Bar: Povodom Dana mladih zanimljive aktivnosti Sekretarijata za kulturu, sport i mlade
Izvor, foto: Barinfo
Autor: Nemanja Janković /Maja Tomović
Sekretarijat za kulturu, sport i mlade Opštine Bar povodom Dana mladih organizovao je pod globalnom temom “Međugeneracijska solidarnost: Kreiranje svijeta za sve generacije” niz aktivnosti.
-Prvo smo upriličili obilazak mladih ljudi staračkim domovima u Crmnici i Mrkojevićima sa geronto-domaćicama Crvenog krsta, kao i Okrugli sto u Maloj sali Opštine Bar.
Učestvovali su svi zainteresovani i odziv je bio odličan. Nakon toga, u večernjim satima organizovali smo brojna takmičenja, u šahu, stonom tenisu…, kako bi na neki način približili jedne drugima.
Ovo je samo jedna od aktivnosti našeg Sekretarijata, a biće ih još mnogo u narednom periodu.
Ostalo je još da se odigra i fudbalska utakmica između mladih iz Bara i veterana “Mornara” koja je na programu večeras-istakla je sekretarka za sport, kulturu i mlade Opštine Bar mr Irina Dabović.
Turnir u stonom tenisu bio je izuzetni zanimljiv, jer je to sport koji mogu da igraju sve generacije…
-Ovo je zaista dobra ideja nadležnog sekretarijata, iako sam i ja učestvovao u organizaciji. Drago mi je da smo mogli da odmjerimo snage sa mlađima ili starijima od sebe.
Nadam se da će ovakvih akcija biti još više u nekom narednom periodu.
Stoni tenis je, pored rukometa, moja druga ljubav, a ovo je dobra prilika da se približimo jedni drugima-rekao je naš proslavljeni rukometaš Goran Simić.
Šah je takođe imao mjesto na ovoj lijepoj manifestaciji.
-Mislim da nije važno ko će pobijediti, parola je da je važno učestvovati. I vodimo se tim motom. Mladi protiv tzv ‘starih’ je jedna lijepa ideja koju treba razvijati.
Šah je moja ljubav i nemamo često priliku da igramo sa starijima. Volio bi da što češće organizujemo ovakve događaje-poruka je Vuka Miloševića.
Kad se spoje mladost i iskustvo, uspjeh je zagarantovan
Sekretarijat za kulturu, sport i mlade Opštine Bar u maloj sali Opštine Bar organizovao je Okrugli sto na temu “Mladost i iskustvo ruku pod ruku” za unaprjeđenje lokalne zajednice, kao dio programa obilježavanja 12. avgusta, Međunarodnog dana mladih.
Pozdravljajući učesnike i pripadnike mlade i starije generacije Barana, sekretarka, mr Irina Dabović, podsjetila je na 12. avgust 1999. godine kada je Generalna skupština UN-a osmislila njegovo obilježavanje.
Istakla je da stereotipi i predrasude u vezi sa starosnom diskriminacijom i mlade i starije sprječavaju u ostvarivanju njihovog punog potencijala i sveobuhvatnog doprinosa društvenoj zajednici.
Po prirodi stvari, mladi su, po njenim riječima “pokretači razvoja, nosioci ideja, kreatori, budući lideri i jedino njihovim angažovanjem moguće je dostizanje ciljeva održivog razvoja, a samo uključivanjem mladih u procese planiranja i realizacije javnih politika i programa može se obezbijediti društveni progres”.
-S druge strane, neophodno je nastaviti sa daljim jačanjem pozitivne slike o starijima i njihovom doprinosu društvu.
Na taj način se smanjuje diskriminacija i ‘ejdžizam’ i gradi ravnopravno društvo. Javne politike koje danas sprovodimo, imaće uticaja u narednim godinama.
Moramo smisliti kako da radimo zajedno u ambijentu povoljnom za ljude svih generacija.
Bez međugeneracijskog dijaloga i solidarnosti nema razvoja društva-zaključila je Dabović.
Učesnike je pozdravila i predsjednica SO Bar, mr Milena Božović, čestitajući Dan mladih i izrazivši zadovoljstvo što su na jednom mjestu predstavnici i jedne i druge generacije.
Naglasila je da razvoj društva nije moguć ukoliko zajednice podijelimo po generacijama i različitim aktivnostima, već je potrebno da razvijemo međuzavisne i multigeneracijske zajednice u kojima ćemo učiti jedni od drugih.
-Jačanjem takve solidarnosti biće omogućeno da svaka generacija ima svoje mjesto i jednake mogućnosti i prilike.
Mladi su izvorište ideja za inovacije, današnji mislioci, a u spoju sa iskustvom starije generacije, na prirodan način se kreira zdravo društvo-zaključila je Božović.
Goran Simić, rukovodilac Odjeljenja za mlade u Sekretarijatu za sport, kulturu i mlade, naglasio je neophodnost zajedničkog rada bez obzira na starosnu dob, jer “samo tako možemo doprinijeti unaprjeđenju svoga grada i lokalne zajednice.
-Iskustva pripadnika generacija koje su, između ostalog, gradile Bar nakon zemljotresa 1979. biće od izuzetnog značaja da bismo uvidjeli kakve rezultate donosi spoj mladosti i iskustva-naglasio je Simić dodajući da očekuje da će sa ovog sastanka sigurno poteći neka ideja koja će sjutra biti valorizovana, što će njene inicijatore činiti srećnim.
Vladimir Mijač, službenik-pripravnik u Službi predsjednika Opštine bi, kaže, “volio da svako od nas izađe odavde sa novom energijom i idejama.”
-Moramo biti svjesni da, kao pojedinci, možemo mnogo da doprinesemo zajednici na svim poljima-poručio je Mijač.
Iz sopstvenog, sportskog iskustva, on smatra da spoj mladosti i iskustva dovodi i do vrhunskih rezultata.
Učesnicima Okruglog stola prezentovani su rezultati istraživanja o potrebama mladih.
Jana Šekularac, spec. psihologije, saopštila je pojedinosti iz ankete koja je sprovedena među 300 mladih u Baru, od marta do maja ove godine, a odnosila se na socio-demografske karakteristike, participaciju mladih u društvenom životu, obrazovanje, informisanost, kulturu, zapošljavanje, bezbjednost mladih…, kao i promjene koje mladi žele da vide u svom gradu u narednih pet godina.
Najbitnija stavka istraživanja je, po riječima Šekularac, participacija, tj. učešće mladih u društvenom životu.
-Više od polovine ispitanih smatra da je njihov položaj dobar, 22,9 odsto smatra da je loš.
Što se uticaja na bitne stvari u gradu tiče, više od polovine uzorka smatra da mladi nemaju uticaja na bitne stvari, svega sedam posto je suprotnog mišljenja.
Među anketiranim 38,2 odsto mladih ne učestvuje u društvenim aktivnostima, 30,9 odsto smatra da, iako učestvuju, to nema efekta.
Pozitivni primjeri su mladi koji učestvuju u humanitarnim akcijama, javnim raspravama, potpisivanju peticija…-saopštila je Šekularac.
-Ono na šta se treba fokusirati je pokretanje privatnog biznisa, jer podaci pokazuju da je izuzetno nizak broj mladih imao priliku da se uključi u sopstveni biznis-poručuje ona.
Više od polovine anketiranih osjeća se uglavnom ili u potpunosti bezbjednim u Baru. Međutim, većina je nezadovoljna kvalitetom usluga koju pružaju zdravstvene ustanove, dok svega 13,6 odsto misli drugačije.
-Prema podacima UN-a, zdravstvo je jedan od segmenata u kojem su mladi najčešće diskriminisani, slijede politika i pravosuđe-saopštila je Šekularac.
-Treba multisektorski, sinhronizovano i praktično pristupiti rješavanju pitanja i prioriteta koje su postavili mladi, a sve odluke ne donositi u njihovo ime, već sa njima-zaključak je sprovedenog istraživanja.
Administartorka Omladinskog kluba, Ajla Jadadić, sa žaljenjem je konstatovala da je Omladinski klub u Baru prestao sa radom.
U pitanju su, po njenim riječima, administrativni problemi, odnosno ugovori o privremenim zapošljavanjima koji nisu produženi, a za koje je nadležan osnivač, odnosno Ministarstvo prosvjete.
-Žalosno je što u ovakvoj situaciji nismo u mogućnosti da nastavimo sa započetim projektima, dogovorima, realizacijom ideja, organizacijom radionica, čak ni sa, konkretno, mojim učešćem u izradi Nacionalne strategije za mlade.
Krenuli smo ambiciozno prije osam mjeseci, da bismo baš na Dan mladih mogli da kažemo da više ne postojimo-konstatuje Jadadić.
Predstavnica organizacija koje imaju projekte koje se odnose na naše starije sugrađane, dr Gina Masoničić, vlasnica PZU “Dr Masoničić” kaže da nijedan program koji se tiče starih ne prolazi ni u državi, ni u opštini, gdje je malo sredstava, a mnogo organizacija koje zaslužuju podršku.
Zadovoljna je, kaže, saradnjom sa mladima u svojoj ordinaciji, naglašavajući da se radi o vrijednim, kreativnim i dobrim saradnicima.
Jedan od nedostataka, po njenim riječima, je nepoznavanje engleskog jezika, što je riješeno pohađanjem časova i to kod profesora koji nisu angažovani u školama, pa Masoničić ukazuje da je to jedan od načina da im se da šansa da rade i zarade.
Pomenula je i projekat svoje NVO Povjerenje – “Dobar dan, kako ste?” koji se trenutno ne sprovodi, ali je, po njenim riječima, uticao na mlade da se približe starijima, da ih obiđu, pomognu im…
Mladima nedostaje želja za volonterizmom, zaključila je dr Masoničić.
Uz osvrt na značaj volonterizma nadovezala se Zorica Crnčević, sekretarka OO Crvenog krsta, organizacije koja počiva na toj aktivnosti i kojoj međugeneracijska solidarnost nije strana.
-Naš Klub mladih broji preko 60-oro srednjoškolske omladine, pa, gledajući njihov primjer, smatram da imamo sjajne mlade ljude, kojima treba da budemo podrška pri susretanju sa bezbroj nimalo lakih izazova.
Negativne društvene pojave su nešto o čemu zajedno, kao društvo, treba da razmišljamo i razgovaramo-poručuje Crnčević stavljajući akcenat na obrazovanje uz koje smo “hrabriji, smjeliji, snažniji i koje je, uz istinu pravo oružje u borbi za prave vrijednosti”.
Crveni krst Bar sprovodi brojne programe u saradnji sa mladima, a cilj je, smatra Crnčević, uvijek pronalaziti ono što nas spaja.
-Svijet ostaje na vama, mi smo tu da vam pomognemo-poručila je sekretarka.
Okruglom stolu prisustvovali su članovi naše zajednice koji su imali veoma značajnu ulogu u razvoju grada, posebno sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka, u doba njegove najveće razvojne ekspanzije.
Jusuf Kalamperović, predsjednik Opštine Bar od 1986. do 1989. godine, izrazio je zadovoljstvo što je među mladima, sa ciljem iznošenja stavova, ali i upoređivanja života u Baru nekad i sad. Mladima je poručio da moraju da rade, da bi stvarali i predložio da “bježe” od državnog posla i okrenu se privatnom sektoru, jer je to budućnost.
-Ipak-naglasio je-da biste u potpunosti bili uspješni, prije svega morate imati zdravu porodicu-.
-Radite, borite se, ali imajte i strpljenja u sticanju iskustva, koje je veoma značajno-poručio je Kalamperović.
-Red veličina u našim glavama različit je od onoga u vašim. Vi, nažalost, smatrate da rad mora biti novčano nagrađen. To je greška-rekao je najstariji učesnik Okruglog stola Čedo Ratković, predsjednik Opštine od 1984. do 1986. godine, podsjećajući da je učesnik čuvenih radnih akcija u bivšoj Jugoslaviji koje su odraz tipičnog volonterizma.
-Nemojte se libiti zanata, idite ka privatnim poslovima, razmišljajte racionalno. Slušajte starije, ali ne idite za njima-poručio je Ratković mladima.
Svoje stavove i iskustva iznijela je i Vasvija Tuša, opštinska koordinatorka za obrazovanje RAE populacije, koja je istakla da se Romi svakodnevno susreću sa brojnim preprekama, a najizraženiji su problemi u zdravstvenom sistemu i policijskoj upravi.
-Imala sam problem sa matičnim brojem, zbog čega sam nekoliko mjeseci bila bez izabranog ljekara.
Upućivali su me na različite šaltere Doma zdravlja da bih sasvim slučajno, uz pomoć poznanika uspjela da riješim problem ali ipak nisam vraćena kod željenog doktora.
To možda i nije diskriminacija ali se radi o neljubaznosti-kazala je Tuša.
Tuša je i jedini koordinator za RAE populaciju, pa žali što ne može baš uvijek da bude dostupna svakom kome je njena pomoć potrebna.
Svoja iskustva u radu sa mladima, učesnicima je prenio i Miodrag Tanjo Masoničić, starješina IO “24. novembar” za koji smatra da ne bi postojao kad bi se čekalo da ih Opština Bar u svemu podrži.
-Šesta smotra Saveza izviđača Crne Gore organizovana je uz beznačajna finansijska sredstva.
Mi stari smo se povukli i pustili mlade da rade. Udružite se, radite, ne misleći samo na sopstvenu dobit-predložio je Masoničić, podsjetivši na brojne akcije u kojima je učestvovao kao omladinac.
-Mi smo predlagali, a stariji su odlučivali o realizaciji-jasan je Masoničić napominjući da su mladi učestvovali u organizaciji mnogih manifestacija, izgradnji brojnih infrastrukturnih objekata kao i da, konkretno, brdo Volujica ovako izgleda upravo zahvaljujući viziji mladih ljudi.
Amina Bahović, iz Unije srednjoškolaca Crne Gore, smatra da nemaju svi mladi isti pogled na svijet.
-Podrška nam je neophodna, kako iz porodice i škole, tako i iz lokalne zajednice.
Mladi odlaze tamo gdje misle da se njihove sposobnosti više vrednuju, ali je pitanje da li se ta vrijednost ogleda u novcu kojim su plaćeni za svoj rad ili u sportskom, obrazovnom ili nekom drugom smislu.
Država treba više pažnje da posveti problemu ‘odliva mozgova-smatra Bahović.
O problemima sa kojima se mladi svakodnevno susreću govorila je i Asmira Lukolić prenijevši lična, negativna iskustva, uglavnom, kad je zdravstvena zaštita u pitanju.
Poručila je mladima da budu hrabri, koračaju smjelo uz neophodnu podršku iskusnijih prijatelja, kolega, saradnika…
Kompetentni i inspirativni sagovornici doprinijeli su kvalitetu i sadržajnosti Okruglog stola koji je okupio uvažene predstavnike starije populacije, predstavnike organizacija koje sarađuju kako sa mladima tako i sa starijima i aktivne, mlade, posvećene ljude, pripravnike i mlade službenike iz svih opštinskih sekretarijata.
