Biolozi protiv predsezonskog prihranjivanja plaža
Izvor: Vijesti
Autor, foto: Siniša Luković
Kako se bliži početak kupališne sezone, tako se primiče i termin za jedan od, po mišljenju brojnih stručnjaka, najvećih organizovanih ekoloških zločina koji se svake godine sprovodi na plažama u Boki Kotorskoj - “predsezonsko prihranjivanje plaža”.
Tokom ovih aktivnosti Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom iz Budve i zakupci koji su od tog preduzeća u najam uzeli pojedina kupališta, svake godine u more naspu na hiljade kubika pijeska i šljunka pod opravdanjem da na taj način “prihranjuju” plaže i obnavljaju ih od sasvim uobičajene prirodne pojave - erozije uzrokovane morskim valovima.
Stoga se na brojnim lokalitetima duž obale Boke u more nasipa novi materijal, mahom drobljeni kameni agregat iz Morače ili obližnjih kamenoloma, pri čemu neke od plaža značajno rastu u površini, nauštrb mora koje se nemilice zatrpava pijeskom i šljunkom.
Takva praksa izuzetno je štetna sa ekološkog stanovišta, posebno kada je akvatorijum Boke Kotorske u pitanju, što je do sada u više navrata potvrđivano i iz nadležnog Instituta za biologiju mora u Kotoru.
Obalni rub, odnosno mjesto gdje se “sastaju” more i kopno jedno je od najosjetljivijih, ali i najvažnijih djelova morskog ekosistema uopšte, jer tu žive, hrane se i razmnožavaju brojne morske biljke i životinje.
Nasipanje pijeska preko prirodnog morskog dna uništava to stanište i pretvara ga bukvalno u pustinju pod vodom, a stvari se još dodatno pogoršavaju kada se za nasipanje koristi zemlja kakvih je takođe bilo slučajeva ranijih godina.
Zbog toga se morski biolozi listom protive ovakvim akcijama kakve je ranije redovno na pedesetak plaža u Boki sprovodilo “Morsko dobro” u saradnji sa svojim zakupcima.
Na pitanje da li će toga biti i ove godine i da li su obezbijedili formalnu saglasnost Instituta za biologiju mora da ponovno hiljade kubika pijeska prospu u more, iz Morskog dobra su “Vijestima” kazali da “zakupci kupališta Javnom preduzeću ‘Morsko dobro’ u praksi nisu dostavljali saglasnost Instituta za biologiju mora za sprovođenje predsezonskog prihranjivanja plaža, a takođe od strane ovog preduzeća nije izdata saglasnost za isto”.
-Javno preduzeće će dati saglasnost za prihranu onih plaža koje po glavnom projektu imaju adekvatnu zaštitu kako postojeće pješčane površine, tako i pijeska za prihranu, a sve adekvatno smjernicama kako bi se sačuvalo od uticaja mora, a ujedno i zaštitu morskog ekosistema.
Za buduće planirane pozicije intervencije će se izvoditi samo uz saglasnost Instituta za bilologiju mora i Agencije za zaštitu životne sredine-saopštili su “Vijestima” iz menadžmenta tog JP.
Agencija za zaštitu životne sredine do sada se nijednom nije oglašavala ni na bilo koji način reagovala podvodom te izuzetno ekološki štetne prakse devastacije morskog ekosistema radi dobijanja veće plažne površine za postavljanje ležaljki i ostalog plažnog mobilijara.
Naprotiv, Agencija je preko svojih komisija za procjenu uticaja, po pravilu, davala zeleno svjetlo na ovakve i slične projekte “osvajanja mora na dobit kopna”, pritom nikada ne uvažavajući listom negativna naučna mišljenja koje su na takve projekte i aktivnosti davali stručnjaci Instituta za biologiju mora.
Naučna mišljenja ove institucije po aktuelnoj legislativi u oblasti gradnje objekata i procjene uticaja na životnu sredinu, nažalost, neobavezujuća je za druge učesnike u ovom procesu, pa to “Morskom dobru” ili zakupcima djelova obale daje prilično slobodne ruke da u djelo sprovedu svoje namjere o proširenju komercijalno za njih vrlo bitnih, kupališnih prostora na uštrb morskog ekosistema.
Prema Planu korišćenja sredstava javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom za 2022, koji je u februaru usvojila Vlada, “Morsko dobro” planira da ove godine za nasipanje plaža svih primorskih opština potroši čak 50.000 eura.
Budući da se ove aktivnosti ne mogu odvijati na obali otvorenog mora gdje su udari talasa mnogo jači, već samo u zalivu Boke, izvjesno je da će samo u režiji “Morskog dobra”, i pred sezonu na plažama Tivtu, Kotoru i Herceg Novom biti prosuto 50.000 eura vrijednosti pijeska, a na to tek treba dodati nove količine ovog materijala kojim će more na “svojim” kupalištima zasuti zakupci plaža.
