Mladi reporteri UNICEF-a pozivaju na brižniji odnos prema prirodi
Izvor, foto: UNICEF Crna Gora
Djeca i mladi trebalo bi da budu više informisani o živim vrstama koje nas okružuju, a odrasli treba da budu uzori za očuvanje prirode, poručili su UNICEF-ovi mladi reporteri prilikom posjete Akvarijumu Boka u Kotoru.
Povodom Međunarodnog dana planete Zemlje (22. april) mladi reporteri, uz pomoć stručnih saradnika Instituta za biologiju mora, naučili su da je mikroplastika najveća prijetnja bogatom morskom ekosistemu Jadrana.
UNICEF-ovu mladu reporterku Dunju Đuranović rastužila je priča o opasnostima koje vrebaju morske kornjače.
-Čula sam da gliseri često pređu preko njihovih oklopa i povrijede ih, kao i da gutaju plastiku i dave se u plastičnim kesama.
Voljela bih da moji vršnjaci, isto kao i ja, pomognu očuvanju prirode-rekla je Dunja.
Njen kolega reporter Simon Perović bio je fasciniran hobotnicom.
-Mislim da mladi u Crnoj Gori nemaju dovoljno znanja o morskom svijetu, naročito o onom u Jadranskom moru.
Treba da saznamo što više možemo, jer mnoge ugrožene vrste zavise od nas-zaključio je Simon.
Mlada reporterka Helena Ivanović vjeruje da odrasli treba mladima da budu model ponašanja i odnosa prema prirodi.
-Mislim da bi što više mladih ljudi trebalo da bude uključeno u ovakvu vrstu obilazaka. Nijesmo dovoljno informisani o ovakvim prilikama-rekla je Helena.
Andrej Šljivančanin bio je oduševljen morskim konjicima, ražama, raznim ribama.
-Bio sam razočaran kad sam čuo da ljudi nijesu zainteresovani za vrste koje imamo u Akvarijumu već da traže neke egzotične vrste, poput ajkula-rekao je mladi reporter.
Tamara Mitrović iz Instituta za biologiju mora informisala je mlade reportere da, prema posljednjim podacima, u Jadranskom moru živi 456 vrsta riba, od kojih je 46 novih i invazivnih vrsta.
Ona je rekla da je Mediteran „vruća tačka“ zbog ekstremnih faktora koji utiču na promjenu biodiverziteta, smanjenje populacija ili vode, do nestanka vrsta.
-Navela bih primjer ribe strijelke ili zubuše.
Do sad je bilo poznato da ona ne živi u vodama s temperaturom ispod 14 stepeni Celzijusa, međutim, danas je nalazimo i u srednjem i sjevernom Jadranu, što jasno govori o klimatskim promjenama koje svakako predstavljaju jedan od glavnih razloga za ugrožavanje biodiverziteta- rekla je Mitrović.
Ona je apelovala na ribare da obavijeste nadležne institucije ako primijete neku novu vrstu i dodala da vjeruje da mladi mogu uraditi mnogo za dobrobit prirode i živog svijeta.
-Moj generalni utisak je da idemo u dobrom pravcu zbog toga što se priča o globalnom zagrijavanju i zagađenju mora sve više plasira na društvenim mrežama, kao što su TikTok, Instagram ili popularni Netfliks.
Mislim da je to veoma važno za mlađu populaciju jer mladi su, prije svega, okrenuti društvenim mrežama-kazala je Tamara Mitrović.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander istakao je istraživanje javnog mnjenja, koje je u oktobru 2021. sproveo IPSOS, uz podršku Britanske ambasade u Podgorici i UNICEF-a.
Prema tom istraživanju, tri četvrtine građana Crne Gore saglasno je s izjavom da su klimatske promjene prijetnja čovječanstvu. S druge strane, svaki deseti građanin ne slaže se s ovom izjavom.
-Postoji niz dokaza da su zagađenje i klimatske promjene direktna prijetnja za sposobnost djece da žive, rastu i razvijaju se. Nijedno dijete ne zaslužuje zagađen vazduh, vodu i hranu.
Svako dijete zaslužuje bezbjednu i prosperitetnu budućnost. Zato su klimatske promjene problem svih nas.
Na Međunarodni dan planete Zemlje, UNICEF poziva sve aktere da zaštite budućnost djece i odmah preduzmu akcije za prevenciju daljih klimatskih promjena i degradacije životnog okruženja-rekao je Santander.
On je dodao da je na globalnom nivou UNICEF procijenio da su zahtjevi za klimatskim akcijama postali sve više povezani s djecom i s univerzalnim pojmovima ekonomske i socijalne pravde.
-Ekološka i klimatska pravda sve više se traže formalnim putem − kroz klimatske parnice.
Na globalnom nivou, broj slučajeva povezanih s klimatskim promjenama više nego duplo je porastao od 2015. godine. Preko 800 predmeta podnijeto je između 1986. i 2014, dok je preko hiljadu predmeta podnijeto u posljednjih šest godina-navodi se u UNICEF-ovom izvještaju Izgledi za djecu u 2022.
