news-details
Društvo

Nepoznat uticaj kruzera na stanje ribljeg fonda u Boki

Izvor, foto: Radio Kotor

Uticaj kruzera na stanje ribljeg fonda u Boki je istraživanje koje do sada nikada nije sprovedeno, saznajemo u Institutu za biologiju mora (IBM) u Kotoru.

 Kada bude realizovano sigurno će pružiti značajne podatke iz ovog ugla, tek za sada informacija koju, pored svojih istraživanja, u IBM-u dobijaju i od ribara, glasi da je u zalivu srednja dužina jedniki sve manja i da su sve rjeđi veliki primjerci, a glavni uzrok za sada je najvjerovatnije veliki ribolovni pritisak, odnosno prelov.

 -Postoji ideja da se istraživanje uticaja kruzera na stanje ribljeg fonda radi kroz određene projekte.

Projektne ideje sa partnerskim institucijama, sa kojima bismo krenuli u „monitoring uticaja kruzera“, već postoje.

To je i jedna od aktivnosti koje naše Ministarstvo ekologije namjerava da sprovede u narednom periodu-kaže za Radio Kotor viša naučna saradnica u IBM-u dr Ana Pešić.

Ističe da se ne može reći kako ovoliki broj velikih brodova nema uticaja živi svijet mora (2019. preko 500 uplovljenja, prim. aut.).

 -Veliki je broj kruzera. Podiže se velika količina mulja sa samoga dna što smanjuje prozirnost vode i određenim vrstama sigurno smeta.

Tu najviše mislim na sitnu plavu ribu, tako da sve sigurno ima uticaja, ali ne možemo reći u kojoj mjeri.

Ono što je potrebno jeste izvršiti analizu, i prozirnosti vode i podizanja mulja i suspendovanih čestica i buke, koju takođe ne smijemo zaboraviti-kaže Pešić.

 Na osnovu toga, dodaje, treba dati preporuku o optimalnom broju brodova koje Kotorski zaliv može da podnese, a da to nema velikog uticaja na živi svijet.

 -Moramo da budemo svjesni da turizam mora da postoji, ali i da sve to može da postoji zajedno, da se usaglasi, da ne bude preveliki pritisak na naš zaliv, jer ćemo samim tim onda izgubiti ono zbog čega nam svi ti turisti dolaze.

Opet, ne možemo ni u potpunosti zaustaviti razvoj turizma u našem podneblju, tako da je potrebno sprovesti detaljna istraživanja i na osnovu toga dati preporuku o optimalnom broju brodova koji naš ekosistem može podnijeti-kaže Pešić.

 Stanje ribljeg fonda u Boki u IBM-u prate kroz regularne aktivnosti stalnog monitoringa analize ulova ovdašnjih ribara.

 -Ovdje su nam prisutni samo predstavnici malog obalnog ribolova, odnosno malih barki, mreža stajaćica, plivarica i potegača. Nemamo kočarenje u Boki-kaže Pešić.

 Inače, IBM 15-ak godina kontinuirano sprovodi jednom tokom proljećnih mjeseci istraživanje kočarskih, odnosno demerzalnih resursa u Boki.

 -Na taj način dobija se niz podataka koje možemo da poredimo. U maju je i ove godine sprovedeno je istraživanje na dva poteza u Kotorskom zalivu.

Situacija se poklapa u najmanju ruku sa prethodnim godinama, pa je najbrojnija vrsta bila rombun-kazala je Pešić.