Marđonović: Vrijeme je da pričamo o ponudama, ne o potencijalima
Izvor, foto: Gradski portal
U Crnoj Gori stalno se priča o potencijalima, a vrijeme je da počnemo da razgovaramo o ponudama, kazao je direktor Zanatsko preduzetničke komore Boris Marđonović u emisiji “Takulin” Gradske RTV.
Marđonović je istakao da potrošaču sve mora biti jednostavno i dostupno, jer su se navike promijenile, a država može pomoći u tom smislu.
Kod nas, kako kaže, riječ zanatstvo ima pežorativnu asocijaciju, međutim, ona je povezana sa 154 zanata.
-Zanatstvo je u Crnoj Gori zastupljeno, ali nije vidljivo. Ono je u svakoj tržišnoj ekonomiji stub. Zanatom se bave ljudi koj imaju stručne vještine i znanja-istakao je Marđonović.
Na pitanje koja su to nova zanatska zanimanja u Crnoj Gori, Marđonović odgovara da ima puno novih zanimanja, od kojih je posebno istakao automehatroniku, za koju tvrdi da se interesovanja ne gase nego transformišu.
Marđonović ističe da se zanat u Crnoj Gori krije iza prerađivačke industrije.
-Razlika između prerađivačke industrije i zanata je što u zanatu ljudi koriste mašine samo kao pomoć, a ne za direktnu proizvodnju-pojašnjava Marđonović.
Govoreći o obrazovnom sisitem zanatlija u Crnoj Gori, ocjenjuje da je stanje jako loše, navodeći da se svi žale da im nedostaje kadar.
-U školama se uči teorija, a kada je riječ o vještinama, to je sasvim druga metodologija.
Stoga je potrebno da mladi kadar prolazi određenu obuku kako bismo ih osposobili za rad-poručuje Marđonović.
Ističe da su mnogi u jeku korona virusa zatvorili firme jer svoju djelatnost nijesu mogli održati u novim uslovima koji su bili pred njima, u većini slučajeva zbog nesnalažljivosti da pokrenu neki novi vid poslovanja.
-Pomoć od države u jeku korona virusa nije dolazila kako treba, a ni način na koji smo dobijali pomoć nije značio mnogo. To je bio jedan pogrešan mehanizam.
Do sada nijednoj Vladi nijesmo uspjeli ukazati na greške u tom smislu-kazao je Marđonović.
Vlada je, podsjeća, u drugoj polovini februara usvojila plan podrške crnogorskoj privredi u iznosu od 5,2 miliona eura, od kojih je 200.000 namijenjeno za zanatsku djelatnost.
Međutim, kako ističe, ovaj program nije bio zadovoljavajući, jer nijesu prihvaćene ključne sugestije.
-Postoji dosta zakonskih ograničenja kod državne pomoći, a malo je firmi koje mogu ispuniti sve uslove-objašnjava Marđonović i dodaje da u Crnoj Gori preko 100.000 ljudi živi od zanatstva.
-Neke od ovih ljudi sisitem ne prepoznaje, jer rade na crno. Trenutno je oko 3.800 registrovanih privrednih subjekata.
Postoji problem što prijave zanata stižu preko lokalnih samouprava i dešava se da stignu pogrešno prevedeni ključni dokumenti-kaže Marđonović, ističući da se trude da na terenu ponude mnogo više informacija i da zanat prikažu na pravi način.
-Crna Gora je 2009. usvojila zakon koji je ostao mrtvo slovo na papiru.
Sada je u proceduri izmjena i dopuna toga zakona, što zahtijeva promjenu 11 članova-navodi Marđonović i dodaje da upravo iz tog razloga traže novi zakon koji će na kvalitetan način regulisati sva prava zanatlija.
-Nacrt zakona će biti spreman u četvrtom kvartalu ove godine i očekujemo da će ga Vlada usvojiti.
Predlog je rađen po njemačkom modelu, uz konsultacije hrvatskog, slovenačkog i albanskog- kazao je Marđonović.
Očekuje, kaže, da će biti usvojen zakon po kojem će raditi i države iz regiona.
-Najveći nedostatak je što nemamo funkcionalni privredni krvotok, odnosno način na koji se obavlja djelatnost nije definisan.
Svako može da obavlja djelatnost bez osposobljavanja za određenu struku-smatra Marđonović.
On ocjenjuje da je dobro što većina zanatlija odlazi u Njemačku, jer na taj način stiču iskustvo. Međutim, dodaje, loše je što se većina njih ne vrati u Crnu Goru.
-Slobode i mobilnost su zagarantovane i ovdje se moramo nositi s tim i, naravno, osloboditi tržište u Crnoj Gori.
Neki programi Vlade koji su bili usmjereni ka privredi nijesu dali rezultate-kazao je Marđonović.
Država mora doprinijeti privredi, ističe, jer su bez tržišta uzalud sve mašine i alati.
-To su neke stvari koje pomažu konkurentnost na tržištu, i predstavljaju jedan od tri uslova za ulazak u EU.
Unija indirektno finansira interese i potrebe potrošača, građana i institucija i na taj način generiše tražnju u privredi-naveo je Marđonović.
Strani investitori su potrebni, zaključuje, i na njih ne treba gledati sa negativne strane.
