Bar, Crna Gora
24 Nov. 2024.
post-image

Na Crnogorskom primorju vlada urbanistički haos

Izvor, foto: Dan

Autor: Milica Krgović

U oblasti urbanizma faktički vlada haos, posebno na Crnogorskom primorju. U narednom periodu treba donijeti prostorni plan Crne Gore koji će biti razvojni, a u koji će biti uključena i javnost, neke su od ocjena sa sjednice skupštinskog Odbora za turizam, ekologiju i prostorno planiranje.

Predsjednik odbora Dragan Krapović (Demokrate) upozorio je da izrada prostornog plana države stoji u mjestu već dvije godine i da to nanosi ozbiljnu štetu strateškim ciljevima države i građanima.

– Očigledno vam vaši službenici prećutkuju činjenice. Bojim se da ćete imati ozbiljnih problema. Budva je urbanistički nefunkcionalna i te greške ne treba ponavljati-kazao je Krapović obraćajući se ministarki ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ani Novaković Đurović, koja je prisustvovala sjednici.

 Krapović je ukazao i na administrativne propuste u komunikaciji odbora sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

– Zatečen sam kvalitetom odgovora koji je bio na liniji koji ne zadovoljavaju i ukazuju na nerad u ministarstvu i ležerniji odnos.

Čak su mi i modifikovana neka pitanja i time se pokazuje njihov odnos prema javnoj riječi, ali i da vas ne doživljavaju ozbiljno kada ovako odgovaraju.

Tražio sam iz ministarstva u kojoj je fazi izrada prostornog plana Crne Gore, da li je urađena bilo kakva ocjena materijala koje je obrađivač dostavio ministarstvu, ako jeste ko je bio zadužen za taj posao.

U odgovoru sam dobio da je urađena analiza stanja i koncept plana, a oni su bili urađeni još krajem 2020. godine od kada se očigledno ništa nije uradilo-kazao je Krapović komentrišući rad resornog ministarstva.

 

 

Odgovarajući na pitanja poslanika, ministarka Ana Novaković Đurović je navela da smatra da imaju vremena da naprave dobar prostorni plan Crne Gore.

– Dobili smo koncept plana. Imamo sistemski problem nedostatka podataka i njihove ažurnosti.

Mislim da koncept metodološki nije pripremljen kako treba ali imamo materijala da ga sistematizujemo i da dođemo do koncepta koji će biti odobren i da idemo ka nacrtu prostornog plana.

Alternativa je deset koraka nazad. Preuzimam odgovornost za ovaj pristup.

Ambicija je da prostorni plan bude urađen u rokovima koje smo postavili, ali se neće tome robovati ako oni budu morali da budu probijeni nauštrb kvalitetu.

Naravno javna rasprava će biti kada je u pitanju prostorni plan. Plan je da u svakoj opštini bude predstavljen nacrt prostornog plana-najavila je Novaković Đurović.

Odgovarajući Krapoviću, Novaković Đurović kaže da su u pitanju propusti tehničke prirode u komunikaciji, da nijesu namjerni, te da su važne suštinske stvari, što, kako je navela, potvrđuje njeno prisustvo sjednici odbora.

– U toku je izrada akta o sistematizaciji u ministarstvu i moja je odgovornost kako će izgledati personalna rešenja-dodala je Novaković Đurović.

Poslanica Demokratskog fronta (DF) Jelena Božović ocijenila je da je stanje u oblasti urbanizma u najmanju ruku haotično, posebno na Crnogorskom primorju.

– Pitanje je ko je u prethodnom periodu dozvoljavao da se bez kontrole bespravni objekti grade i za čije interese i ko se ugrađivao u te poslove-istakla je Božović.

Poslanik DPS-a Bogdan Fatić primijetio je da se nije mnogo odmaklo kada je u pitanju prostorno planiranje u Crnoj Gori.

– Nijesu urađeni strateški dokumenti. Bilo bi korisno a posebno za građane da ne napravimo korak nazad. Neophodno je uspostaviti tijesnu saradnju sa svim institucijama-smatra Fatić.

Njagova koleginica iz URA Suada Zoronjić ističe da je važno da budući prostorni plan države bude razvojni, te da je bilo dosta devastacija u prethodnom periodu.

Zemljište se smanjuje, šume nestaju

Dragan Otašević iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ocijenio je na sjednici odbora da se poljoprivredno zemljište smanjuje zbog urbanizacije i manjeg bavljenja tom djelatnošću.

– Potrebna je trajna zaštita poljoprivrednog zemljišta. Da bi se spriječila degradacija poljoprivrednog zemljišta, potrebna je saradnja nadležnih.

Oko 60 odsto naše teritorije je pod šumama. Neophodno je poboljšati njihovo stanje i zaštita od raznih degradacija, posebno na jugu države.

Gubici šume najviše se evidentiraju na primorju-zaključuje on.