.jpg)
Bar: Otvorena retrospektivna izložba Dragana Mijača Brileta
Foto: Feral.bar
-Od svojih umjetničkih početaka Brile nije slikao kako ježelio, već kako je živio, van manirizma i sa prkosom, a znamo šta ovdje znači ta riječ-kazao je likovni kritičar i teoretičar umjetnosti dr Milun Lutovac, upravnik Umjetničke galerije „Velimir A. Leković“ u kojoj je sinoć otvorena izložba posvećena četrdesetogodišnjici rada poznatog crnogorskog likovnog umjetnika Dragana Mijača Brileta.
Na otvaranju izložbe slika, crteža, grafika i skulptura nastalih u prethodne četiri decenije, Mijačev prijatelj Dejan Đurović kazao je da “svi znaju ko je Brile Mijač”.
-Bješe li Brile vajar ili slikar? Ili i jedno i drugo? A jedno i drugo u istoriji umjetnosti bili su samo velikani, kao Modiljani i Renoar.
Moj dragi prijatelj nije više slikar nego vajar zbog fizičke konstitucije, već zbog spoznaje vjere, jer u pravoslavlju skulptura je ređe zastupljena, a dominiraju freske i ikone, što znači crtež.
Imati Brileta za prijatelja je privilegija. Vjerovatno će zakasniti na dogovorenu kafu, ređe će zakasniti na dogovorenu čašu vina, ali kad imaš problem i kad imaš muku, nema potrebe da ga zoveš.
On je tu, uvijek, bez ikakve pompe i bez velike riječi. Nikako da dokučim, sve više poznajući ga, da li je Crmničanin ili Paštrović, jer je uspio da u sebi stekne sve pozitivno od jednih i drugih, što je prosto nevjerovatno i preteško.
Zar samo materijal koji koristi-crnilo od sipe i vino, to ne dokazuje-istakao je Đurović.
Predstavljajući Mijačevo djelo, dr Lutovac je kazao da ovaj slikar i vajar “svojim stvaralačkim nemirom i višeslojnim likovnim izrazom, kroz složene društveno-socijalne paradigme gradi bogatstvo stilskih, tematskih, fenomenoloških slojeva slika, crteža, grafike i skulptura na principima kolažne višeslojnosti i višeznačnosti”.
-U njegovom djelu podjednako su prepoznatljivi odjeci estetike lijepog i estetike ružnog, kao da nam on poručuje da jedno bez drugoga ne može.
Mijačeva vajarska djela ističu dramatičnu notu borbe za i u ime iskrenog tumačenja tla na kojem nastaje umjetnikovo djelo.
Infantilno uprošćene forme, nadrealne vizije oivičene mediteranskom svjetlošću najbolje svjedoče o crtačkom majstorstvu našeg večerašnjeg gosta, ako je Brile uopšte gost u Baru.
Ono možda najkarakterističnije, što Dragana Mijača Brileta čini unikatom na likovnoj sceni je njegov prelazak sa likovnih materijala na prirodne tvari.
Kako to lijepo zapaža istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković, mastilo hobotnice je sepija za kojom poseže ovaj naš neobuzdani tragalac, kako bi produbio notu tajanstvenog i opskurnog, pojačao notu lirskog subjektivizma, u slavu ritmova prirode, o čemu na najbolji način svjedoče Briletovi radovi posvećeni zavičaju, rodnoj Crmnici, vinogradima, vinu i vječnoj želji čovjeka tog pitoresknog prostora da se skrasi, pod ovim našim zagonetnim nebom-naveo je Lutovac.
-Ova izložba je zanimljiva iz više razloga, između ostalog i zato što obilježava 40 godina rada našeg prijatelja, slikara, umjetnika, koji je htio da upravo to daruje barskoj galeriji, a Briletova izložba bila je jedna od prvih u ovom zdanju nakon njenog otvaranja 1982.-dodao je Lutovac otvarajući izložbu.
Mijač je 1989. diplomirao na Akademiji za likovne umjetnosti u Prištini u klasi profesora Svetomira Arsića – Basare.
Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 1990. i jedan je od osnivača grupe 5+ koja je trajala od 1987. do 1990.
Bavio se pedagoškim radom. Osnovao je Međunarodno bijenale akta „Marko Krstov Gregović“ 2004, kao i Međunarodnu likovnu koloniju „Buljarica Art“ koja funkcioniše od 1997.
Sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture Srbije 1998. boravio je u manastiru Hilandar, gdje je radio na restauraciji fresaka.
Od 1982. do danas imao je oko 35 samostalnih i veliki broj grupnih izložbi.
Učesnik je većeg broja međunarodnih likovnih kolonija i bijenala. Dobitnik je brojnih nagrada. Radi u JU Muzeji i galerij Budve, Spomen-dom „Crvena komuna“.
Živi i stvara u svom ateljeu u Buljarici.
