Vulić: Uvažavanje različitosti mora biti snažno i iskreno na svim nivoima
Izvor: Radio Kotor
Autor: Sanja Čavor
Foto: FB Sabrija Vulić
Predsjednik Savjeta Muslimanskog naroda u Crnoj Gori Sabrija Vulić je za program Radio Kotora danas govorio o normativnom, institucionalnom okviru i stanju u oblasti zaštite prava ove nacionalne manjine.
Prema njegovim riječima, Crna Gora u teoriji vjerovatno ima najbolja zakonska akta i rješenja koja se tiču manjinskih naroda, ali je u praksi situacija drugačija.
-Ako se sve što je napisano zaista poštuje, prava nacionalnih manjina u tom smislu trebala bi biti na visokom nivou.
Tu najprije mislim na Zakon o ljudskim i manjinskim pravima koji i definiše status šest nacionalnih savjeta koji postoje u Crnoj Gori.
Oni bi trebali da predstavljaju krovne organizacije u okviru kojih nacionalne manjine mogu ostvarivati svoja prva. S tim u vezi, postoji više nejasnoća.
U prvom redu mislim na definisanje statusa tih savjeta, jer je još uvijek neprecizno određen. Zato i postoji nedoumica da li predstavljamo udruženje građana, nevladinu organizaciju ili nešto treće.
To je tema koju kandiduju predsjednici savjeta u razgovoru sa svim ministrima u crnogorskoj Vladi već 14 godina-pojasnio je Vulić za emisiju “Multikultura”.
S druge strane, kaže, Zakon o manjinama im donosi više mogućnosti za ostvarivanje prava, kao i Zakon o ljudskim i manjinskim pravima koji definiše status Fonda za manjine preko kojeg bi pripadnici nacionalnih manjina trebali da ostvaruju svoja prava, ali i realizuju projekte koji se tiču zaštite kulturnog i nacionalnog identiteta manjinskih naroda.
-U tu svrhu, država svake godine izdvaja oko million eura, a ona se u posljednje vrijeme ne raspoređuju na nacionalne savjete, već upućuju raznim udruženjima, nevladinim organizacijama i pojedincima koji kandiduju svoje projekte kod Fonda za manjine.
Tu je i Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina CEKUM koji takođe ima svoje nadležnosti.
Moram priznati da nacionalni savjeti do sada nisu ostvarili baš dobru saradnju sa ovom organizacijom, jer ona na izvjestan način i dalje neodređeno pliva kao ostrvo u moru.
Trudimo se da kroz sva pomenuta, pravna akta i organizacije realizujemo svoje aktivnosti, doprinesemo afirmaciji manjinskog stanovništva u Crnoj Gori i pomognemo u izjednačavanju prava u mnogim aktivnostima-kaže Vulić.
Napominje da je na popisu iz 1991. godine u našoj zemlji bilo 13,5 odsto onih koji su se nacionalno izjašnjavali kao Muslimani.
-Danas taj procenat iznosi 3,3 odsto. Naš status u državi dodatno je ugrožen činjenicom da Muslimani nemaju svog autentičnog predstavnika u državnom parlamentu, dakle, u Crnoj Gori ne postoji stranka sa muslimanskim predznakom-podsjetio je Vulić.
Napominje da su političke partije sa nacionalnim predznakom, uglavnom te koji su vrhovni predstavnici manjinskih naroda u Crnoj Gori.
-U posljednjih 20 godina u svim sastavima Vlade naše države bio je samo jedan ministar koji se nacionalno izjašnjavao kao Musliman.
Činjenica da smo jako prisutni u građanskim strankama govori o nama, a to da onih koji se nacionalno izjašnjavaju kao Muslimani danas nema na značajnim, političkim funkcijama u državi, više govori o ostalima.
Upravo je zapošljavanje oblast društvenog života u kojoj je diskriminacija najzastupljenija-smatra Vulić.
Poručuje da im nije potreban suživot, već život u punom smislu te riječi.
-Izjavljivao sam već da ću biti najsretniji onog trenutka kada budu ukinuti svi nacionalni savjeti.
To će značiti da je crnogorsko društvo dostiglo svojevrstan napredak i da tada neće postojati potreba da branimo svoj nacionalni i kulturni identitet, već da smo sastavni dio njega unutar države kojoj pripadamo-navodi Vulić.
Međusobne predrasude su takođe povodi za etičko udaljavanje i diskriminaciju, a lokalne samouprave, ističe, moraju preuzeti veću odgovornost za implementaciju lokalnih, javnih politika, promovisanje demokratske kulture i u tom smislu imati proaktivan pristup.
-Rođen sam i odrastao u Kotoru, gradu koji vjekovima baštini i uvažava kulturu različitosti.
Bio sam prilično iznenađen kada sam u jednom istraživanju, sprovedenom prije godinu i po dana, saznao da je na području opštine Kotor najveća distanca izražena prema građanima koji se nacionalno izjašnjavaju kao Muslimani.
Razgovarao sam sa ljudima i shvatio da pomenute rezultate istraživanja tumače veoma površno.
Međutim, trebamo gledati širu sliku. Ona, između ostalog, podrazumijeva, prihvatanje i uvažavanje drugačijih stavova, porijekla i običaja.
Tolerancija se mora praktikovati na svim nivoima-poručio je Vulić, ocijenivši odličnom saradnju sa predsjednicima ostalih pet nacionalnih savjeta u Crnoj Gori (Albanaca, Bošnjaka, Hrvata, Srba i Roma).
