U susret ljetu izdavaoci privatnog smještaja optimistični
Izvor: Pobjeda
Autor: Nada Kovačević
Foto: Feral.bar, Mediabiro
Izdavaoci privatnog smještaja nadaju se dobroj sezoni jer su prethodne dvije godine turistička kretanja globalno bila svedena na minimum usljed pandemije korona virusa, pa su se građani širom Evrope i svijeta uželjeli putovanja.
Izdavaoci se već uveliko spremaju, međutim, ekonomska i politička kriza u Crnoj Gori dodatno utiču na organizaciju. Dodatno otežava uticaj rata u Ukrajini jer je prošlih godina 20 odsto turista dolazilo sa tih tržišta.
Poruke naših sagovornika su da je neophodno stabilizovati društveno-političke prilike u samoj zemlji i usmjeriti energiju na uspješnu realizaciju predstojeće ljetnje turističke sezone.
Priprema i promocija
Kako je Pobjedi kazala direktorica Udruženja izdavalaca privatnog smještaja u Crnoj Gori Branka Džoganović, izdavaoci smještaja već mjesecima unazad rade na pripremi i promociji svojih kapaciteta.
Ističe da je rat u Ukrajini poremetio ekonomije, izazvao prisilno kretanje velikog broja ljudi, stvorio dodatni pritisak na socijalne prilike, već opterećene zdravstvene sisteme...
- Udruženje, inače, nije sklono prognozama jer su prognoze od samog početka rada koji je vezan za kovid krizu - besmislene. Naše su preporuke da kapaciteti budu, u skladu sa mogućnostima spremni, da smo, mislim na izdavaoce, fleksibilni za uslove i otvoreni za nova rješenja.
Pratimo situaciju i ponašaćemo se zavisno od uslova koji budu aktuelni, za otprilike mjesec dana. Cijene su formirane po periodima već od marta/aprila... - kazala je Džoganović.
U situaciji, kako je dodala, kada imamo ovoliko privatnog smještaja, nemamo prostora za ništa drugo sem da se okrenemo dostupnim tržištima i te kapacitete popunimo.
- Veliki je potencijal tržišta kojima smo dostupni drumski i većina u privatnom smještaju može da računa na ovo tržište. Cijene su formirane u skladu sa aktuelnom situacijom.
Jeste da će na cijenu odmora uticati i cijena goriva, ali evo poziv lokalnim samoupravama da razmisle o korigovanju cijena parking mjesta, barem u nekim zonama, da omoguće izdavaocima da obezbijede mjesečne propusnice po povoljnijim uslovima i tako zajedno doprinesemo da cijena boravka gostima bude prihvatljivija... - poručuje Džoganović.
Što se tiče privatnog smještaja, prošle godine je, po njenim riječima, preovladavao region. Ukrajinci i Bjelorusi su u manjoj mjeri participirali.
- Uglavnom kroz organizovane grupe, u manjem broju kroz individualne dolaske - kazala je Džoganović.
Što se tiče tržišta odakle očekuju turiste ove godine, tu su upiti koje dobijaju članovi.
- Nešto je veći broj upita iz Slovenije, Hrvatske, Mađarske i Njemačke. Srbija, Bosna i Hercegovina i Albanija su na istom procentu interesovanja, dok je Makedonija značajno manje.
Crna Gora je zanimljiva tržištu Kazahstana. Sad od kraja marta kreću letovi sa ovog tržišta i najave su da će biti više zastupljeni nego prošle godine.
Inače su prvenstveno zainteresovani za visokokvalitetni hotelski smještaj, ali koristeći B2B sastanke, Udruženje se potrudilo da im predstavi i kapacitete u privatnom smještaju koji su visokog kvaliteta - tvrdi Džoganović.
Kako naglašava, ostaje da se vidi u kojoj mjeri će uspjeti da realizuju rezervacije na ovom planu.
- Turisti iz Njemačke, Švajcarske, Poljske, Mađarske, Rumunije, vezani su za godišnje odmore koji su u periodu sezonskog špica, i te rezervacije su još uvijek bez potvrde zbog nestabilnih prilika - kaže Džoganović.
Ona podsjeća da smo u sjevernoj regiji imali nešto dužu sezonu u odnosu na ranije godine i vjeruje da će to ohrabriti i neke nove da se opredijele za ovaj vid poslovanja.
- Imamo najave od agencija iz regiona, upite od strane gostiju, pa tako očekujemo da će nešto duža sezona biti i u južnoj regiji. Zahvaljujući ponovnom održavanju pojedinih manifestacija bilježili smo i prve goste iz regiona, a i kretanje domaćih gostiju bilo je intenzivnije - kaže Džoganović.
Što se promotivnih kampanja tiče, one su, kako tvrdi, vezane za period od septembra, oktobra.
- Radilo se na tržištima Njemačke, Mađarske, Francuske, Velike Britanije, Slovačke, Češke.. tržišta Zapadne i Centralne Evrope. Određeni kontakti su napravljeni i rezultati u vidu prvih gostiju sa nekih od ovih tržišta u hotelima postoje.
Treba ispratiti potrebe i zapažanja ovih prvih gostiju, dati podršku menadžmentima hotela i izgraditi stabilne odnose - kazala je Džoganović.
Ona je mišljenja da aktivnosti trebaju biti u vidu liberalizacije viznog režima za željena tržišta, pristupačne avio linije i stabilna društveno-politička situacija.
- Kovid je i dalje aktuelna tema iako kod nas nije u fokusu. Raste broj zaraženih u pojedinim oblastima, takođe kretanje raseljenih iz Ukrajine nosi rizik novog talasa i to nas obavezuje da se sistemski, na vrijeme, adekvatno reaguje - ističe naša sagovornica.
Očekivanja
Generalno, po mišljenju direktora Centra za istraživanje i razvoj turizma Petra Golubovića, očekivanja turističke privrede su optimistična kada je u pitanju predstojeća ljetnja turistička sezona.
- Uzmemo li u obzir činjenicu da su u prethodne dvije godine turistička kretanja globalno bila svedena na minimum usljed pandemije korona virusa, građani širom Evrope i svijeta su se veoma uželjeli putovanja.
To pokazuju i istraživanja globalno najuticajnijih platformi koje su specijalizovane za turistička kretanja, Booking.com i Tripadvisor. U svemu ovome i privatni sektor treba da vidi svoju šansu kada je u pitanju predstojeća ljetnja turistička sezona - tvrdi Golubović.
On ističe podatke koji se odnose na zimsku turističku sezonu, koji govore da su planinski skijališni centri, Žabljak i Kolašin, ostvarili rekordne rezultate a to svakako može biti i pozitivan impuls i najava za predstojeću ljetnju sezonu.
Što se tiče rata u Ukrajini, on će se, po riječima Golubovića, svakako negativno odraziti i na turizam Crne Gore.
- Dešavanja u Ukrajini će se prvenstveno odraziti na strukturu gostiju koji će nas posjetiti, a negativno će uticati i na prihode ostvarene od turizma.
To nam govori i činjenica da je stvarni broj noćenja ukrajinskih turista u 2021. koji je porastao u odnosu na 2019. za čak dva i po puta (u ukupnoj strukturi činili su čak 13 odsto turističkog prometa).
Zajedno sa turistima iz Rusije ostvarili su preko 20 odsto turističkog prometa prošle godine, tj. računa se da je 150 miliona eura prihoda od turizma u 2021. godini ostvareno od turista iz Ukrajne i Rusije - smatra Golubović.
Ukoliko pitate naše turističke poslenike o gostima sa ovih tržišta, čućete odgovor da su to ,,dobri gosti“, tj. potrošači.
- To su turisti koji prilikom posjete našoj zemlji vole da upoznaju prirodne i kulturne znamenitosti koje im kao destinacija pružamo, što znači da su po pravilu gosti na turističkim turama koje se organizuju, korisnici rentakar usluga i svakako rado viđeni gosti u restoranima.
Po mom mišljenju, tržišta na koja treba obratiti posebnu pažnju kada su izdavaoci privatnog smještaja u pitanju su tradicionalno tržište regiona (Srbija, BiH, Kosovo i Albanija), zatim tržište Zapadne Evrope (Velika Britanija i Francuska) i tržište Češke, Poljske i Mađarske - tvrdi Golubović.
Ekonomska kriza i povećanje cijene energenata, po njegovim mišljenju, neće toliko negativno uticati na turistička kretanja.
- Sigurno je da će ove turističke sezone turisti morati da izdvoje nešto više sredstava na troškove samog transporta, ali onlajn istraživanja koja su sprovedena pokazuju da su turisti čak spremni da ove godine opredIjele znatno više sredstava kada su putovanja u pitanju, a sve to kao posljedica dvogodišnjih ograničenja kretanja i nemogućnosti putovanja - ističe Golubović.
Ne treba zaboraviti, kako dodaje, ni to da će konačno otvaranje prioritetne dionice auto-puta skratiti put do mora turistima iz Srbije, što može pozitivno uticati na njihov odabir našeg Primorja kao mjesta na kome će provesti svoj ljetnji godišnji odmor.
- Vjerujem da će nadležni organi i institucije biti na visini zadatka i da ćemo kao destinacija adekvatno odgovoriti na izazove koje trenutna situacija u Ukrajini pred nas stavlja.
Prema mom mišljenju, apsolutni imperativ je fokusiranje marketinških aktivnosti na tržišta koja sam već pomenuo i privlačenje gostiju sa tih tržišta kako bi se kompenzovao neminovni gubitak prihoda od turista iz Ukrajne i Rusije - smatra Golubović.
Poručuje na kraju da je neophodno stabilizovati društveno-političke prilike u samoj zemlji i usmjeriti energiju na uspješnu realizaciju predstojeće ljetnje turističke sezone.
Golubović: Sistemski riješiti registrovanje smještaja u sivoj zoni
Značajan broj smještajnih kapaciteta u individualnom, privatnom smještaju je u sivoj zoni. Neke su procjene, kako ističe Golubović, da je dodatno čak 50 odsto neregistrovanog smještaja koji posluje u tzv. sivoj zoni, ali se tačan broj ne zna.
- Najveći broj ovog smještaja čine izgrađeni stambeno- poslovni objekti u kojima se i ne zna tačan broj stanova, a još manje koji broj tih stanova je na tržištu ponuđen u kratkoročni najam turistima.
Sistemsko rješavanje ovog problema je nešto s čime se u perspektivi treba mnogo ozbiljnije pozabaviti i na određeni način pronaći modalitet kojim će se stimulisati privatni izdavaoci smještaja da registruju svoje kapacitete i time izađu iz sive zone poslovanja - poručio je Golubović.
