Stari Bar: Otvorena izložba “Tradicionalne nošnje Crne Gore”
Izvor, Barinfo
Foto: Barinfo, Opština Bar
Autor: Vesna Šoškić
Povodom Međunarodnog dana muzeja – 18. maja, i u susret Danu nezavisnosti Crne Gore, večeras je u Arhiepiskopskoj palati u Starom Baru otvorena izložba „Tradicionalne nošnje Crne Gore“ iz fundusa Zavičajnog muzeja Bara i kolekcije poznatih terzija Vaida i Nevine Turusković.
Postavku, koju čine dvadesetak nošnji iz raznih krajeva Crne Gore, priredili su Kulturni centar Bar i Zavičajni muzej, a otvorila je istoričarka umjetnosti i upravnica Zavičajnog muzeja, dr Anastazija Miranović.
-Tradicija, znanje, vještina, kreativnost, raznolikost, prožimanje, neodvojivost materijalne i nematerijalne kulture, kontinuitet, prenos s generacije na generaciju, ponos, pripadnost, identitet, poštovanje, razumijevanje, razmjena, komunikacija – ljubav, sve to sublimiraju u jednom, tradicionalne nošnje Crne Gore.
Nije slučajno što smo otvaranje večerašnje izložbe upriličili upravo u prazničnim danima kada obilježavamo Međunarodni dan muzeja – 18. maj i Dan nezavisnosti naše države – 21. maj- kazala je na otvaranju dr Anastazija Miranović.
Ona je istakla da je u jedinstvenom i najljepšem „muzeju pod otvorenim nebom” – Starom Baru, sa očuvanim fragmentima arheološke, srednjovjekovne i novovjekovne graditeljske baštine, najprirodniji susret pravoslavnog, islamskog i katoličkog etnosa/etosa.
-Ono što smo danas ne bi bili bez iskre u ognjištu, preslice, struke, džamadana, gusala i jatagana.
Ono što ćemo sjutra biti određuje naš odnos prema materijalnom i nematerijalnom nasljeđu koje u amanet i sjećanje ostavljamo generacijama koje dolaze.
Zvuci i mirisi Crne Gore, ambijent ljutog krša, posne zemlje, morskih praskozorja, rađali su istovremeni zor i prkos, ponos i skromnost u podvizima, dostojanstvo u porazima i siromaštvu, ljepotu življenja u bogatstvu i jedinstvu različitosti naroda koji determinišu kulturno i identitetsko biće Crne Gore.
Koret, zubun, džubeleta, kovčeg, baul, škrinja, puce, toka, botun – sinonimi su i stigmati što neraskidivo vežu i tvore specifikum karakternog lica Crne Gore.
Crnogorska, muslimanska, albanska, bokeška, spičanska, paštrovska, zubačka, bregasorska, šestanska, anamalska, krajinska, mrkojevska, neke su od tradicionalnih nošnji Crne Gore iz fundusa Zavičajnog muzeja i kolekcije Vaida i Nevine Turusković, koje publika može vidjeti na izložbi-kazala je dr Miranović.
Ona je istakla da je postavka priča o “malom”/ velikom, “običnom” čovjeku što obitava pod dostojanstvenom Rumijom i stamenim Lovćenom i Durmitorom.
Sve ono što s njihovih zaštitničkih vrhova, nadahnuto je kazivala dr Miranović, pogled hvata, jeste, zapravo, muzej stalne postavke ovdašnjeg života, čiji je djelić privremeno smješten u prostor velelepnog, arhiepiskopskog zdanja, za pamćenje i sjećanje, ko smo, što smo, gdje pripadamo, jer to ponekad zaboravljamo.
-Raznolikost kulturne baštine Crne Gore najbolje reprezentuju kontinualni, identitetski tok trajanja crnogorske države.
Multikulturalnost, multikonfesionalnost i multietničnost ovdašnjih prostora, ključni su indikatori viševjekovnog formiranja svojevrsnog mozaika crnogorskog identiteta.
Kulturološka heterogenost stvaralačkih praksi i prožimanje amalgamiranih diferentnih kulturnih slojeva na ovom tlu, predstavljaju Crnu Goru kao jedinstven kulturni prostor supstituisan zajedništvom različitosti-poručila je još, između ostalog, na otvaranju izložbe dr Anastazija Miranović.
Najpoznatiji kolekcionari i terzije u Crnoj Gori, Vaid i Nevina Turusković, koji su dobili brojne nagrade za svoj rad, više od tri decenije bave se tim dragocjenim zanatom i vrijedni su čuvari naše tradicije.
Svečanost otvaranja zanimljive i veoma atraktivne postavke, muzikom je upotpunila pijanistkinja Ana Vukazić, koja je svirala kompozicije, koje, takođe, odslikavaju našu tradiciju, autora iz poznate crnogorske dinastije, Mirka Petrovića.
Publika izložbu nošnji Crne Gore, u Arhiepiskopskoj palati u Starom Baru, može pogledati do kraja maja.
