Zbog kraha barske privrede, bez posla ostalo oko 9.000 radnika
Izvor; Dan
Autor: Dragan Stojanović
Foto: Dragan Stojanović, "Primorka" danas
Procesom transformacije i privatizacije, u Baru su ugašene i nestale firme mnoge firme poput "Bar bilje", pogon "Košute", "Rumijatrans", "Bar tranzit", "Izbor", "Prekookeanska plovidba", "ZIB", AD "Put", AD "Primorka", AD "Agroeksport", AD "Centrojadran".
Neke su potpuno likvidirane, nestale, a neke i danas imaju veliku imovinu, ali jako mali broj radnika.
Senka Rastoder, saradnik za industrijsku demokratiju, kaže da je oko 9.000 radnika ostalo bez posla u ovom procesu i ogromno društveno bogatstvo, koje je prešlo u privatne ruke.
Nestale su fabrike, poslovni prostori, zemljište i rezultat je u suštini bio pohara.
Prema njenim riječima, cilj transformacije i privatizacije i glavni argument ideologa liberalne ekonomije Veselina Vukotića, bio je – društvenu svojinu pretvoriti u privatnu.
Na taj način bi, kako se tada taj proces predstavljao, porasla odgovornost prema radnicima, dobio bi se poznati vlasnik, povećala bi se proizvodnja i broj radnih mjesta.
– Nakon tri decenije, dvadesetak najvećih firmi u Baru i zaposleni u njima, izbrisani su s lica zemlje.
Gubitkom ovih firmi, nestala su radna mjesta, uništena je egzistencija mnogih ljudi i oni su završili na Birou rada.
Ono što je specifičnost tog perioda je da su radnici bili jako malo upućeni i nisu razumjeli proces transformacije i privatizacije društva – kaže Rastoder.
Ona navodi da su u međuvremenu nestali i fondovi kao što su Trend i Atlas, koji su stvoreni kroz masovnu privatizaciju.
– Drastičan je primjer "Bar bilja", koje je ušlo u stečaj sa 120 radnika, i mi nikad nismo kao sindikat uspjeli da do kraja otkrijemo zašto je ova firma otišla u stečaj.
Imali su dva miliona dolara prihoda od izvoza pelina i bilja.
"Košuta" je otišla u stečaj u vrijeme kada je imala 110 radnika. I danas radnici pokušavaju da dođu do prava za koja su uskraćeni.
"Prekookeanska plovidba" imala je 1.200 pomoraca. Nakon raskida ugovora, izgubili su socijalno i penzijsko osiguranje.
Kompanija je imala 90-ih godina 19 brodova koji su pod izgovorom sankcija izgubljeni, a ja mislim da su za to krive loše odluke tadašnjeg menadžmenta i resornog ministra.
Interesantno je da ova kompanija još postoji u registru i ima tri ili četiri zaposlena, a u procesu privatizacije podijeljena je na četiri firme.
Preduzeće "Izbor" je imalo 340 radnika i preko 22.000 kvadrata poslovnog prostora, a danas je ostalo nekoliko radnika u upravi, a imovina rasprodata.
"Primorka" je imala oko 1.400 radnika i tri fabrike. Fabrika ulja, sokova i pekara podijeljene su na posebne firme – objašnjava ona.
Rastoder podsjeća i da je na jednom od sastanaka u sali Opštine Bar, kojem je prisustvovao Branimir Gvozedenović, čelni čovjek ondašnjeg DPS, nakon diskusije kazao "da nema "Primorke", trebalo bi je stvoriti".
– Danas je sablasan krug ove kompanije, sve je sprženo, pokradeno i završilo u nikšićkoj Željezari.
U "Rumijatrans" sa 200 radnika i 40 šlepera koji su ostali bez posla, uveden je stečaj, promijenjeno je ime u "Horizon Logistik" i sva imovina je raspradata po niskim cijenama.
"ZIB" je svojevremeno imao 250 radnika, a procesom privatizacije ova firma dobija dva vlasnika.
Međutim, firma je likvidirana, radnicima su ostali dužni nekoliko plata i doprinosa i oni su završili na Birou – zaključila je Rastoder.
Prijave za koruptivne radnje ostale mrtvo slovo na papiru
Rastoder ističe da na nivou nisu bile ni upravljačke strukture.
– Sa privatizacijom smo dobili prvo upravne odbore, posle su nastali bordovi direktora.
Uglavnom su za njih birani partijski kadrovi, čime se dovodi u pitanje njihova stručnost. Niko nikad iz bordova nije odgovarao za nestanak cijelih firmi.
Koliko ja znam, prvi put će odgovarati članovi odbora direktora "Plantaža". Krivičnih prijava bilo je sijaset iz nabrojanih firmi, koje su nažalost ostale mrtvo slovo na papiru.
Nikad niko, što se tiče barske privrede, nije ozbiljno ispitivan zašto su i kako nestale tolike firme. Kao da je postojao nečiji interes da se razori cijela priveda Bara – tvrdi Rastoder.
Privatnici "spržili" firme i uzeli ogromna sredstva
Prema njenim riječima, po istom sistemu uništene su brojne barske kompanije.
– "Korali" (800 radnika), "Ineks" (100), "Jadran" (90), "Put bar", "Centrojadran" (200 radnika), "Agroeksport" (30), "Tehnopromet", su izgubili ogromnu imovinu.
Pod maslinama su imali 92.000 kvadrata i poslovni prostor oko 1.500 kvadrata. Luka Bar je takođe prošla kroz proces privatizacije.
Danas služi zapošljavanju partijskih kadrova – priča Rastoder.
Iako je navodni cilj bio da se poveća broj radnih mjesta, nije došlo do povećanja produktivnosti, nego su firme nestale, jednostavno "spržene".
Time je cilj transformacije apsolutno komprimitovan i nije ostvaren, osim što su neki privatnici došli do ogromnih sredstava.
