Bar, Crna Gora
2 Oct. 2024.
post-image

Objavljen “Zubački zbor” mr Ilije Vukotića

Foto: Privatna arhiva

Nedavno je objavljena knjiga “Zubački zbor” Ilije Vukotića u kojoj je u vidu rječnika sakupljeno jezičko blago zubačkog kraja, mjesne uzrečice, nazivi biljaka i životinja, antroponimi, više od 400 toponima, tekstovi na lokalnom govoru kao i običajni, vjerski, istorijski i etnografski podaci.

Ovako obimna knjiga, kako i sam Vukotić naglašava, prvenstveno je nastala iz velike ljubavi prema zavičaju, interesovanja za prošlost, arhaičnu leksiku, tradiciju seoskih običaja i potrebe da se sve to sačuva od zaborava.

Vukotić ističe da mu nije bila namjera da postavlja bilo kakva pravila zubačkog govora, već samo da zapiše riječi onako kako se upotrebljavaju u narodu.

A za vrijeme višegodišnjeg rada na sakupljanju riječi i zanimljivim objavama u katkadniku Zupci times, pokazalo se da je zubački zbor prava poslastica za jezikoslovce.

Tako recezen Vukotićeve knjige, voditelj Odsjeka za onomastiku i etimologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu Domagoj Vidović u prologu ističe kako je zahvaljujući autoru knjige otkrio da su u zubačkom govoru sačuvani odrazi praslavonskog glagola věstь ‘znati’ (usp. rus. vest’ i slov. vedeti), koji je u štokavskim govorima zabilježen u tekstovima hrvatskih pjesnika iz Dubrovnika krajem XV vijeka.

Vidović je, takođe zahvaljujući rukopisu knjige, došao do saznanja da je u zubačkom govoru sačuvan zasad jedini poznati slovenski ekvivalent za romanizam pršut – bedrica.

-Ilija Vukotić je odvažno zakoračio u neistraženo područje leksičkog blaga govora i ohrabrujem ga da nastavi na prikupljanju građe, a jezikoslovci će dodatno dijalektološki i leksikorafski pripomoći-poručio je Vidović.

Dr Milica Kovačević iz Brce ističe da je čuvanje lokalnih govora veoma važno i da je Vukotić ovim djelom sačuvao identitet zavičaja.

Kovačević u recenciji “Zbora” navodi da su brojni umjetnici, režiseri, glumci, a naročito muzičari postali prepoznatljivi po djelima stvorenim na bogatim lokalnim govorima- Pop Ćira i pop Spira, Dundo Maroje, Petrica Kerempuh, Zona Zamfirova…

--Tu izvornost, arhaičnost, posebnost, duhovitost, pa i provokativnost dijalekta potrebno je sačuvati-zaključuje dr Kovačević.