavaca, pa i porodice – istakla je Radović.
Martin Kohtze, OECD ističe da je migracija radne snage jedan od glavnih izazova sa kojim se suočava Zapadni Balkan.
- Zemlje Zapadnog Balkana imaju značajan rast dijaspore.
Petina populacije ovog područja živi u inostranstvu, a migracije u zemlje EU su porasle 2,5 puta od 2011. do 2019. godine, dok su se utrostručile od 2015. do 2019. – kazao je on, predstavljajući ključne nalaze izvještaja OECD o migracijama sa ovog područja.
Dijaspora je u velikom procentu nižeg obrazovnog nivoa nego u svojim državama.
Kao najčešće razloge za migracije naveli su korupciju, političku nestabilnost, bolje mogućnosti zapošljavanja, unapređenje životnog standarda, veću socijalnu zaštitu i percepciju bolje perspektive za djecu.
Kada je u pitanju položaj migranata u OECD zemljama, skoro polovina ima teškoće pri pronalaženju posla koji odgovara njihovim kvalifikacijama.
- Sve Vlade zemalja Zapadnog Balkana su razvile strategije i politike koje se odnose na migracije, sa fokusom na investicije dijaspore i transfer znanja koje nude potencijal razvoja ali mehanizmi podrške tek treba da budu razvijeni u većini ovih država što je preduslov njihove valorizacije – kazao je Kohtze.
Prema njegovim riječima, rezultati istraživanja koji se odnose na formalno obrazovanje u Regionu su ispod prosječni, te je stoga neophodno kreirati niz mjera, a fokus treba staviti na srednje škole.
- Kreativnost i inovacije možda ne možemo očekivati od formalnog obrazovanja, već od kompanija, inkubatora i akceleratora.
Normalno je učiti kod poslodavaca jer je to sastavni dio profesionalnog odnosa koji omogućava podsticanje kreativnosti i sticanje vještina i kvalifikacija – zaključio je predstavnik OECD.
Erna Šošević je istakla da migracija mladih iz Bosne i Hercegovine predstavlja negativan trend već više godina, jer oni ne vide perspektivu u svojoj zemlji.
Prema njenim riječima, više od njih 23 000 je izjavilo da su preduzeli korake ka iseljenju.
Kao glavne razloge, mladi iz BiH navode nemogućnost zaposlenja, loš zdravstveni sistem, kao i neusklađenost obrazovnog sa tržištem rada.
Međutim, Šošević smatra da se mladi takođe ne trude u dovoljnoj mjeri da pronađu svoju perspektivu u matičnoj državi.
- Univerziteti imaju veliku ulogu u tome da pokažu mladima da mogu razviti biznis u bosanskohercegovačkom društvu – kazala je ona.
Dodaje da u BiH nemaju dovoljno akceleratora za startapove i budžet-fondove za mlade preduzetnike, a mladi prepoznaju politički sistem kao jako kompleksan i trom.
- Imamo puno problema koje je potrebno sistemski rješavati, ali se moramo suočiti sa njima na pravi način, ili ćemo biti dio problema ili dio rješenja, pa moramo djelovati u skladu sa tim – zaključila je Šošević.
Aleksandar Goračinov kazao je da su migracije mladih ljudi na Zapadnom Balkanu veliki problem, te da je situacija u Srbiji posebno zabrinjavajuća, što potvrđuju statistički podaci.
- Mi imamo jednu od najstarijih populacija u Evropi, sa negativnim priraštajem od -9 odsto na godišnjem nivou.
Sa druge strane, u Srbiji živi 140.000 mladih ljudi, od kojih između 30 i 50.000 godišnje odlazi iz zemlje - kazao je on, dodajući da su ovo alarmantni podaci o vrlo kompleksnom problemu.
Smatra da doprinos njegovom rješavanju moraju dati ne samo Vlade, već i pojedinci i kompanije.
- Neophodno je da svi zajedno radimo na stvaranju zdravog jezgra, gdje se ljudi umrežavaju i dijele svoje probleme, ali i vide budućnost u svojoj zemlji – kazao je Goračinov.
On je na kraju poručio mladim preduzetnicima da, iako su spoljni faktori važni, oni su ti koji odlučuju, te da sve zavisi od njih. Jasnu poruku imao je i za države te kompanije.
- Adaptirajte se, pratite trendove, osluškujte mlade.
Migracije nisu loše ukoliko su cirkularne, mladi treba da idu i da se usavršavaju, a države i kompanije su te koje moraju kreirati kvalitetnu ponudu kako bi ih vratili i zadržali – istakao je Goračinov.
Prema njegovim riječima, neophodno je i da država doprinese smanjenjem dažbina, subvencijama i konkretnim sistemskim koracima.
Kostadin Petrov, osim što je preduzetnik, potiče iz migrantske porodice, a ima i iskustvo u politici.
Smatra da su migracije normalan proces, jer mladi žele da obogate kulturno i poslovno iskustvo, ali da države treba da naprave infrastrukturu za njihov povratak.
Smatra da mladi nemaju vremena za dugoročne strategije države, već traže brze i konkretne poteze.
- Moramo da mislimo brže i još brže djelujemo.
Oni koji imaju talenat uspjeće gdje god se nalazili. Sada je možda „posljednji voz“ da napravimo promjene – kazao je Petrov.
On kaže da živimo u eri gdje svako želi brzu zaradu, ali da svako ne može biti preduzetnik, već su potrebne određene vještine u čijem razvijanju ključnu ulogu ima stručno obrazovanje.
Prema njegovim riječima, neophodno je afirmisati uspješne priče mladih preduzetnika, u čemu vidi bitnu ulogu društva i medija.
- Gradite svoje mreže, radite naporno. Preduzetništvo je najteže čime ćete se baviti, pa nastojte da nadahnjujete ljude oko sebe.
Tražite sve što vam treba niko vam sam neće ništa dati.
Poruka Vladama je da više ljudi iz realnog sektora uključe u donošenje odluka, jer to donosi promjene – zaključio je Petrov.
Uroš Bulatović, predsjednik Unije mladih preduzetnika Crne Gore, smatra da su navedeni podaci zabrinjavajući, ali da i dalje ostaje optimista, jer vjeruje da su mladi jedini koji mogu i stvaraju mikro promjene.
- Kroz saradnje i male pobjede dovodimo do prvog talasa promjena. Na tom putu je od izuzetne važnosti kreirati što više partnerstava i saradnji.
Kao mala ekonomija treba da imamo ogroman broj partnerstava koje će kreirati veliki broj prilika i omogućiti mladima da se zapošljavaju, samozapošljavaju i žive u Crnoj Gori – rekao je Bulatović.
Prema njegovim riječima, preduzetništvo mladih može biti ključ za rješavanje nezaposlenosti.
- Uz adekvatnu podršku veliki broj mladih bi kreirao svoje preduzeće.
Takođe mislim da su mladi spremni više da ulažu u mlade te da kreiraju fleksibilne firme koje mogu brzo da odgovore njihovim potrebama – kazao je Bulatović.
Prema njegovim riječima, donosioci odluka moraju imati više sluha za mlade, a mladi moraju biti proaktivni i ne smiju čekati da ih pozovu.
Razgovor sa povodom
Nakon panela, uslijedio je razgovor s povodom Uroša Bulatovića iz Unije mladih preduzetnika sa Kerimom Hadžićem, suosnivačem i direktorom razvoja kompanije Derubis Caravans iz Bosne i Hercegovine, uspješnim mladim preduzetnikom koji je svoju inspirativnu priču podijelio sa učesnicima Konferencije.
Hadžić, mašinski inženjer, koji se usvršavao u Kini i kreirao platformu za bosanski jezik za kompaniju Xiaomi, tokom kovid krize razvio je ideju za biznis koja se odnosi na proizvodnju jahti a zatim i luksuznih kamp prikolica.
- Motivacija za sve što radim je da ne prodajemo znanje budzašto, već da osmislimo, kreiramo i ponudimo kompletan proizvod za tržište.
Naša prednost je luksuzan dizajn, sigurnost i nepromočivost strukture proizvoda – kazao je Hadžić.
On sada ima i prvu kompaniju, kako kaže, ikada otvorenu za proizvodnju jahti u Saudijskoj Arabiji, a interesuje ga i satelitski inženjering.
- Jako sam sretan što sam živ.
I ako posjedujem potencijal, bila bi šteta da ga ne iskoristim.
Jedina komparativna prednost koju imam je što sam želio više od drugih i to ljudi sa kapitalom prepoznaju – objasnio je Hadžić.
On pozdravlja inicijative država da ulažu u mlade preduzetnike, ali smatra da to ne čine adekvatnim iznosima za realizaciju biznis ideja.
- Srećan sam što živim ovdje. Naše države su plodno tlo za dobar život, ali moramo promijeniti način razmišljanja.
Mladima su promjene potrebne što prije, ne za deset godina. Ovom podneblju nedostaju “jednorozi” koji prave promjene – rekao je Hadžić.
Zaključuje da se priče dešavaju onima koji ih umiju ispričati.
- Ne budimo kap u okeanu, već okean u kapi. Nulla dies sine linea (“Svaki dan treba nešto uraditi”) i obrazujte se – poručio je mladima Hadžić.
