Zašto turistička sezona ne može biti impresivna
Izvor: CdM
Autor: Aleksandra Obradović
Foto: CDM, Feral.bar
Iako su iz Ministarstva ekonomskog razvoja (MER) uvjereni da će Crna Gora ove godine dostići prihode iz rekordne 2019. godine, odnosno preko milijardu eura, a mandatar Dritan Abazović tvrdi da će predstojeća turistička sezona biti impresivna, ipak, zbog globalne krize i ruske invazije na Ukrajinu, prognoze nisu ohrabrujuće.
-Kad se daju projekcije bilo koje vrste, pa i ove vezane za predstojeću turističku sezonu, treba imati u vidu da se radi o nagađanjima jer ne postoji niti jedan naučni dokaz koji nam daje za pravo da sa sigurnošću možemo reći kakva će biti sjutrašnjica-kaže za CdM prof. dr Vasilije Kostić sa Fakulteta za menadžment Herceg Novi i predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca.
Prema njegovim riječima, možemo samo na osnovu posrednih činilaca koji konstituišu okruženje u datom trenutku ili vremenskom intervalu, govoriti o većoj ili manjoj vjerovatnoći da se neki događaj ili stanje realizuje.
-Sagledavanjem posrednih činilaca koji konstituišu okruženje za predstojeću turističku sezonu ne uliva optimizam, meni barem, a daleko od toga da očekujem “impresivnu” turističku sezonu.
Mislim, da u datim okolnostima, gajiti značajan nivo optimizma, u pogledu turističke sezone, nije realno i vjerovatno je motivisano političkim ciljevima odnosno političkom promocijom- ističe je Kostić.
U prilog ovakvom mišljenju, pojašnjava on, idu razlozi koji prije djeluju pesimistično, a kamo li da ulivaju optimizam: politička nestabilnost, inflacija koja se zahuktava, poremećeno snabdijevanje poljoprivrednim i drugim proizvodima, rat u zemljama koje su bile značajna emitivna tržišta za crnogorski turizam, “pad kupovne moći stanovništva i mnogo čega drugog da ne nabrajam”.
Ako se, ipak, smatra Kostić, govori o značajnim iznosima kada je u pitanju očekivani turisitički promet odnosno prihod za predstojeću sezonu, onda bi bilo elementarno korektno, javnosti radi, imajući u vidu stopu inflacije koja prevazilazi 10 odsto, baratati sa fizičkim a ne vrijednosnim veličinama jer manji fizički obim prometa za 10 odsto može dati isti finansijski iznos pri isto tolikoj inflaciji.
Pri važećim stopama inflacije, navodi sagovornik CdM-a, standard je da se poslovni rezutati, pa i projekcije rezultata u budućnosti, sagledavaju kroz fizičke veličine kako bi se izbjeglo obmanjivanje proisteklo iz rasta cijena i time manje predstavljalo većim.
-Imajući u vidu sve navedeno, vjerujem da turistička sezona u finansijskim pokazateljima može biti na nivou prošlogodišnje, što bi značilo da bi fizički obim prometa mogao biti manji prvenstveno zbog četiri ključna činioca: političke nedstabilnosti, inflacije, poremećenog lanca snabdijevanja i rata u Evropi-zaključio je u izjavi za CdM Kostić.
Foto: CdM
Nedavno je sekretarka Odbora udruženje turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore Sanja Marković ocijenila da je prošla godina ulila veliku nadu svima koji rade u turizmu i ugostiteljstvu, ali i pratećim djelatnostima poput saobraćaja i trgovine.
U poređenju s rekordnom 2019. godinom, broj turista dostigao je 63 odsto 1,7 miliona, a noćenja 68 odsto ili 9,9 miliona. Prihodi su dostigli 69 odsto onog iz uporedne godine i iznosili su 754,1 miliona eura.
-Najviše dolazaka protekog ljeta ostvarili su gosti iz regiona – 55 odsto, dok su turisti iz Rusije i Ukrajine imali 21 odsto noćenja ili oko dva milona.
Nažalost, zbog neizvjesne dužine oružanog sukoba u Ukrajini sa snažnim posljedicama na privredna dešavanja u Evropi, teško je predvidjeti tok sezone i nastavak oporavka turističke privrede-istakla je Marković ranije za Gradski portal.
Marković je saopštila da su rezervacije za predsezonu bile dobre, ali je sa eskalacijom sukoba „došlo do usporavanja i zastoja“.
Za sad su otkazane samo rezervacije sa ruskog i ukrajinskog tržišta. Međutim, postoji potencijalni rizik otkazivanje i onih za goste iz država koje se graniče s Ukrajinom i Rusijom – upravo zbog rata i izbjegličke krize.
Prema podacima iz 2021. godine, gosti iz Ukrajine u ukupnom kolektivnom smještaju su ostvarili 9,25 odsto, a Rusi 12,1 odsto.
-Trebaće vremena za povratak Rusa, trebaće vremena za povratak Ukrajinaca, ali mi makar u osnovnom smještaju moramo da se dominantno preorjentišemo kao Hrvatska, kao Francuska, Italija, Španija, Portugalija, Grčka, Turska, na najjača emitivna tržišta Zapadne Evrope, jer bez toga nema održivog turizma-rekao je za TV Nikšić dekan Fakulteta za biznis i turizam, prof. dr Rade Ratković.
Foto: CDM
Izvjesno je kažu turistički poslenici da će Crna Gora i ovog ljeta biti upućena na turiste iz regiona, ali to nije dovoljno za održivu turističku sezonu.
Kako se priprema Dubrovnik: Temelj kvalitet, a ne niske cijene
Gotovo 300.000 Rusa i Ukrajinaca turistički je prošle godine boravilo u Hrvatskoj. Kao i većina mediteranskih odredišta, i Dubrovnik je pogođen nedostatkom ruskih, ukrajinskih, ali i azijskih gostiju.
Budući da je izrazita aviodestinacija, takmiči se s velikim tržištima Španije, Grčke ili Turske. Ovog ljeta iz Dubrovnika će se letjeti ka 70 evropskih i svjetskih destinacija.
Turističku strategiju, kažu turistički radnici Dubrovnika, temelje na kvalitetu, a ne niskim cijenama.
-Iako se oslukškuju ponašanja konkurenata, poput Španije, Grčke ili Turske, koje se takođe bore za goste, Dubrovnik se neće cjenovno takmičiti.
Bolje pružiti bolju i kvalitetniju uslugu na većem nivou nego ići sa damping cijenom, pa onda pružiti lošiju uslugu-kazali su za Al Jazeeru turistički poslenici Dubrovnika.
Procijenjena zarada je manja, s obzirom na veće troškove turizma i inflaciju.
