Kotorski biskup: Katoličkoj crkvi mnogo imovine oduzeto
Izvor: Dan
Autor, foto: Mirjana D. Popović
Katoličkoj crkvi je mnogo imovine nepravedno oduzeto i njen povraćaj je osjetljivo i važno pitanje, to je ispit na koji su pozvane sve strukture vlasti na svim razinama (nivoima), kaže u razgovoru za "Dan" kotorski biskup, monsinjor Ivan Štironja, koji je u Katedrali Svetog Tripuna održao svečanu svetu misu povodom Uskrsa.
Ističe da je povraćaj imovine mukotrpan i skup posao.
– Ispit bi trebali položiti jer je to i moralno pitanje. Ako govorimo o gradu Kotoru, onda se tu radi o više crkava, samostana, i ostalih građevina u koje su bile smještene razne crkvene ustanove.
Dobro bi bilo sjesti i vidjeti što je Katoličkoj crkvi od posebna interesa, bolje rečeno od vitalne važnosti. Time bi se pokazalo da država sa svojim strukturama vrjednuje svu tu kulturnu baštinu Katoličke crkve, te da je spremna pomoći da se sačuva njezin identitet i njezino vlasništvo.
Vidimo u povijesti (prošlosti): državni sustavi (sastavi) prolaze, Crkva ostaje. Pred nama je velika zadaća, mukotrpan i skup posao, i nimalo lagana borba pa i zbog, puno puta, nelogičnih zakona i pravila igre, kaže biskup Štironja.
Izraz "suživot", često upotrebljavan kad se govori o vjekovnoj tradiciji zajedničkog bitisanja u Kotoru, ne odražava suštinu hrišćanskih međuljudskih odnosa.
– Živimo u svijetu kad se jako naglašava tolerancija, podnošljivost. To je dobro. Ali je samo to porazno za nas kršćane kojima je Učitelj zapovjedio ljubav kao mjerilo ljudskih međuljudskih odnosa. Kršćansko opredjeljenje, po primjeru Krista – Učitelja jest ljubav. Raspet u mukama na križu Isus je zagovarao svoje neprijatelje i molio Oca da im oprosti.
I sama činjenica da nas je pozvao da praštamo svojim neprijateljima potvrđuje da je njegova logika utemeljena na nadnaravnim principima jer to čovjeku nikada ne bi palo na pamet.
Dakle, put kršćanina je kršćanska ljubav a život, onaj koji nam Krist nudi kao svoj put, koji vodi cjelovita čovjeka u vječnu istinu i vječni život: Ja sam Put, Istina i Život (Iv 14,6)-navodi dr Štironja i dodaje da "pitanje `miješanih brakova` i slavljenje dva kalendarska Božića, dva kalendarska Uskrsa… zaista upućuje na mogućnost jedinstva u različitosti".
-Valja imati na umu da je temeljno kršćansko polazište jedinstvo i zajedništvo. Evanđelist Ivan donosi "svećeničku molitvu" u kojoj Isus moli za sve one radi kojih je poslan u svijet. "Oče sveti, sačuvaj ih u svom imenu koje si mi dao: da budu jedno kao mi" (Iv 17, 11). Ideal je dakle biti jedno u Bogu.
Zato, ne može biti ideal slaviti dva Božića i dva Uskrsa. Ideal je slaviti zajedno Božić i Uskrs, ali slavljenje dva Božića i dva Uskrsa može biti dobar put do zajedničkoga slavlja jednoga te istog Božića i jednoga te istog Uskrsa, na slavu i hvalu jednomu jedinomu Bogu.
Katolička crkva na čelu sa svojim učiteljstvom jako naglašava ekumenizam odnosno jedinstvo doktrinarno, liturgijsko i upravno do kojega bi trebao dovesti ekumenski put.
Katolička crkva ima svoj zakon, pravne okvire u kojima se kreće. Tako postoje zakoni i kad je u pitanju mješovita ženidba. Ti su zakoni obvezujući za cijeli katolički svijet.
Zato se kod katolika ne može zakonski dogoditi da se neko ko je kršten u Pravoslavnoj crkvi ponovno krsti, hoću reći pojam "prekrštavanje" koji se čuje, pojam potpirivanja razdora i netrpeljivosti, jednostavno ispolitizirana i nedobronamjerna terminologija-naglašava biskup.
Postoje susretanja i pokušaji zajedništva sa vjerskim zajednicama – islamskom, jevrejskom, pravoslavnom (SPC) na svim nivoima.
– Zajedništvo je dinamična kategorija i uvijek može biti bolje i moralo bi težiti prema boljemu. A može biti bolje samo ako ga se gradi na dobrim temeljima istine i pravde. Vjerske su zajednice vrlo važna karika u izgradnji boljega društva.
Katolička je crkva kroz svoju višestoljetnu prisutnost na ovim prostorima dala i daje svoj veliki doprinos. To potvrđuje i golema baština s kojom je ušla u nove granice današnje Crne Gore.
Saradnja na svim područjima uvijek može biti bolja. Što se tiče kršćanskih zajednica, mislim da bi za sve trebalo važiti pravilo: Što smo bliži Isusu, bliže smo jedni drugima.
Osobno mislim da bismo više pridonijeli izgradnji boljega društva ako bismo poslušali Kristovu riječ: Istina će vas osloboditi (Iv 8,32). Morali bismo još više poraditi na međusobnom uvažavanju, iskrenosti i istinoljubivosti.
Ne bismo se smjeli gledati samo pod političkim profilom-ističe biskup Štironja.
Dodaje da je čovjeku najpotrebnije spasenje duše, osigurati duši vječni mir, spokoj i radost u vječnosti.
– Ako to osiguramo, onda smo osigurali i uskrsnuće tijela o Sudnjem danu, što bi trebalo da bude preokupacija i molitva svakog hrišćanina i svakoga dana. Najizvrsniji put do spasenja duše jest vjera u Krista, provođenje u život njegovih evanđeoskih uputa, svakodnevno druženje s njim u molitvi.
Možemo to reći i ovako: prakticiranje Kristove ljubavi, praštanja i milosrđa, što nam donosi unutarnji mir i radost. Kršćani imaju potrebu za duhovnim te im zato nije najvažnije "imati", tj. materijalno se bogatiti, nego im je najvažnije "biti", ponajprije biti i ostati dijete Božje do kraja zemaljskoga života.
To je u skladu s Isusovom porukom: Ako se ne obratite i ne postanete kao djeca, nećete ući u kraljevstvo nebesko (Mt 18,3). Stoga je neprihvatljivo za nas kršćane da život svedemo samo na tijelo i tjelesno blagostanje.
Poruka je Uskrsa jednostavna: Postoji i za naše tijelo novi vječni život na koji nas poziva uskrsli Isus. U vrijeme muke i smrti Kristove na Križu, apostoli – učenici Isusovi, bili su u panici i strahu.
Zato se Isus nakon svoga uskrsnuća najprije ukazuje njima – apostolima s pozdravom: "Mir vama". Mir je najveći dar ljudskome srcu, to je potrebno svakomu čovjeku, a vječni život najveći dar čovjekovoj duši i čovjekovu tijelu na svršetku svijeta. Nije li to nešto divno: živjeti vječno i sretno: dušom i tijelom.
Novi život za nas kršćane započinje krštenjem. Zato se u noći bdjenja uoči svetkovine Uskrsa blagoslivlja voda te katekumeni – pripravnici za krštenje primaju sakramente kršćanske inicijacije. Voda označava život, kao što i uskrsno jaje upućuje na rađanje novoga života-objašnjava biskup.
Pozivajući se na Hristove riječi: "Što koristi čovjeku da čitav svijet stekne a dušu svoju izgubi" (Lk 9,25), ističe da gubitkom duše, čovjek gubi i tijelo za svu vječnost, mladima poručuje da probude u svom srcu hrišćanski duh na temelju Hristovog Jevanđelja.
– I mladima i svima bih rekao: Ne gubimo nadu i vjeru, utemeljenu na poruci uskrsloga Krista: ljubav koju Isus širi s Križa ima posljednju riječ u njegovu uskrsnuću: "Mir vam svoj dajem". Probudimo u svom srcu kršćanski duh na temelju Kristova Evanđelja i budimo sigurni da će se društvo početi mijenjati.
Kao kršćani imamo što svijetu ponuditi, to nam je zapravo i dužnost da svijetu i društvu darujemo nešto novo, utemeljeno na kršćanskoj vjeri, nadi i ljubavi. Laganim koracima, pa makar bili i sitni, može se daleko stići i puno učiniti. Ono što se brzo i bez napora stekne, kratka je vijeka.
Koristim ovu prigodu, čestitam i svim vjernicima katolicima koji ovih dana slave svetkovinu Uskrsa, kao i pravoslavnima koji se pripremaju proslaviti Uskrs po julijanskom kalendaru. Svima bilo sretno i s Božjim blagoslovom-naglasio je kotorski biskup.
- Tagovi:
- Kotor
- Biskupija
- Boka
- Ivan Štironja
- Uskrs
