Naukom do boljeg korišćenja crnogorske “plave njive”
Ribarska luka u južnom dijelu primorja Crne Gore, čija je gradnja u planu, obezbijediće dovoljan broj sigurnih vezova za crnogorske ribare, a biće i još jedna turistička atrakcija ulcinjske regije, smatra direktor kotorskog Instituta za biologiju mora dr Aleksandar Joksimović.
-Trenutno su ribari primorani da koriste određeni broj vezova u postojećim lukama i marinama koje nisu ciljano ribarske luke, što ih dodatno administrativno opterećuje. Posebno je ovaj problem izražen ljeti, u jeku turističke sezone kada u našim lukama i marinama boravi veliki broj jahti-objašnjava Joksimović.
Upravo su naučnici Instituta za biologiju mora ukazali na neophodnost ove luke, u okviru procesa pregovora Crne Gore sa EU kroz radnu grupu 13-Ribarstvo.
Oni su učestvovali i u izradi Strategije ribarstva Crne Gore 2015 – 2020 sa akcionim planom za prenošenje, implementaciju i sprovođenje pravne tekovine EU Poglavlje 13-ribarstvo, gdje su poseban značaj dali obezbjeđivanju ribarske infrastrukture i logistike na obali.
-Uz podmlađivanje ribarske flote, čija je prosječna starost blizu 50 godina, moraju se osigurati bezbjedni vezovi za ribarske brodove-kazao je Joksimović.
On ističe da razvoj modernog ribarstva u mnogome zavisi od logistike na obali.
-Kada ribari budu imali sigurnu ribarsku luku, sigurno će mirnije da spavaju, jer sada svako nevrijeme i vjetar nose opasnost od kidanja vezova i oštećenja brodova. Poznato je da je izuzetno opasan i jak južni vjetar koji se od Otranskih vrata razvija i snažno pogađa obalu Crne Gore.
Kada se izgrade i osposobe i prva mjesta iskrcaja ulova na obali, ribari će imati olakšanu mogućnost iskrcaja i prodaje ulova u kontrolisanim uslovima. Ovo svakako daje i novi impuls, kontroli od strane nadležnih institucija, ali i daje bolje i preciznije statističke podatke o ostvarenom godišnjem ulovu svih ribara. Ovako razvijeno i modernizovano ribarstvo je budućnost primorskog regiona Crne Gore, a našem društvu šansa da ima što više zdrave hrane iz mora na svojim trpezama-navodi Joksimović.
Prema njegovim riječima, istraživanja resursa morskog ribarstva koja Institut kontinuirano sprovodi, u okviru nacionalnih Vladinih programa, za potrebe Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja ali i kroz međunarodne naučne ekspedicije (MEDITS i MEDIAS), pokazuju dobro očuvan riblji fond u crnogorskom moru, u odnosu na druga područja Jadrana, gdje su aktivne i operativne velike i moćne flote Italije i Hrvatske.
-Upravo ova činjenica nam daje za pravo da na svim sastancima Generalne Komisije za ribarstvo Mediterana, argumentovano tražimo izuzeće Crne Gore od restriktivnih mjera, odnosno Odluka o smanjenju broja ribolovnih dana i ulova, kako za demerzalne, tako i za pelagične resurse.
Na ovom planu izvojevali smo ključne bitke, te se za sada odluke GFCM i EU, ne odnose na zemlje koje imaju male flote i ostvaruju male ulove na godišnjem nivou. To je za ribarstvo Crne Gore od izuzetnog značaja, jer želimo da osnažimo i modernizujemo našu flotu, sigurnim i jakim brodovima, koji mogu ostvariti bolje ulove-kazao je Joksimović.
On smatra da ova čijenica daje šansu i prerađivačkoj industriji koja uz pomoć evropskih fondova, treba da otvori male porodične fabrike za preradu ribe i ribljih proizvoda u zaleđu crnogorskog primorja.
-Ovakav finalni proizvod svakako će imati veću ekonomsku vrijednost od sirove ribe. Ovi proizvodi treba da nađu put i do turističke gastronomske ponude naših hotela i restorana, o čemu svakako treba povesti računa. Naravno, treba i povećati potrošnju proizvoda iz mora naših stanovnika, s obzirom da hrana iz mora obiluje zdravim proteinima i omega masnim kiselinama-navodi Joksimović.
U svim aktivnostima vezanim za ovu privrednu djelatnost, kao važnu kariku, direktor Instituta ističe značajnu ulogu ribara, kao članova svih nacionalnih radnih Grupa vezanih za ribarstvo.
-Oni su zapravo i najvažniji subjekat, jer bez njih i ne bi bilo ribarstva. Koliko je to težak i zahtjevan posao, znaju samo oni. Njihove sugestije i komentari su od velike važnosti prilikom svih inicijativa i projekata koji se tiču ribarstva. Koliko je god moguće, uvijek prihvatamo sugestije i radimo da njihov interes bude maksimalno zastupljen-ističe joksimović.
Kao naučnoistraživačka organizaciona jedinica Univerziteta Crne Gore, Institut je spona između ribara, njihovih potreba i zahtjeva, i administracije Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.
-Zbog povjerenja u Institut, sve što zapaze, oni nam odmah jave, pitaju nas za mišljenje, traže naučne odgovore za procese i promjene u moru, koje zapažaju. Tom obostranom komunikacijom, obogaćujemo znanja, i dolazimo do veoma važnih podataka.
Posebno smo posvećeni pojavi novih invazivnih vrsta, čiju pojavu bilježimo poslednjih godina. Ribari rado primaju na brodove naučne ekipe Instituta, koje u svojim redovnim aktivnostima, na najbolji način dolaze do izvornih podataka o stanju našeg ribljeg fonda-navodi Joksimović.
S druge strane, dodaje, Ministarstvo u Institutu ima pouzdanog naučnog partnera, posebno u dijelu donošenja važnih odluka, utemeljenih na naučnim podacima.
-Na taj način smo svi zajedno sigurni, da ribarstvo mora biti održivo, poštujući sve principe i kodekse odgovornog ribarstva, koje inače decenijama njegujemo u Crnoj Gori-kaže Joksimović.
On ističe i da je široka lepeza međunarodne saradnje Instituta u dijelu mediteranskog i jadranskog ribarstva, ekositema mora, što dokazuje i veliki broj realizovanih i projekata koji su u toku, a u kojima je Institut nezaobilazan partner.
-Naša želja je da što bolje iskoristimo našu “plavu njivu” i da, što je više moguće, podignemo nivo korišćenja zdrave hrane iz mora u našem društvu-zaključuje Joksimović.
*Fotografije: UCG
