Bar, Crna Gora
20 Apr. 2024.
post-image

Lica ogledala i druge storije iz Haninog kista

Osebujni izmaštani i iz konteksta realnosti izmješteni svijet jakih boja i aluzija, stvoren kreativnom imaginacijom mlade akademske sikarke Hane Mirkov, na uvidu je domaćoj likovnoj javnosti u galeriji JU “Muzej i galerija” Tivat do šestog avgusta.

 Pod imenom “  Ispričaću ti priču”, Hana je kroz 25 radova u akrilu, crtežu, kombinovanoj tehnici-olovka, tuš, pero, predstavila svoje viđenje knjige “Antiki fagot”  uglednog tivatskog novinara i publiciste Maša Čekića, između čijih su korica ovjekovječene brojne priče i  legende iz istorije Boke Kotorske.

 -Priča koju sam na ovim radovima ispričala je šarena, izmještena iz očekivanog konteksta, čini nas onim što jesmo i nadahnjuje naše živote novom energijom. Ova sjajna knjiga sa divnim pričama me je jako podstakla da stvaram jer su mi tokom čitanja slike same dolazile i ja sam prosto morala da ih realizujem na ovaj način-kazala je Hana Mirkov na otvaranju izložbe .

U razgovoru za portal Feral.bar, Hana potvrđuje da svaki njen rad ima neku svoju priču:

- Mašo Čekić je napisao tu knjigu prije tri godine, dobila sam je na uvid, oduševila se nekim od tih priča sa naših prostora, i pokušala sam da na nekim slikama predstavim te legende. Ja i inače pokušavam da ispričam ono što sam već čula, da ilustrujem to na neki moj način. Nadam se da se ta priča vidi, kroz način na koji je prenosim-ističe Hana.

Naša sagovornica prihvata žanrovske odrednice nadrealizam i fantastika, kojima pojedini poznavaoci likovne umjetnosti opisuju njeno stvaralaštvo, kaže, najbliže su njenom radu, “sviđa mi se da to radim”.

Na ovim radovima dominiraju otvorene, jake boje, crvena i plava iznad svih. Hana ističe da joj one odgovaraju i po temperamentu i zbog načina rada.

-Svi me znaju kao veselu osobu, pokušavam da na platno  prenesem tu energiju. Otud i ove jake boje, crvena i plava su mi omiljene. Ovdje sam crteže htjela da malo odvojim od slika koje su same po sebi dosta jake, najviše zbog izrazitih boja. Crtežima sam davala malo živosti upravo akcenatima te jake plave i crvene, a sve u zavisnosti od figura u kompoziciji. Kod mene crvena uvjek označava ženske, a plava muške figure-dodaje sagovornica portala Feral.bar.

Specifikum, svojevrsna poetska signatura njenih slika i crteža, nalazi se  na licima aktera ovih radova:  naime, ta lica, poput De Kirikovih, nemaju crte.

-Uvijek kada vidite nečiji portret, idete ka tome da li poznajete tu osobu, to vas jednostavno samo ponese. Ja ne težim tome, već da osoba koja posmatra sliku bude ta koja može da se zamijeni sa osobom na platnu, da lice na platnu bude neka vrsta njenog ogledala-dodaje Mirkov.   

 U tradiciji starih mediteranskih majstora kista, i njeni radovi donose mistiku dalekih trgova i gradova, i razdraganost svojevrsnih likovnih oriđinala u mornarskim majicama, koje  prenosi  upečatljivim valerom i bogatim koloritom. 

-Umjetnica nudi vedru, poetizovanu vizuru stvarnosti, koju uklapa u svoje maštarije, dajući slikama vanvremensku dimenziju. Imaginarijum satkan od bića poput šahovskih, idiličnih enterijera nježno se i lako pohranjuje u memoriju posmatrača, pozivajući ga u nevjerovatno privlačan svijet-zapisala je za Hanino stvaralaštvo likovna kritika.

U kreiranju ovakvih slika,  na početku stvaranja djela, Hana pravi skicu sa kompozicijom, a “onda idu detalji”.  Ističe  da je uvijek skoncentrisana na kompoziciju, da je ne pretrpa “jer bi onda bilo previše svega”.

Činjenica da od rođenja živi na moru, determiniše atmosferu fluidnosti , neposrednosti i skoro organskog kontakta sa prirodom na njenim slikama:

 -Jeste, ja sam neko ko je sa primorja, ko je privržen moru i ko mu se uvijek  vraća  Dosta vremena provodim u prirodi, i dosta inspiracije odatle crpim-ukazuje Hana.

Otvarajući izložbu “Ispričaću ti priču”, direktorica JU Muzej i galerija Tivat Jelena Bošković navela je da je Hanin specifični slikarski izraz prepoznatljiv “ne samo u ovom gradu, državi, već i van granica”.

-Svaki Hanin rad je zasebna ilustracija nekog događaja, legende, specifičnog dijela grada, tradicije, situacije ili neke univerzalne vrijednosti. Po motivima koje poput scenografije postavi na slici, čak i onaj ko ne zna legendu, priču ili znamenitosti nekoga grada, može da ih upozna preko njenih slika. Naravno, Hanin senzibilitet za odabir tema i motiva budi kod posmatrača pozitivne osjećaje- rekla je Bošković.

Na pitanje Feral.bar kako podnosi “vrijeme korone”, umjetnica je odgovorila da joj u nekim aspektima ovakva situacija i prija, jer sada ima više vremena za rad.

-Nastavnik sam (likovnog vaspitanja u OŠ „Drago Milović”, op.Feral.bar) koji radi u školi, radili smo časove od kuće, pa sam to “vrijeme viška” mogla da iskoristim za slikanje. Autor, umjetnik,  mora biti aktivan, rad je za stvaraoca najbitniji. Imamo svi talenat, ali, treba ga njegovati i održavati, i zato je svakodnevni rad izuzetno bitan-rekla je na kraju razgovora za Feral.bar Hana Mirkov.

Biografija:

Rođena u Splitu 1989, Hana Mirkov je Srednju likovnu školu “Petar Lubarda” završila 2008.  na Cetinju, gdje je potom diplomirala na Fakultetu likovnih umjetnosti. Školovanje je nastavila na Accademia di belle arti di Bari u italijanskom gradu Bariju. Trenutno živi i stvara u Tivtu.

Apsolvent je posdiplomskih studija slikarstva, a do sada je imala sedam samostalnih i oko 30 kolektivnih izložbi. Učestvovala je na nekoliko desetina kolonija u Crnoj Gori i Srbiji. Članica je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 2012.