Bar, Crna Gora
23 Apr. 2024.
post-image

Crmničani vide šansu u seoskom turizmu

Izvor: Dan

Autor: Dragan Stojanović

Foto: Privatna arhiva

Posljednjih godina seoski turizam u Crmnici ima sve više poklonika, koji traže autentične ambijente u nezagađenoj prirodi.

Zainteresovanost stranih i domaćih gostiju podstaklo je domaćine na obnovu sela, koja su na području Crmnice brojna i raznolika. Na ovom području ima puno nezagađenih izvora vode, zdrave hrane, voćnjaka i vinograda, čist vazduh i gostoprimivi domaćini.

Oživljavaju sela u Crmnici, i sve je više mladih koji se vraćaju na svoju đedovinu, sade vinograde i dočekuju turiste u zaleđu Skadarskog jezera.

Poznati crmnički vinar Ilija Klisić kaže da je seoski turizam u Crmnici lijepa dopuna drugim vidovima turizma. Gost može, u kombinaciji sa kupanjem na morskoj ili jezerskoj plaži, spavati u planinskom selu, na blagoj planinskoj klimi, planinariti, piti izvorsku vodu i time svoj odmor učiniti sadržajnijim i osmišljenijim.

 - Seoski turizam je zadnjih godina u žiži interesovanja starnih i domaćih gostiju. Istina, bio je u opadanju zbog pandemije korone koja je zahvatila cijeli svijet, i nije zaobišla ni naše područje.

Ipak, i u takvim uslovima se nešto odrađivalo. U Crmnici su domaćini puno uložili u smještajne kapacitete, napravili bungalove - mala etno sela.

Svi ti domovi za smještaj turista su urađeni tako da im nema mane i da su ne znam gdje, a ne u selima. Svi mi možemo na ih dočekamo pravi način kako to domaćinima i dolikuje, jer su mještani Crmnice prepoznati kao gostopriman narod.

Domaćinski se odnosimo prema svakom gostu, od koga očekujemo neku zaradu - kaže on i ističe:

- Nadamo se boljitku, ili bar da zadržimo prošlogodišnji trend i ove godine, iako nam neki događaji ne odgovaraju. U našem okruženju je rat, i nikom ne može donijeti ništa lijepo, samo izgubljene živote.

To mora na neki način da se osjeti i na našem području, jer su ti događaji u okruženju, rat - nije to tako daleko od nas... Sad i ne toliko, ali kasnije može daleko više. U našoj opštini ima gro gostiju koje mi priželjkujemo, a upravo sa tih područja.

Oni nam godinama donose profit. Plašim se da ovu sezonu već nismo izgubili. Ti novi gosti koji bi eventualno došli ne bi bili tolike platežne moći.

Znamo kako je to do sada bilo, i da su Rusi, Ukrajinci i uopšte taj istočni dio najviše trošio.

Ovdje su upravo ti državljani kupili dosta nekretnina, pa imaju svoje goste ili dovode turiste. Svi ti drugi koji dolaze u aranžamanu sa agencijama, sve je unaprijed rezervisano, uplaćeno, ti ljudi samo dođu u obilazak, posjete i gledaju. Nemamo mi mnogo koristi od tih turista.

Klisić kaže da se nema kud, već da se domaćini već pripremaju za novu turističku sezonu na selu.

- Mi smo svega pripremili i proizveli daleko više nego što će biti potražnja ove sezone. To, prije svega, mislim na smještajne kapacitete, zatim degustacije vina, rakije...

Mnogi domaćini su malo i proširili ponudu, jer imamo proizvođača koji prave razne dzemove, pekmeze, razne sokove, od recimo trešnje, višnje, marele, drenjine, kupine i drugih plodova iz prirode.

Tu su i naši razni ukusni specijaliteti. U mom slučaju su to pršuta, sir i masline, uz degustaciju vina. U Crmnici su domaćini napravili odličan brend više vrsta vina, tako da naša lepeza, što se tiče vina, potpuno ispunjana crvena vina, vranac, bijela vina od naše autohtone sorte, ali i drugih sorti.

 Par vinara prave i izuzetno kvalitetna roze vina. Svi gosti koji su nas do sada posjetili bili su izuzetno zadovoljni kvalitetom naših domaćih proizvoda. Takođe, nudimo i šarana, ukljevu, domaći hleb, med, priganice.

A sve je to spremno ako, ponavljam, ne bude problema u okruženju - priča Ilija Klisić.

Vratiti se lovnom turizmu

Klisić ističe da je područje Crmnice Bogom dano za lovni turizam.

- Istina, nakon ukidanja linije Bar-Bari i te veze sa Italijom izgubljeno je puno. U Bar je ondašnjim feribotom "Sveti Stefanˮ dolazilo puno lovaca iz Italije, koji su tu ostajali u lovu i po desetak dana.

Sada su oni našli neku drugu, bolju i jeftiniju destinaciju, kvaliteniju za lov. Zaista bi valjalo oživjeti lovni turizam - kaže Klisić.